Evropa

Iznenađenja, hibridni resori i čovek za odbranu: Ko je ko u novoj EK i mogu li komesari da odgovore na sve izazove?

Komentari

Autor: Euronews Srbija

19/09/2024

-

16:09

Iznenađenja, hibridni resori i čovek za odbranu: Ko je ko u novoj EK i mogu li komesari da odgovore na sve izazove?
Iznenađenja, hibridni resori i čovek za odbranu: Ko je ko u novoj EK i mogu li komesari da odgovore na sve izazove? - Copyright Tanjug AP/Jean-Francois Badias

veličina teksta

Aa Aa

Nakon nekoliko odlaganja, višestrukih "curenja" informacija, političke svađe u Sloveniji i dramatične ostavke u poslednjem trenutku, Ursula fon der Lajen predstavila je svoj novi tim evropskih komesara za narednih pet godina.

Tim komesara sastavljen je od 26 članova koji će odlučivati o najvažnijim pitanjima bloka u narednom periodu. Kako je objasnila, nova komisija imaće šest izvršnih potpredsednika, četiri žene i dva muškarca. 

Ipak, novih 26 kandidata još treba da "prođu" saslušanja u Evropskom parlamentu, a neki bi mogli i da se "spotaknu" zbog ranijih kontroverzi, nedostatka kompetentnosti ili samo dobre stare partizanske odmazde, piše Euronews na engleskom.

Kako se navodi, predložena struktura Fon der Lajen nudi jedinstven uvid u to kako ona želi da preoblikuje izvršnu vlast kako bi se nosila sa ogromnim izazovima koji opsedaju Evropsku uniju, od ruskog rata protiv Ukrajine i nelojalne konkurencije Kine do stagnirajućeg ekonomskog rasta, brzog starenja stanovništva, stalnog porasta broja tražilaca azila i klimatskih promena.

Zanimljivo je da će Evropa prvi put dobiti i komesara za odbranu, a tu funkciju obavljaće nekadašnji premijer Litvanije Andrijus Kibilijus. Ono što je svakako ovim prostorima značajnije jeste i da je Kaja Kalas predložena za komesarku za spoljnu politiku i bezbednost, dok je Slovenka Marta Kos potencijalna komesarka za proširenje.

Najveća iznenađenja nove Evropske komisije

Euronews je doneo i pregled najvećih iznenađenja u timu Ursule fon der Lajen. Kao prvo, tu je verovatno komesar iz Austrije. Austriji, zemlji koju je Evropski sud pravde osudio zbog nezakonitog proširenja graničnih kontrola, koja je tražila da se fondovi EU koriste za ograde i koja je blokirala punu integraciju Rumunije i Bugarske u šengenski prostor, dodeljen je portfelj unutrašnjih poslova i migracija.

Tanjug/AP Photo/Virginia Mayo

 

Debata o neregularnoj migraciji se pomerila udesno, kao što pokazuju najnoviji događaji u Nemačkoj, pa davanje delikatnog portfelja članu Evropske narodne partije (EPP), Magnusu Bruneru, dovodi Komisiju u veću harmoniju sa Parlamentom i, što je najvažnije, Savetom, piše Euronews.

Jedno od glavnih pitanja koje se nadvija nad timom Fon der Lajen je - koliko će ona dati Italiji? Misteriju je podstaklo javno protivljenje premijerke Đorđe Meloni reizboru predsednice EK: prvo je bila uzdržana kada su lideri EU podelili vodeće poslove, a kasnije je dala instrukcije evropskim poslanicima iz njene stranke "Braća Italije" da glasaju protiv nje u parlamentu.

Euronews

Ipak, italijanski kandidat Rafaele Fito postao je jedan od njenih šest izvršnih potpredsednika, baš kako je Meloni želela. Ali uspeh je pola-pola, piše Euronews - Fito će biti zadužen za koheziju i reforme, ulogu koja podrazumeva uglavnom administrativne odgovornosti i uklanja ga iz diskusija o fiskalnim pravilima, konkurenciji i oporezivanju.

Fon der Lajen je veoma dobro znala da joj je potrebno da racionalizuje hijerarhiju unutar svoje Komisije, koja je, u nekim slučajevima, patila od preklapanja i suvišnosti. Zato je preimenovala portfelje, preradila zadatke i izbrisala jedan nivo vlasti - izabrala je šest izvršnih potpredsednika koji će nadgledati 20 komesara.

Kako piše Euronews na engleskom, čini se da su neki portfelji "hibridi potpuno nepovezanih tema, što je izazvalo ozbiljna pitanja o tome kako će to funkcionisati u praksi". Na primer, Belgijanka Hadja Lahbib dobila je zadatak za pripravnost i upravljanje krizama – što podrazumeva nadgledanje milijardi vredne hitne pomoći za suočavanje sa prirodnim katastrofama i pomoć ratom zahvaćenim regionima – ali i za ravnopravnost, koja pokriva prava žena, prava LGBTK+, prevenciju nasilja u porodici i borbe protiv rasizma. Dubravka Šuica iz Hrvatske preuzela je potpuno novu ulogu za Mediteran, fokusiranu na razvoj sveobuhvatnih partnerstava sa susednim zemljama radi jačanja ekonomskih veza i suzbijanja neregularnih migracija, dok je zadržala svoj trenutni portfelj za demografiju, koji se fokusira na smanjenje populacije u EU.

Letonac Valdis Dombrovskis i Slovak Maroš Šefčovič su sertifikovani briselski veterani, koji su radili na različitim portfeljima za nekoliko predsednika. Obojica se smatraju pouzdanim, fleksibilnim i lojalnim kolegama.

Za svoj drugi mandat, Fon der Lajen je odlučila da se ponovo osloni na njih, ali uz primetnu rekonstrukciju. Obojica su degradirani sa izvršnog potpredsednika na poverenika i zadržavaju delove svojih starih ovlašćenja dok dobijaju nova.

U slučaju Dombrovskisa, on je zadužen za ekonomiju i produktivnost, što već spada u njegovu nadležnost, i upušta se u implementaciju i pojednostavljenje, smanjenje birokratije koju je Fon der Lajen obećala kompanijama iz EU. U stvari, u ovom drugom zadatku, on će odgovarati direktno predsedniku, a ne potpredsedniku iznad njega.

Sa svoje strane, Šefčovič održava međuinstitucionalne odnose i transparentnost i, u neočekivanom preokretu, postaje komesar za trgovinu i ekonomsku bezbednost, što je titula koja pokazuje koliko su trgovina i geopolitika usko povezane u 21. veku. Od Šefčoviča će se očekivati da, s jedne strane, potpiše sporazume o slobodnoj trgovini sa pouzdanim zemljama, a s druge da se suprotstavi nepoštenoj praksi Kine.

"Komisija koja pokušava da okupi tri tradicionalne mejnstriim partije"

Govoreći o tome što će EK prvi put imati komesara za odbranu, Joni Askola, analitičar bezbednosti i istraživač Karlovog univerziteta u Pragu, kaže za Euronews Srbija da će on imati važnu ulogu koja će ipak biti limitirana po delokrugu.

Euronews Srbija

"To je inače dokazano činjenicom da su zemlje poput Poljske i Francuske bile zainteresovane za mesto komesara za odbranu, ali kada su otkrile koji je delokrug, bile su manje zainteresovane. Novi komesar će direktno biti odgovoran osobi koja je odgovorna za suverenitet, bezbednost i demokratiju. Dakle, imaće ograničena ovlašćenja i moraće da vodi računa da se ne meša u delokrug mandata Kaje Kalas i drugih komesara koji rade na pitanjima industrije. Postoje veliki izazovi pred Evropom i to objašnjava zbog čega imamo tu ulogu novog komesara za odbranu", rekao je on.

Kako dodaje, glavni fokus će biti na jačanju odbrane, uglavnom preko vojne industrije. U prvih stotinu dana, kada počne da radi, napisaće izveštaj o budućnosti odbrane u Evropi. Posle toga glavni fokus biće na namenskoj industriji i radiće na komplikovanim pitanjima, stvaranju jedinstvenog tržišta za vojnu i svemirsku industriju unutar Evropske unije.

"Tu su i druga pitanja, kako da se ponovo započne proizvodnja nekih vrsta naoružanja koji se više ne proizvode, jer ako se govori o strateškoj autonomiji, ne možemo onda da zavisimo od kupovine naoružanja izvan Evropske unije, tako da tu je takođe i pitanje, naravno, Ukrajine, jer sa američkim izborima i mogućim izborom Trampa, situacija bi mogla brzo da se promeni i da se Amerika potpuno dezangažuje iz Ukrajine, ali možda i iz Evrope u celini. Iz tog razloga moraćemo da pronađemo novac da više uložimo u evropsku odbranu, bilo za Ukrajinu ili za našu proizvodnju. To, naravno, nije lako", rekao je Askola.

Komentarišući sasatav nove Evropske komisije, urednik Euronews iz Brisela Serđo Kantone, rekao je da će biti teško ovaj EK da se suoči sa izazovima.

"To je komisija koja pokušava da okupi tri tradicionalne mejnstrim partije, odnosno grupe u Evropskom parlamentu. To su Evropska narodna partija, odnosno umereni konzervativci, dakle, liberali i socijalisti. E sad, problem je u tome što bi oni trebalo da budu nekakva barijera ekstremizmu koji raste u Evropi, posebno sa desne strane političkog spektra, sa ultrakonzervativnim strankama, ali i na levici", rekao je on.

Prema njegovom mišljenju, dobro je što će komisija biti podložena sudu parlamenta i neki od tih ljudi bi mogli ili ne ponovo biti odbačeni od strane većine u Evropskom parlamentu. 

"Problem je političke prirode jer, kao što znamo, Evropski parlament je ovoga puta u tom narednom sazivu i mandatu polarizovan. Pošto je Evropska komisija neka vrsta vlade, izvršna grana vlasti Evropske unije će trpeti to, trpeće zbog polarizacije u parlamentu", dodao je on.

Više o ovoj temi poslušajte i u gostovanju koordinatorke Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji Bojane Selaković.

Euronews

Preporuka za vas

Komentari (0)

Evropa