Igre 
Zeleni meandri Ćehotine oduševljavaju posetioce: Veliki turistički potencijal crnogorske lepotice
Komentari13/03/2025
-21:33
Reka Ćehotina na severu Crne Gore jedinstvena je po svojim meandrima, poput reke Uvac u Srbiji.
Od planine Stožer, gde izvire, do reke Drine u koju se uliva, Ćehotina protiče kroz živopisan predeo, klešući uske klisure, ali i pitome doline. Duž celog toka, oko nje su smeštena sela, naseljena od najdavnije istorije. Šire područje kao deo turističke ponude do sada je bila nepoznanica, iako je u pitanju jedinstveni potencijal, sa bogatom ponudom.
Arina Maraš iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja severa za Euronews Srbija kaže da su na prostoru kojim protiče Ćehotina očuvane autohtone vrste, koje se štite i nacionalnim zakonodavstvom i međunarodnim konvencijama.
"Pored izuzetnog prirodnog bogatstva, ima i kulturno-istorijsku vrednost, ali i arheološka nalazišta, što u celini ovo područje čini izuzetnim kandidatom za zaštićeno područje. Gornji tok reke Ćehotine ima izuzetan turistički potencijal. Govorimo o meandrima reke i mogućnostima za održivi ribolov i druge aktivnosti, poput rekreativnog turizma", kaže Maraš.
Euronews
U lepotama reke Ćehotine su velike šanse za razvoj celog severa, posebno Opština Pljevlja i Bijelo Polje. Inicijativu za zaštitu gornjeg toka reke Ćehotine na pljevaljskoj teritoriji pokrenule su 2021. godine nevladine organizacije "Eko-Tim", "Da zaživi selo" u okviru regionalne inicijative "Zajedno za rijeke".
Milija Čabarkapa iz NVO "Eko-Tim" kaže da je pokrenut postupak zaštite Ćehotine u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode.
"Svi koraci definisani u tom postupku su završeni. Izrađena je studija zaštite, predloženo je da se to područje štiti kao park prirode i došli smo do momenta glasanja u lokalnom parlamentu Opštine Pljevlja i tu smo stali poslednje dve godine", kaže naš sagovornik.
Povezane vesti
Obrađivači prostornog plana Crne Gore i prostorno-urbanističkog plana Pljevalja prihvatili su inicijativu da se Gornji tok reke Ćehotine nađe u projekcijama zaštite prirode.
"Više ne postoji nijedna vrsta prepreke koja stoji na putu proglašavanju ove reke zaštićenim područjem. Ono što je jako važno naglasiti jeste da se predloženo područje zaštite nalazi 99 posto u državnoj svojini. Nema konflikta sa privatnom imovinom ili potencijalnim planovima razvoja opštine ili države Crne Gore", podvlači Čabarkapa.
Veliki park prirode
Može se reći da je Crna Gora, sa svim svojim prirodnim lepotama, jedan veliki park prirode. Iako je nevladin sektor veoma aktivan kada je u pitanju zaštita područja, aktivisti apeluju da je na državi odgovornost da zaštitu sprovede u delo.
"Kada god štitimo određena područja, trebalo bi da se vodi računa da to bude održivo i da istinski bude zaštićeno. Možemo mi do sutra proglašavati zaštićena područja, ali ako ne realizujemo suštinsku zaštitu zbog čega je taj prostor bio vredan, nismo ništa dobili, nego smo čak i učinili gore", smatra ekološki aktivista Vuk Vujisić.
"Mislim da je bolje da se radi na tome da se zakoni o zaštiti prirode i životne sredine tretiraju mnogo rigoroznije i da konačno imamo kaznenu politiku, nego da štitimo nešto što neće biti održivo i što neće menjati stvari na terenu", dodaje on.
Euronews
Meandri Ćehotine, na kojima je jedan od najlepših vidikovaca u Crnoj Gori, poslednjih godina postali su atraktivna destinacija zbog koje se u Pljevlja češće dolazi. Pogled od kojeg zastaje dah, kako kažu mnogi koji ovde dođu, u turističku ponudu uvršten je tek nekoliko godina unazad.
Život u selima oko reke Ćehotine umnogome se promenio od kako je ovaj predeo prepoznat kao turistička oaza, ali i od kako je do vidikovca u selu Mataruge prokrčena staza i postavljen sto sa klupama za odmor. Živopisno selo postalo je interesovanje turista iz svih delova sveta, što utiče na vraćanje života u ovom planinskom predjelu Crne Gore.
Povezane vesti
Dragojla Gačević iz Mataruga kaže da je posetilaca sve više.
"Ovde se parkira po 30, 40 automobila, autobusa. Stranaca ima Rusa, Poljaka, Nemaca, Kineza... Fini ljudi, ko god dođe, niko nas nije uvredio, nije nam rekao ružnu reč. Ja ih pozovem više puta ovde na kafu", kaže naša sagovornica.
Ipak, bajkovita pljevaljska sela poslednjih godina suočavaju se sa sve većom demografskom erozijom. Stimulisanje socio-ekonomskih aktivnosti i kreiranje osnova za održivi razvoj onima koji bi se vratili selu, jedni su od osnovnih ciljeva zaštite Ćehotine.
"Svi smo svesni da su zaštićena poručja najatraktivnija područja za održivi turizam. Takođe su magnet za investicije i subvencije. U zaštićenim područjima dolazi do unapređenja infrastrukture. Svi smo svesni da ta sela koja gravitiraju tom budućem zaštićenom području, karakterišu izraženi negativni demografski i ekonomski trendovi, ljudi su se raselili, napustili svoja ognjišta, a sve zbog toga što se poslednjih decenija nije ulagalo u to područje i dovoljno obraćalo pažnje", smatra Milija Čabarkapa.
Nacionalna mreža zaštićenih prirodnih područja Crne Gore 2021. god sadržala je 58 područja sa površinom od 1.900 km2 ili gotovo 14 posto kopnene površine Crne Gore. Ipak, postoji još područja koja čekaju na zaštitu.
"Postoji ideja da se celi kanjon reke Morače proglasi parkom prirode iz razloga što je već u proceduri da se proglasi gornji tok, to jest izvorište reke Morače, sa kanjonom Mrtvice, ali ako pogledate celu tu dužinu, u slučaju da nismo imali nekog većeg zagađenja u Podgorici i u blizini Skadarskog jezera, celi taj tok bi se mogao zaštititi", smatra Vuk Vujisić.
Nakon više od 10 kilometara prirodnog toka, Ćehotina prerasta u Otilovićko jezero, stvoreno rukom čoveka, značajno za vodosnabdevanje i termoelektranu. Napor da se očuva biodiverzitet i priroda, Opštini Pljevlja, čija je privreda bila prepoznata po industriji uglja, prilika je da se usmeri ka održivim modelima.
Komentari (0)