Da li su naučnici zaista "oživeli jezovuka": Prava istina o štencima koji su ulili nadu u povratak istrebljenih vrsta
Komentari10/04/2025
-17:14
"Colossal Biosciences", kompanija poznata po tome što namerava da "oživi" davno izumrle vrste životinja, dospela je na naslovnu stranu magazina "Time" tvrdeći da je uz pomoć CRISPR tehnologije vratila u život jezovuka, drevnu izumrlu vrstu koja je iščezla s lica zemlje pre više od 10.000 godina.
Kompanija je genetičkom modifikacijom stvorila tri vučja mladunca i nazvala ih Romul, Rem i Kalisi sa dugom belom dlakom i snažnim vilicama. Iako najstariji među njima ima tek šest meseci, već imaju oko 36 kilograma, a očekuje se da dostignu oko 63,5 kg kada odrastu.
Ali, iza bombastičnih naslova o povratku jezovuka, kog je popularizovala serija "Igra prestola", postavlja se pitanje – koliko su tvrdnje naučnika uključenih u ovaj poduhvat tačne?

Tanjug/AP/Colossal Biosciences
Naime, mnogi stručnjaci smatraju da je načina na koji je kompanija opisala svoje postignuće zapravo obmanjujući. Neki su reagovali i ukazali da je ono što je "Colossal Biosciences" napravila nije jezovuk, nego "hibrid", koji zapravo predstavlja sivog vuka, samo sa određenim karakteristikama izumrle vrste.
Sa njima je saglasan i doktor veterine Srećko Radojičić, koji ima bogato iskustvo u lečenju divljih životinja, a koji za Euronews Srbija objašnjava koje su to osobine dobili novi štenci.
"Zapažanja naučnika je da su oni izuzetno oprezni, što je karakteristika za autohtone divlje životinje. Takođe, imaju mnogo jači zagrižaj i to koliko puta jači od zagrižaja hijene. Prema mom mišljenju, mnogo je značajno to što su naučnici uspeli da izoluju genom te izumrle vrste iz spongioze kosti zuba i spongioze kosti lobanje", smatra naš stručnjak.
Šta zaista znači "oživeti" neku vrstu?
Drugim rečima, naučnici su uspeli da stvore nešto što spolja liči na izumrlu vrstu, ali to nije isto što i njeno oživljavanje.
Nik Roulens, vanredni profesor sa Univerziteta Otago na Novom Zelandu, za Euronews ranije je izjavio da je za istinsko oživljavanje vrste, potrebno da je "kloniramo".
"Problem je u tome što ne možemo klonirati izumrle životinje jer njihov DNK nije dovoljno dobro očuvan. Čak i ako uspešno sekvencirate genom, ne možete izvući DNK u dovoljno dugim fragmentima kao kod živih organizama", objašnjava on.
U slučaju jezovuka, naučnici iz kompanije "Colossal Biosciences" analizirali su osobine koje je jezovuk imao, koristeći drevni DNK dobijen iz zuba starog 13.000 godina pronađenog u Ohaju i fragmenata lobanje starih 72.000 godina iz Ajdaha.
Zatim su uzeli krvne ćelije sive vuka i uz pomoć CRISPR tehnologije izvršili genetske izmene na 20 različitih mesta u genomu.
Tanjug/AP/Colossal Biosciences
Taj materijal prenet je u jajnu ćeliju domaćeg psa. Kada su embrioni bili spremni, preneti su u surogat-majke – takođe kućne pse – i nakon 62 dana, rođeni su genetski modifikovani mladunci.
"Ono što je Colossal zapravo stvorio jeste sivi vuk sa osobinama strašnog vuka – dakle, ne oživljeni strašni vuk, već svojevrsni hibrid", objašnjava Roulens.
Iako fizički podsećaju na mlade strašne vukove, oni "nikada neće naučiti završni udarac za ubijanje velikog jelena", jer nemaju priliku da uče od pravih, divljih predaka, dodaje glavni stručnjak za brigu o životinjama u kompaniji, Met Džejms.
"Colossal" ne odustaje od svoje misije
Ipak, kompanija već radi na sličnim projektima, pa tako želi da stvori životinje nalik vunastom mamutu, dodo ptici i drugim izumrlim vrstama – korišćenjem genetičke modifikacije postojećih vrsta.
Nedavno su takođe klonirali četiri crvena vuka koristeći krv divljih jedinki iz kritično ugrožene populacije jugoistočnih delova SAD. Cilj je da se poveća genetička raznovrsnost među ovim životinjama koje se uzgajaju u zatočeništvu u pokušaju da se vrsta spasi od nestanka.
U razgovoru za Euronews, direktor i suosnivač kompanije Ben Lam rekao je da je njihova misija daleko manje fantastična nego što se čini na prvi pogled.
"Mislim da smo bliže de-ekstinkciji nego što javnost misli", rekao je on. "Mi verujemo da de-ekstinkcija i očuvanje vrsta idu ruku pod ruku".
Kristofer Preston, stručnjak za divlje životinje sa Univerziteta u Montani, koji nije učestvovao u projektu, dodaje da bi ova tehnologija mogla imati širu primenu u očuvanju vrsta, jer je manje invazivna od kloniranja. Ipak, kako napominje, nije nimalo jednostavno uspavati divljeg vuka kako bi mu se uzela krv.
Tanjug/AP/Colossal Biosciences
Lam je otkrio da je tim iz "Colossal"-a krajem marta razgovarao sa zvaničnicima američkog Ministarstva unutrašnjih poslova o tom projektu. Ministar Dag Burgum je na društvenoj mreži X pohvalio njihov rad kao "uzbudljivu novu eru naučnih čuda" – iako mnogi stručnjaci i dalje ističu da obnavljanje prošlosti ima svoja ograničenja.
Prema mišljenju doktora veterine Srećka Radojičića, ni kada bi nauka uspela da oživi pojedine istrebljene vrste, to ne bi bilo naročito korisno.
"Ako se nešto završi, ima razloga zašto se završilo. Zamislite da vam dovedu Džingis Kana ili Cicerona? Ti ljudi, a i te životinje su sa jednim periodom završile svoju misiju. Mi sad možemo da otkrivamo kako su nestali - to je neka enigma koja nam je ostala", zaključuje naš sagovornik.
Komentari (0)