Zašto se mnogi plaše Keša Patela? Godinama ratuje protiv "duboke države" i traži istinu o Epstinu, Kenediju, CIA i FBI
Komentari23/02/2025
-18:00

Novi direktor američkog FBI-a Kešjap "Keš" Patel (44), koji je stupio na dužnost u petak, nakon što je dobio odobrenje Kongresa, već godinama je poznat kao jedan od najglasnijih, ali i najkontraverznijih saveznika američkog predsednika Donalda Trampa.
Patel je po struci advokat, a u prethodnoj Trampovoj administraciji bio je šef kabineta vršioca dužnosti ministra odbrane Kristofera Milera. Pre nego što se pridružio Ministarstvu pravosuđa, Patel je započeo svoju karijeru kao javni branilac. Vodio je niz složenih slučajeva od ubistava, preko trgovine narkoticima, do složenih finansijskih zločina u suđenjima pred porotom u državnim i federalnim sudovima.
Demokratskoj stranci, kao i establišmentu u Vašingtonu najviše se zamerio pozivima na radikalne promene i čistku u FBI-u, u cilju obračuna sa "dubokom državom", ili kako je Tramp naziva "močvarom". Pozvao je na dramatično smanjenje i ograničavanje ovlašćenja ove američke federalne agencije za sprovođenje zakona.
U intervjuu prošle godine u emisiji "Shawn Ryan Show“, Patel je obećao da će odvojiti FBI-jeve aktivnosti prikupljanja obaveštajnih podataka od ostatka njegove misije i rekao da će zatvoriti njegovo sedište u Aveniji Pensilvanija u Vašingtonu i "ponovo ga otvoriti kao "muzej duboke muzej“ države“.

Tanjug/AP
"I uzeo bih sedam hiljada zaposlenih koji rade u toj zgradi i poslao ih širom Amerike da jure kriminalce“, dodao je.
U drugom intervjuu sa konzervativnim političkim strategom Stivom Benonom, Patel je rekao da će on i drugi ljudi "izaći i pronaći zaverenike, ne samo u vladi već i u medijima“.
"Krenućemo na ljude u medijima koji su lagali o američkim građanima koji su pomogli Džou Bajdenu da namešta predsedničke izbore. Krenućemo ćemo na vas, bilo da je to krivično ili parnično“, rekao je Patel, govoreći o predsedničkim izborima 2020. na kojima je Tramp izgubio.
Patel se prvi put istakao u medijima kao otvoreni kritičar istrage FBI-ja o vezama između Rusije i Trampove predsedničke kampanje 2016. Za aferu "Rašagejt" nije pronađeno dovoljno dokaza i ona je na kraju opovrgnuta opsežnim izveštajem specijalnog savetnika Džona Durama, koji je američko Ministarstvo pravde objavilo 2023. Zaključak je da FBI nikada nije trebalo da pokrene potpunu istragu o vezama između kampanje Donalda Trampa i Rusije.
Tanjug/AP
Kako je Duram zaključio, "FBI je koristio sirove, neanalizirane i nepotvrđene obaveštajne podatke“ da pokrene istragu "Unakrsni uragan“ protiv Trampa i Rusije, te da su korišćeni različiti aršini kada je procenjivana zabrinutost zbog navodnog mešanja u izbore u vezi sa kampanjom Hilari Klinton.
Takođe je naveo da FBI nije rigorozno analizirao informacije koje je dobio, posebno od ljudi i grupa sa poznatim političkim opredeljenjima. Duram je dodao da se FBI previše oslanjao na navodne informacije Trampovih političkih protivnika.
Kao zaposleni u Stalnoj odabranoj komisiji za obaveštajne poslove Predstavničkog doma Kongresa, kojom je u to vreme predsedavao kongresmen Devin Nunes, Patel je pomogao u pisanju izveštaja od četiri stranice u kojem su detaljno opisane greške koje je Ministarstvo pravde napravilo prilikom dobijanja naloga za praćenje bivšeg savetnika Trampove kampanje.
Patel je kasnije u emisijama i podkastima opsežno govorio o aferi "Rašagejt", koju je nazivao politički motivisanim napadom od strane Demokratske stranke koja je koristila FBI u svoje svrhe. Takođe je pominjao veze sa britanskom obaveštajnom službom prekoobaveštajca Kristofera Stila koji je stajao iza "Stilovog dosijea" u centru istrage o Trampu
"Zamislite, 2016. je godina u Sjedinjenim Američkim Državama, politička partija je otišla u inostranstvo i unajmila bivše strane obaveštajne službenike i ilegalno ih platila kroz dolare za finansiranje kampanje kako bi u medijima bacila ljagu na svog političkog protivnika. Idite korak dalje, šta ako je ta ista stranka, nakon što je to platila, otišla u FBI, a da je FBI lagao pred federalnim sudom samo da bi nezakonito nadzirao političkog protivnika, kandidata za predsednika Sjedinjenih Država. A onda, nakon što je ipak izabran, nastavili su nezakonite naloge za nadzor uz finansiranje kampanje Hilari (Klinton) i Demkoratske stranke. To čak nije ni fikcija, ne postoji u umu nijednog pisca naučne fantastike da se ta stvarnost može desiti u Sjedinjenim Američkim Državama. Ali to je bio "Rašagejt", a razlog zašto je to bila Rusija je to što su otišli kod Stila i rekli, 'znamo da si ruski stručnjak, šta god to značilo, i znamo da nam možeš dobaviti informacije i povezati ih sa Donaldom Trampom'", rekao je Keš u emisiji novinara Takera Karlsona.
Demokratski senator iz Kalifornije Adam Šif, koji je bio na čelu Obaveštajnog komiteta Kongresa tokom istrage Rašagejta, u toku prethodnog Trampovog mandata, i jedan od glavnih promotera afere, osudio je imenovanje Patela i rekao da "ne zaslužuje da bude u ovoj zgradi", govoreći ispred sedišta FBI-a.
Njega lično je Patel prethodno nazvao "najvećim kriminalcem u Kongresu u poslednjih 250", zbog njegove uloge u aferi "Rašagejt".
U jednom gostovanju kod konzervativnog voditelja Glena Beka, Patel je rekao da je video ceo tajni dosije o ubistvu američkog predsednika Džona F. Kenedija, čiju je objavu Tramp najavio, kao i sedam strana izveštaja o terorističkom napadu 11. septembra 2001. Inače, oni koji su imali uvid u tajna dokumenta ne smeju o njima da govore, niti da beleže šta se u njima nalazi.
"Odluka Donalda Trampa da se kandiduje za predsednika bila je kao injekcija steroida tim ljudima jer je ugrozio njihovu egzistenciju. Ceo ovaj kolektiv je delimično razbijen u prvoj Trampovoj administraciji. I ako ponovo pobedi, verujem da ćemo razbiti ostatak. Ali to će biti čudovišna borba", rekao je Patel govoreći o tzv. dubokoj državi.
Na pitanje jednog od gostiju da li bi mu dozvolili da pobede, Patel je rekao: "Pa ne žele, zar ne? Evo šta rade..."
Tom prilikom je mislio na pokušaj ubistva Trampa tokom mitinga u Pensilvaniji, kada je metak okrznuo uvo predsednika SAD.
Bek je zatim rekao kako nikada nije verovao u teoriju da je Kenedija ubila CIA, da bi Patel, ne smejući ništa da otkriva, samo rekao da je pročitao tajna dokumenta.
Patel se takođe zalagao za objavljivanje liste klijenata milionera pedofila Džefrija Epstina i tokom nedavnog saslušanja pred Senatom isticao važnost zaštite dece od predatora. Trampova sekretarka za pravosuđe Pem Bondi je takođe rekla da ima mnogo dokumenata u vezi Epstina i da su ona na njenom stolu i čekaju odobrenje.
Na pomenutom saslušanju senatorka iz Tenesija Marša Blekburn rekla je da je godinama radila na slučajevima vezanim za Epstina i podnosila zahteve da se dokumenta koriste kao dokaz na sudu, ali se suočila sa navodnim ometanjem.
"Hoćete li raditi sa mnom na ovom pitanju kako bismo znali ko je radio sa Džefrijem Epstinom u izgradnji lanaca trgovine ljudima?“ upitala je Blekburn, na šta je Patel odgovorio "apsolutno“.
Prema Blekburn, dosijei bi trebalo da uključuju informacije o tome ko je leteo Epstinovim avionom i ko je sarađivao sa bogatim finansijerom na izgradnji međunarodnog lanca trgovine ljudima.
Inače, demokratski senator Dik Durbin, koji je blokirao objavljivanje u javnosti dokumenata o Epstinu, je održao konferenciju za novinare ispred sedišta FBI-a u četvrtak, osuđujući, kako je rekao, Patelove "bizarne političke izjave” i optuživši republikance da "namerno ignorišu crvene zastave o Patelu”.
Komentari (0)