Da li treba izbegavati meso: Novi trendovi otkrivaju opasnosti po zdravlje koje nosi hrana životinjskog porekla
Komentari13/03/2025
-17:24
Meso je od pamtiveka bilo neizostavan deo ljudske ishrane. Dok su ranije samo privilegovani slojevi uživali u mesu, industrializacija je omogućila širem sloju ljudi pristup ovoj namirnici. Danas, međutim, suočavamo se sa novim trendovima u ishrani koji promovišu izbacivanje mesa iz svakodnevne ishrane, a tržište nudi alternative koje oponašaju meso, ali nisu životinjskog porekla. U svetlu ovih promena, postavlja se pitanje: Da li nam je meso zaista potrebno i, ako jeste, u kojoj meri?
Prema rečim vanrednog profesora Slaviše Stajića sa Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu, meso je ključni izvor biološki vrednih proteina.
"Meso sadrži sve esencijalne aminokiseline u količinama koje su neophodne za svakodnevno funkcionisanje organizma", objašnjava Stajić za Euronews Srbija.
Osim toga, meso je bogato vitaminom B12, koji je ključan za zdravlje nervnog sistema, kao i mineralima poput gvožđa i selena, koji se u mesu nalaze u lako usvojivim oblicima, objašnjava profesor.
Zbog tih nutritivnih vrednosti, meso je bilo osnovni izvor energije za preživljavanje kroz istoriju, posebno u vremenima kada su drugi izvori hrane bili ograničeni.
profimedia
Međutim, dolaskom modernih tehnologija i kontrolisanih hladnih lanaca, meso je postalo široko dostupno i stalno na našim trpezama. Proizvodi od mesa više ne služe samo kao dugoročni izvor hranljivih materija, već su se premetnuli u prehrambene proizvode koji zadovoljavaju naše senzorne želje, ukazuje on.
Stajić napominje da su u današnjoj ishrani ti proizvodi, iako vrlo ukusni, sve više povezani sa zdravstvenim problemima, kao što su visok sadržaj soli i zasićenih masnih kiselina.
Meso vs. biljke
Kako se sve više ljudi okreće alternativama mesu, tržište je preplavljeno proizvodima koji oponašaju meso, ali su u potpunosti biljnog porekla. Tzv. "analogi mesa", kao što su biljni burgeri, sve su popularniji, a njihova proizvodnja se stalno usavršava.
"Za običan burger potrebna su samo dva sastojka, meso i so, dok analog burger zahteva mnogo više – biljna vlakna, masnoće i različite arome koje imitiraju ukus mesa", objašnjava Stajić.
Ovi proizvodi, iako predstavljaju ekološki prihvatljiviju i etički prihvatljiviju alternativu, nisu bez svojih problema. Mnogi od njih sadrže brojne dodatke, veštačke arome i druge sastojke koji se ne nalaze u prirodnom mesu.
profimedia
Ovakvi proizvodi mogu zadovoljiti želje onih koji žele mesni ukus, ali bez životinjskog porekla. Međutim, Stajić napominje da i dalje postoje ljudi koji insistiraju na tradicionalnom mesu, smatrajući da je ono najbolji izvor potrebnih nutrijenata.
U debati o mesu ne postoji jednoznačan odgovor. Stajić naglašava da meso može imati ozbiljne koristi ako je deo balansirane ishrane.
"Nema sumnje da meso, kao i druge životinjske namirnice, ima koristi na zdravlje organizma kada je deo uravnotežene ishrane", kaže Stajić.
U balansu je ključ
Ova balansirana ishrana, prema njegovim rečima, podrazumeva konzumaciju voća, povrća i drugih biljnih namirnica, a ne preterivanje u jedenju bilo kojeg pojedinačnog sastojka.
Međutim, nutricionisti napominju da nije svako meso isto, niti je svaka količina mesa pogodna za svakog pojedinca. Preporuke o unosu mesa variraju, zavisno od fizičkog stanja i životnih navika svakog čoveka. Iako meso može biti izvor esencijalnih hranljivih materija, prekomeran unos, posebno prerađenog mesa, povezuje se s povećanim rizikom od hroničnih bolesti, poput kardiovaskularnih problema i raka.
Meso nije samo nutritivna komponenta ishrane; ono ima duboko ukorenjeno značenje u mnogim kulturama.
profimedia
Danas, kada se sve više govori o klimatskim promenama i održivosti, meso postaje predmet etičkih dilema.
Meso, ukoliko se konzumira u umerenim količinama i kao deo uravnotežene ishrane, može biti dragocen izvor hranljivih materija. Međutim, prekomeran unos ili preterana zavisnost od mesnih proizvoda može nositi i zdravstvene rizike.
Komentari (0)