Od "Bož' pomozi" do "Poslednjeg dinara": Neobični nazivi firmi u Srbiji, šta su "crvene linije" u kreativnosti vlasnika

Komentari

Autor: Zlatica Radović

04/03/2023

15:30

Od "Bož' pomozi" do "Poslednjeg dinara": Neobični nazivi firmi u Srbiji, šta su "crvene linije" u kreativnosti vlasnika - Copyright Prinstscreen YouTube/ProdukcijaDE, Tanjug/Zoran Žestić, Euronews/Zlatica Radović

veličina teksta

Aa Aa

Mnogima je kafana "sigurna kuća", a ima i onih kojima je zapala "zla tašta", ali bi se ipak samo retki usudili da ove reči stave na tablu iznad ulaza u svoje firme. Ovakvi, šaljivi nazivi, nisu retkost, a kao najmaštovitiji su se pokazali vlasnici kafića i restorana. Nazivali su ih "Prva pomoć", "Poslednji dinar", "Nigde nije kao ovde", "Bož' pomozi"...Pregledom u bazi Agencije za privredne registre, međutim, može se utvrditi da neobični nazivi, neretko, nisu dugog veka i da pokušaj šale ne uspe baš uvek da privuče klijentelu kojoj se obraćaju.

APR vodi računa da "kum" ne prepusti previše mašti na volju, pa je tačno propisano šta je dozvoljeno staviti u ime firme, a šta može biti razlog za odbijanje registracije radnje.

"Poslovno ime ne može da bude takvo da vređa moral, da izaziva zabludu u pogledu pravne forme društva i da izaziva zabludu u pogledu pretežne delatnosti. Ovo znači da poslovno ime ne može da sadrži pogrdne i slične reči", navode u Agenciji za privredne registre.

Oni napominju i da oznaka pravne forme u poslovnom imenu mora da odgovara stvarnoj pravnoj formi subjekta, odnosno ne sme da upućuje na neku drugu pravnu formu, i da eventualni opis predmeta poslovanja mora biti u skladu sa registrovanom pretežnom delatnošću. Tako, društvo čija je pretežna delatnost trgovina, ne može u svom poslovnom imenu koristiti opis "za usluge i konsalting" jer navode da bi ovakav opis stvarao zabludu u pogledu pretežne delatnosti društva.

Iako na prvi pogled kod nekih imena deluje da naziv i delatnost nemaju nikakve veze, vlasnici sigurno imaju svoja objašnjenja zašto su fotografsku radnju ili autoservis nazvali "kifla". Jedan od mnogobrojnih neobičnih naziva poneo je kafe bar u Seleušu koji se zvao "Uličarka i lopov", ali ovaj naziv očito nije uspeo da privuče mušterije, pa je izbrisan iz registra. Vlasnica ugostiteljske radnje "Poslednji trzaji" izgleda je i nazivom predvidela budućnost svog biznisa, jer je firma posle četiri godine poslovanja završila u blokadi.

Nedavno je debatu u javnosti izazvao Valjevac koji je kafić nazvao "Kod lažnog svedoka". Njegov naziv je zasmetao advokatima, jer se nalazi preko puta suda u Valjevu, pa je nekoliko njih zatražilo da promeni naziv firme. Po svemu sudeći, ovaj slučaj će dobiti epilog na sudu. Ovaj "lažni svedok" nije, međutim, ni prvi, ni jedini. Postojale su radnje istog naziva i u Leštanima, Ljigu i Sečnju, ali su sve izbrisane iz registra. Osim valjevskog, trenutno postoji i kafić sličnog naziva, "Drugi svedok", u Topoli. U Obrenovcu postoji kafe "Pre-suda". Bilo je još ugostitelja koji su osmišljavali vickaste nazove za svoje restorane, pa je jedan kafanu u Smederevu sa pogledom na groblje nazvao "Bolje ovde nego preko puta". Vlasnik koji je otvorio piceriju u blizini zatvora na Klisi u Novom Sadu iskoristio je igru reči, da je nazove "La tvorza".

Nekoliko firmi registrovano je i sa nazivom "Flegma", koji ne sugeriše na prvu loptu da će posao sa njima biti brzo obavljen, a ima i onih koji su uz svoj biznis dodavali reč "fušeri". Naziv "Buđavi" nije baš svima dopadljiv na prvi pogled, ali bife sa ovim nazivom, prema podacima iz registra APR-a posluje već godinama. U Grockoj je 2013. registrovana ugostiteljska radnja "Ljuba trovač".

Među neobičnim nazivima su i "Kičma trans", kako se zove firma za prevoz i selidbe, ali i molersko-farbarska radnja. U Zrenjaninu je deset godina poslovala mesara "Posrnuli stočar", dok u Vučju postoji prodavnica pogrebne opreme "Poslednji taksi Ica S".

"Štos je nekad dobar jer privuče pažnju"

Dragoljub Rajić iz Mreže za poslovnu podršku kaže da ljudi imaju različite motive kada osmišljavaju ime za svoje biznise. Ističe da je ime važno, ali da ipak nije presudno za poslovanje.

"Neko pokušava da se šali, neko da doda malo šarma. Mlađe generacije koriste i žargon, a u manjim mestima je često deo poslovnog imena firme i nadimak. Kada neko otvori kafanu, on stavi i svoj nadimak, po kojem ga ljudi u tom kraju znaju, a oni nisu uvek ni primereni, ni u skladu sa delatnošću koju obavlja. Sve zavisi od ozbiljnosti posla i šta se sa tim želi postići", kaže Rajić.

On napominje da u ozbiljnim poslovima, gde je potrebno ostaviti dobar utisak, nema mnogo prostora za improvizaciju i šalu. Takav naziv može i da bude odobren od registratora, ali može neslavno da prođe kod klijenata.

Kafana u Banji Koviljači se zove "Bož' pomozi"

"Kada su u pitanju poslovi gde moraš da ostaviš dobar utisak, gledaš da ta firma ima ime koje nema neke pogrdne, šaljive asocijacije. U nekim situacijama ima pokušaja da se to uradi. Najčešće ne mora da bude presudno ime objekta, mnogo je važno kako se posao obavlja, koliko on uspe da privuče pravu klijentelu. Ima i nekih primera, da firme imaju čudnije nazive, ali opstaju ako posao rade dobro. U nekim poslovima je potreban neki štos, da bi privukao pažnju. Kod delatnosti koje zahtevaju ozbiljan pristup i da se ostavi utisak, nema mesta takvim improvizacijama i mnogo se pažljivije biraju imena", smatra Rajić.

Kroz nazive vlasnici kafana šalju i poruke gostima, pa tako u LJigu postoji kafana sa imenom "Dođi da ostarimo", u Drenovcima "Dani dušom", dok je u Zemunu postojao kafić "Lažeš dušo".

U Kraljevu goste pokušavaju da privuku pitanjem "Gde je levo", dok iz jedne fotografske agencije poručuju kijentima "Dođi juče". Jedan od omiljenih naziva frizerskih salona je "Ko te šiša", koji su registrovani u Barajevu, Kaluđerici, Svrljigu...

Na piće kod vesele snajke ili kod burazera

Jedna trgovina otpacima i ostacima zove se "Jedina nada", dok isti naziv nosi i firma koja se bavi računovodstvenim poslovima i poreskim savetovanjem.

Rodbinski odnosi su, takođe, inspiracija za vlasnike mnogih biznisa, pa su tako osim "Zle tašte", registrovani i "Zet i tašta", "Vesela snajka", "Baba i deda", kao i "Dva kuma debela" i "Tri kuma debela", dok u Kragujevcu postoji ugostiteljski objekat "Svrati kod burazera". Kafane "Razvod braka" postojale su u Koceljevi, Somboru i Starim Banovcima, ali su sve tri obrisane iz registra.

U Zemunu postoji kafana "Tri kuma debela"

Zapaženi su i nazivi čiji su deo imena životinje. Tako su vlasnici otvorili ugostiteljske radnje "Kod majmuna", ribarnicu "Pijani šaran", pečenjare "Izgubljeno jagnje" i "Izgubljeno prase", ali i "Veselo prase". Mesara u Kragujevcu se zove "Jadac", a smederevska firma koja je registrovana za računarsko programiranje "Radoznala krava".

Na spisku su i "Mamurno magare", kao i "Crni gavran" koji je registrovan za gajenje šuma i ostale šumarske delatnosti, a ugašena je radnja istog naziva čiji vlasnik se bavio proizvodnjom ćumura. Preduzeće koje se bavilo sečom drveća zvalo se "Žalosna vrba", ali je obrisano iz registra posle tri godine poslovanja.