Politika

Emisija "Despot Stefan": Ko su akteri protesta u Srbiji i otkud studenti u političkoj priči?

Komentari
Euronews Srbija

Autor: Euronews Srbija

23/04/2025

-

21:50

veličina teksta

Aa Aa
Ušli smo u šesti mesec studentskih blokada. Svi društveni akteri dali su svoj sud o protestima i blokadama. Čuli smo mnogo tumačenja o prirodi i karakteru protesta. Na ulicama vidimo desetine i stotine hiljada ljudi koji imaju izneverena očekivanja i želju da pobedi pravda. Tema večerašnje emisije "Despot Stefan" bili su protesti u Srbiji i svetu: Ko su akteri protesta, ko su protagonisti svih ovih performansa na ulici koje vidimo i odakle studenti u celoj političkoj priči. 

Despot Kovačević je istakao da je u Srbiji godinama prisutan potcenjivački pristup prema omladini, da nisu zainteresovani i uključeni u političke procene, odnosno da ne razmišljaju o opštem interesu.

"Odjednom, potpuno drugačija slika o mladim ljudima, posebno studentima u Srbiji, ali i videli smo i neke mlađe, dakle da se bore za određena pitanja. Mnogi građani su sada u čudu. Odjednom, mladi ljudi su aktivniji od mnogih generacija, a dugo su bili potcenjivani", rekao je Kovačević. 

Euronews Srbija

Stefan Surlić

Surlić ocenjuje da su studentski protesti doneli dva važna iznenađenja – visoku elokventnost i neočekivani nivo aktivizma. Kako kaže, za univerzitetske profesore to nije novost, ali je široj javnosti iznenađujuće da studenti, i to ne samo sa društvenih, već i sa tehničkih i prirodnih fakulteta, pokazuju zavidno razumevanje institucija i jasno formulišu zahteve.

"Njihova generacija, generacija Z, nosi sa sobom potpuno novi pogled na svet – traže poštovanje i sigurnost. Upravo te vrednosti su ih pokrenule da izađu i javno progovore", objašnjava Surlić, dodajući da se pred univerzitetima i društvom otvara nova prilika – da podrže ovu sve glasniju potrebu za angažmanom i promenama:

"Generacija Z je interesantna upravo po tome što oni i te kako jesu upoznati sa svojim pravima. Oni su senzitivna populacija, pre svega prema diskriminaciji, preziru bilo kakav oblik diskriminacije, vrlo su inkluzivni i to je posledica upravo društvenih mreža, zato što su u stvari društvene mreže omogućile, kako Kastas kaže, tu horizontalnu povezanost. Oni žele da svi participiraju, da učestvuju i da u stvari na neki način ne samo da mi svedočimo procesu repolitizacije mladih ljudi, u smislu da oni ponovo govore o temama koje su politički i društveno bitne, nego i redemokratizacije, u smislu da oni žele i imaju jasan zahtev za demokratskim sistemom u kojem žive". 

Inkluzivnost i depersonalizacija kao zaštita studentskog protesta od ideoloških podela

Kovačević kaže da novi talas studentskog aktivizma u Srbiji donosi važnu promenu – umesto odlaska iz zemlje, mladi danas sve češće biraju borbu za svoja prava. Kako ističe, u ovim protestima vidi se značajan pomak u načinu na koji nova generacija doživljava svoje mesto u društvu.

On dodaje da su protesti i blokade pokazali specifičan spoj vrednosti – istovremeno i konzervativnih i liberalnih – koji se ogleda kroz upotrebu nacionalnih simbola, ćirilice, fakultetskih zastava, ali i kroz otvorenost prema različitostima.

Zanimljivo je, kaže, i pitanje ideološke osnove: da li je slabost ovih protesta to što nemaju jasno profilisanu ideologiju – ili upravo u tome leži njihova snaga.

Euronews Srbija

Despot Kovačević

Surlić ocenjuje da je pogrešno pretpostaviti kako studenti koji protestuju nisu ideološki obojeni – naprotiv, mladi danas imaju jasno formirane stavove. Ipak, ono što je, prema njegovim rečima, ključno u ovim protestima jeste njihova svesna odluka da ideologiju stave u drugi plan, zarad sabornosti i zajedničkog cilja.

"Studenti su odlučili da minimum patriotizma i minimum ideologije bude ono što okuplja ljude. Slika različitih etničkih i verskih zajednica koje zajedno stoje pred srpskom zastavom – to je njihova poruka inkluzivnosti", kaže Surlić.

Iako su zahtevi koje iznose političke prirode, Surlić smatra da studenti zapravo svesno odbacuju klasični politički okvir.

"Oni se distanciraju od stranaka, pokreta i tradicionalnih političkih struktura. Svesni su da bi ulaskom u politički prostor došlo do ideološkog raslojavanja. Zato biraju antipolitiku – protest bez lidera, protest bez ideološke profilisanosti", objašnjava.

Depersonalizacija, dodaje, nije samo taktički potez, već i vrednosna odluka – način da protest ostane otvoren i uključi što veći broj različitih ljudi, bez rizika da ga simbolično prisvoji neka politička figura.

U isto vreme Surlić i Kovačević su govorili i o protestima širom sveta – od Sjedinjenih Američkih Država do Turske i Gruzije. Imaju li protesti u svetu zajedničke karakteristike? Da li priroda režima utiče na karakter protesta? 

Više o tome pogledajte u video prilogu.

 

 

AI Preporuka

Komentari (0)

Srbija