Nova studija šalje "alarmantnu" poruku o statusu živog sveta na Zemlji: Šesto masovno istrebljenje na pomolu

Nestanak životinjskih vrsta "značajno je alarmantniji" nego što se ranije mislilo, pokazala je nova studija, prema kojoj se ubrzano smanjuje populacija gotovo polovine vrsta na našoj planeti.

Ljudi su već zbrisali veliki broj vrsta, a još više njih gurnuli na ivicu opstanka, zbog čega naučnici tvrde da ulazimo u "šesto masovno istrebljenje", koje je ovog puta izazvano ljudskim delovanjem.

Glavni faktor je uništenje životnih staništa, kako bi se napravilo prostora za farme, gradove i puteve, ali su klimatske promene takođe važan faktor koji utiče na brojnost jedinki, a predviđa se da će postajati sve značajniji, kako se svet postepeno zagreva.

Autori studije analizirali su više od 70.000 vrsta širom sveta - sisare, ptice, reptile, vodozemce, ribe i insekte, kako bi utvrdili da li njihova populacija raste, smanjuje se ili ostaje ista tokom vremena. Brojnost 48 posto vrsta smanjuje, dok se kod manje od tri posto povećava, zaključak je rada objavljenog u naučnom časopisu "Biological Reviews".

Danijel Pinčeira Donoso, jedan od autora rada i istraživač Biološkog fakulteta Kraljičinog univerziteta u Belfastu, upozorava da su otkrića "drastičan alarm".

profimedia

"Druge studije, zasnovane na značajno manjem broju vrsta pokazale su da je aktuelna 'kriza istrebljenja' ozbiljnija nego što se ranije mislilo. Naša otkrića nude nemilosrdno jasnu potvrdu toga i to na svetskom nivou", rekao je Pinčeira Donoso za CNN.

Studija pruža "jasniju sliku" o razmerama svetske erozije biodiverziteta, dodao je istraživač.

Decenijama je kriza istrebljenja definisana u kategorijama "statusa ugroženosti" koje je propisala Međunarodna unija za zaštitu prirode. Crvena lista najugroženijih vrsta obuhvata oko 28 posto vrsta kojima preti istrebljenje. 

"Naša studija pokazuje da nije pitanje da li su vrste trenutno kategorizovane kao ugrožene ili ne, nego da li njihova brojnost progresivno opada ili ne", objašnjava Pinčeira Donoso.

Trend smanjenja populacije tokom vremena obično predviđa istrebljenje, a u tom smislu 33 posto vrsta koje se trenutno klasifikuju kao "neugrožene", zapravo postepeno nestaju.

Sisari, ptice i insekti beleže smanjenje populacije, ali su naročito pogođeni vodozemci, kojima prete i bolesti i klimatske promene. 

Tanjug/AP/Carolyn Kaster

U nešto boljem položaju su ribe i reptili, među kojima više vrsta ima stabilnu populaciju, nego što opada. 

Geografski, najveći pad beleži se u tropskom području, jer su životinje koje naseljavaju taj deo planete prirodno osetljivije na velike promene temperatura.

Brendan Godli, profesor konzervacione biologije na Univerzitetu u Ekseteru, koji nije bio uključen u studiju, rekao je za CNN da istraživanje nudi novi uvid u trendove populacije. 

"Ovo je ekstremno uticajna studija, koja obuhvata svet i sve grupe kičmenjaka i insekata. Mukotrpnim kombinovanjem trajektorija populacija, umesto ograničenih procena za Crvenu listu, istraživanje ističe pod kolikim je pritiskom divlji svet zbog ljudskog uticaja i kako to važi za ceo svet i sve grupe životinja", izjavio je Godli.

On je podsetio da postoje i pozitivni primeri spasavanja pojedinih vrsta od istrebljenja, među kojima su morske kornjače i veliki kitovi, ali stručnjak ističe da "svi treba da budemo alarmirani zbog ovih rezultata".

"Bez napretka populacija, vrsta, staništa i ekosistema, mi ne možemo da opstanemo", upozorio je Godli.