Aktuelno iz kulture

"Glas iznad svih zapenjenih besova svakodnevice": Gojko Božović se oprostio od preminule književnice Dubravke Ugrešić

Komentari

Autor: Tanjug

17/03/2023

-

17:02

"Glas iznad svih zapenjenih besova svakodnevice": Gojko Božović se oprostio od preminule književnice Dubravke Ugrešić
"Glas iznad svih zapenjenih besova svakodnevice": Gojko Božović se oprostio od preminule književnice Dubravke Ugrešić - Copyright Prinskrin/Youtube/TheNexusInstitute

veličina teksta

Aa Aa

Dubravku Ugrešić pamtićemo po njenim izuzetnim pričama, romanima i esejima, i po njenom izuzetnom poznavanju ruske avangarde, rekao je Tanjugu Gojko Božović pesnik, esejista i osnivač izdavačke kuće "Arhipelag" povodom smrti cenjene hrvatske spisateljice. 

Kako je Božović naglasio "pamtićemo je i po tome da je bila prva žena koja je dobila NIN-ovu nagradu za roman godine". 

"Pamtićemo je i po tome što je bila književnica sa stavom i kada je reč o književnosti koju piše i koju čita, s kojom je živela i mislila, i za koju je živela i mislila. Ali je bila književnica sa stavom i o kulturnim, društvenim, političkim pitanjima. Čovek se nije morao uvek slagati s njenim stavovima, ali je uvek morao ceniti njenu doslednost, njen postojan glas iznad svih zapenjenih besova svakodnevice, njena jasna i razgovetno izgovorena uverenja, njenu spremnost da plaća cenu svojih stavova i u boljim i u gorim vremenima", rekao je Božović. 

On je potom citirao Dubravku Ugrešić koja je negde u ovo vreme prošle godine kazala knjige su danas punkt socijalizacije, a ne više intiman susret između autora i njegova čitaoca", definišući uobičajeno precizno našu epohu. 

"Poetički i intelektualno formirana u vreme kada je književnost bila važna, a od pisca se očekivalo da ne teče samo književnu karijeru već i da razmišlja o društvu u kome književnost nastaje, Dubravka Ugrešić je i sama doprinela tom značaju književnosti u njenom vremenu i mnoge čitaoce utvrdila u uverenju da književnost odista jeste važna. Raskrinkavajući u esejima kulturu laži, stereotipa i zabrana, Dubravka Ugrešić je u svojim romanima oblikovala inovativne susrete s neskrivenom stvarnošću u kojima se mešaju duh avangarde i jezik zanimljive u provokativne priče, slika epohe i duboko lična priča o čoveku pored licem nove i najnovije istorije, raznoliki svet modernog doba s malim kamernim epizodama vanredne upečatljivosti, uzbudljivi humor i precizno slikanje stanja stvari", rekao je Božović. 

Prinskrin/Youtube/OU Outreach Video & Media Services

 

Podsećamo, Dubravka Ugrešić, hrvatska književnica, naučnica i publicistkinja preminula je danas u Amsterdamu u 73. godini, u krugu prijatelja i porodice, potvrdio je zagrebački Multimedijalni institut, javljaju hrvatski mediji.

Ugrešić je rođena 1949. godine u Kutini u Hrvatskoj.

Književnost je završila na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a dvadesetak godina je radila u Institutu za nauku o književnosti pri Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Devedesetih pisala je protiv rata, nacionalizma i etničke mržnje (tekstovi su kasnije sakupljeni u zbirci "Kultura laži"), zbog čega je u javnosti i medijima proglašena narodnim neprijateljem. Tih godina, bila je primorana da napusti Hrvatsku, nakon čega nekoliko godina provodi u Nemačkoj, potom u SAD, a od 2001. u živi u Amsterdamu.

Dobitnica je nekoliko međunarodnih književnih nagrada među kojima je takozvani "američki Nobel" – Međunarodna nagrada za književnost "Neustadt", Austrijska nagrada za evropsku književnost, nagrade za eseje "Jean Améry". Domaća nagrada koje je Ugrešić osvojila jeste „Meša Selimović“, a izdvaja se i kao prva žena koja je dobitnica Ninove nagrade za roman godine 1988. godine.

Ugrešić je autorka mnogih dela, a neka od njih su: "Poza za prozu", "Štefica Cvek u raljama života", “Život je bajka", "Forsiranje romana-reke", "Američki fikcionar", "Kultura laži", "Muzej bezuvjetne predaje", "Zabranjeno čitanje", "Ministarstvo boli", "Nikog nema doma", "Baba Jaga je snijela jaje", "Lisica", "Doba kože"…

Preporuka za vas

Komentari (0)

Kultura

Najskuplja voćka u istoriji: Kontroverzna instalacija sa bananom zalepljenom za zid prodata za preko šest miliona dolara
Aktuelno iz kulture

Najskuplja voćka u istoriji: Kontroverzna instalacija sa bananom zalepljenom za zid prodata za preko šest miliona dolara

Konceptualno delo Mauricija Katelana kupio je kineski investitor u kriptovalute Džastin San za četiri puta veći iznos od procenjenog.

21/11/2024

10:43

pročitaj celu vest
"Virdžina" u novom ruhu: Digitalno restauriran kultni film Srđana Karanovića o devojčici koja je odrastala kao dečak