Evropa

Fon der Lajen na svečanosti povodom 70. rođendana CERN-a: Istraživanje i inovacije moraju biti u srcu evropske ekonomije

Komentari

Autor: Tanjug

01/10/2024

-

19:15

Fon der Lajen na svečanosti povodom 70. rođendana CERN-a: Istraživanje i inovacije moraju biti u srcu evropske ekonomije
AP/Jean-Francois Badias - Copyright AP/Jean-Francois Badias

veličina teksta

Aa Aa

Predsednica Evropske komisije Ursula Fon der Lajen izjavila je da je Evropa zahvaljujući CERN-u, koji je magnet za vrhunske naučnike sa svih kontinenata, postala globalni centar za fiziku i naglasila da jedva čeka njihovo novo otkriće, jer je sigurna da će ono ponovo promeniti svet.

"U CERN-u ste proizveli bezbroj pozitivnih efekata za naše društvo i ekonomiju. Zahvaljujući CERN-u imamo globalnu veb mrežu, tač skrin ekrane i nove alate u borbi protiv raka. Radite sa evropskim industrijama na izgradnji aviona sa niskim emisijama CO2 i stvaranju novih rešenja za transport tečnog vodonika. Zato jedva čekam da vidim šta ćete sledeće otkriti jer sam sigurna da će CERN još jednom promeniti svet", rekla je Fon Der Lajen na svečanosti povodom 70. rođendana CERN-a kojoj prisustvuje i predsednik Srbije Aleksandar Vučić.

Naglasila je da istraživanje i inovacije moraju biti u srcu evropske ekonomije i ukazala da je CERN danas zaista magnet za vrhunske naučnike sa svih kontinenata.

"Ali bilo je vreme kada Evropa nije bila privlačno mesto za nauku kada su mnogi od naših najsjajnijih naučnika pobegli u svet. Ostala je šačica evropskih fizičara koji su osnivajući CERN okrenuli tok i vratili nauku u Evropu", podsetila je Fon der Lajen i naglasila da danas CERN dočekuje više od 17.000 gostujućih naučnika.

Prema njenim rečima, iz priče o CERN-u mogu se izvući tri pouke, prva je da je razmena znanja važna, druga da je saradnja neophodna ako neko želi da bude pobednik, a poslednja da su neophodne veze između nauke i industrije.

"Nijedna evropska država sama ne bi mogla da napravi najveći sudarač čestica na svetu. CERN je postao globalni centar, jer je okupio Evropu. Danas je to još važnije, jer se takmičimo sa gigantima", rekla je Fon Der Lajen.

Ona je podsetila da Kina planira akcelerator od 100 kilometara kojim želi da izazove globalno liderstvo CERN-a i naglasila da je zato ponosna što je EU finansirala studiju izvodljivosti za hadronski sudarač što bi moglo sačuvati naučnu prednost Evrope i moglo bi još više da pomeri granice ljudskog znanja.

"I dok je globalna naučna trka u toku, želim da Evropa promeni brzinu. Da bismo to uradili, evropsko jedinstvo je naše najveće bogatstvo. Horizont Evrope je najveći istraživački investicioni program na svetu, njegov dragulj u kruni je Evropski istraživački savet koji je finansirao istraživanja koja su rezultirala 14 Nobelovih nagrada", rekla je ona i naglasila da se mora ulagati u nauku, inovacije i istraživanje.

profimedia

 

Naglasila je da naučnici moraju biti u stanju da pronađu resusrse za istraživanja u Evropi.

Druga lekcija, kako je rekla, pokazuje da ako želite da se takmičite i pobeđujete morate više da sarađujte i da znanja delite sa ogromnom mrežom univerziteta, industrija i početnika.

"Predložićemo da Zakonom o Evropskom istraživačkom prostoru, svi evropski istraživači imaju pristup istraživačkoj infrastrukturi svetske klase kao što su superkompjuteri. Mora biti lakše udružiti stručnost i računarsku snagu bez veštačkih granica ili barijera", rekla je ona.

Evropska ekonomija, dodaje, napreduje zahvaljujući slobodnom kretanju robe, talenata i kapitala na našem jedinstvenom tržištu i zato je vreme da se konačno dozvoli slobodno kretanje znanja i nauke širom Evrope.

Treća lekcija je, kako kaže, vezana za činjenicu da ste u CERN-u proizveli bezbroj pozitivnih efekata za naše društvo i ekonomiju.

"CERN je živi dokaz da nauka podstiče inovacije i da inovacije podstiču konkurentnost. Treba nam više ovih partnerstava između istraživanja i poslovanja, više ideja koje idu od laboratorije do fabrike", rekla je ona.

Moramo staviti istraživanje i inovacije u srce evropske ekonomije, kaže ona.

Podsetila da je, kada je CERN stvoren, izgledalo gotovo nemoguće vratiti nauku svetske klase na razoreni kontinent.

"Kada ste projektovali podzemni tunel od 27 kilometara gde bi se čestice sukobile skoro brzinom svetlosti, mnogi su mislili da maštate. A kada ste počeli da tražite Higsov bozon, šanse za uspeh su delovale neverovatno niske ali uvek ste dokazali da skeptici nisu u pravu", rekla je ona i naglasila da je priča o CERN-u priča o napretku uprkos svim izgledima.

Komentari (0)

Evropa