Biznis vesti

Kako da nam teku pravi med i mleko: Akreditovana metoda koja bi nedvosmisleno trebalo da otkrije falsifikate

Komentari

Autor: Euronews Srbija

02/02/2025

-

12:59

Euronews

veličina teksta

Aa Aa

Udruženje odgajivača goveda centralne Srbije pokreće akciju zaštite domaće proizvodnje mleka i drugih proizvoda od mleka pod nazivom "Pokrenimo selo". U udruženju ukazuju na to da već duže postoji određeni broj nekvalitetnih proizvoda na tržištu, ali da nisu imali alat kojim bi to mogli da dokažu. Situacija se, međutim, sada promenila akreditacijom jedinstvene metode laboratorije Analab iz Pančeva. Sa tom laboratorijom, čija metoda je akreditovana, dogovoreno je da izdaje zaštitni žig, kao znak koji dokazuje da svi proizvodi koji se budu analizirali i koji tu analizu prođu zapravo potiču 100 od mleka od krave. Stručnjaci kažu da je to univerzalna metoda koja može da detektuje različite ekonomske prevare u različitim prehrambenim proizvodima, navodeći osim mleka, i vino, voćne rakije i med. 

Miloš Trajković iz Udruženja odgajivača goveda Centralne Srbije kaže za Euronews Srbija da se mleko falsifikuje tako što se mleko u prahu umeša sa vodom i napravi se nešto što liči na mleko i u određenom procentu dodaje u mleko. 

"I mi smo onda rešili da pokušamo preko te metode da odvojimo žito od kukolja i da Analab izdaje jedan zaštitni žig, znak za sve one proizvode koji se budu analizirali, naravno prošli analizu i time dokazuju da zapravo potiču 100 odsto od mleka iz krave, pravog prirodnog mleka. Time bismo te proizvode na tržištu preko tog žiga odvojili od ostatka i ljudi kada dođu na policu mogu da vide taj žig i to im je odmah signal da faktički ne moraju da misle dalje o tome da li je to neka mešavina ili se zaista radi o pravom mleku", rekao je Trajković govoreći o važnosti prepoznavanja proizvoda koji nisu falsifikati. 

Plan je, dodaje, da dogovore model kako da se rade kontinuirane analize i da sa njim izađu pred prerađivače kako bi koristili taj zaštitni znak. 

"Njih će to na policama odvojiti od ostalih, oni će svakako dobiti neku dodatu vrednost time, analize naravno će plaćati, ali i garanciju na kvalitet svakako daje Analab", rekao je Trajković. 

U Srbiji se, kako navodi, proizvodi oko 85 odsto potreba za mlekom, dok se 15 odsto uvozi. 

profimedia

 

"Ne želimo da dođemo u sistem jedne Hrvatske koja trenutno proizvodi samo 40 odsto ili Bugarske ili Severne Makedonije. Dakle, mi ovde imamo potencijala još uvek. Šta to znači? Znači imamo zemljište, imamo ljude koji znaju, imamo ljude koji su zainteresovani za taj posao. Imamo čitavu mrežu i otkupljivača i prerađivača koji mogu da prate tu primarnu proizvodnju", rekao je Trajković.

On kaže da su se odgajivači u poslednje dve godine izborili za značajna davanja države za koja navodi da nikada nisu bila veća

"Kako se mi izborimo, onda dolazi do nekog pada cene i mi, primarni proizvođači, budemo kao neki protočni bojler. Ti novci od države završe u nekoj preradi ili završe u maržama nekih marketa i onda mi bukvalno na kraju dobijemo iste novce", rekao je on navodeći da primarni proizvođači onda praktično ne osete tu pomoć.

Kako prepoznati falsifikat? 

Inženjer tehnologije Ivan Smajlović kaže za Euronews Srbija da su mleka sa dodatkom vode napravljena od sirovinskih materijala kao što su mleko u prahu ili kondenzovano mleko sa rehidratacijom, dodatkom vode, umešana u određenom procentu sa svežim mlekom. 

"Generalno, na ukusu ne može da se utvrdi da je falsifikat", rekao je on. 

Smajlović objašnjava da je definicija mleka da je to proizvod mlečne žlezde krave i da se njemu ne sme dodavati ništa, niti se oduzimati. 

Ukoliko dolazi do namešavanja termički obrađenog mleka sa rekonstituisanim mlekom, odnosno dodavanjem vode, to mora da bude deklarisano na proizvodu, u protivnom je to, kako kaže Smajlović, obmana potrošača.

"Kada govorimo o tim obmanama, odnosno prevarama, onda ne govorimo samo o mleku, nego govorimo i o mlečnim proizvodima, kao što su sir, kajmak, razni sirni namazi, tvrdi sirevi, kiselo mleko, pavlaka. Veliki problem kod ovih proizvoda je utvrđivanje porekla masti. Tehnologija je otišla daleko, ja to sve vreme pričam da ti osnovni parametri kvaliteta mogu da se nameste, da izgleda da prođe analizu. Jednostavno, sadržaj masti utvrdi se laboratorijskom analizom sadržaja masti 2,8, dokaže se 2,8, ali poreklo tih masti nije 100 odsto od krave, nego je jedan deo, može biti i od biljnih masti, odnosno od frakcija palminog ulja koje se onda integrišu u taj proizvod. I onda ne govorimo o čistim mlečnim proizvodima, nego govorimo o nekim mešavinama animalno-biljnog porekla ili potpuno biljnog porekla", rekao je Smajlović. 

Tanjug/Nebojša Raus, Aleksandar Ćirić, profimedia

 

On kaže da je i dalje u toku analiza tržišta mleka i da je od 13 uzoraka, u 11 uzoraka detektovana voda. 

"To je odmah alarmiralo proizvođače mleka. U prethodnom periodu je stao otkup sirovog mleka, a onda govorimo o konkurentnosti naših proizvođača. Selo nam se gasi, ljudi nisu više konkurentni, niko ne otkupljuje njihovo mleko. Mleko se istače na njive, u kanalizaciju, a nama je tržište preplavljeno mlekom. I sad se postavlja pitanje, nešto se dešava i zato su se i oni javili da vide šta je i kako to može da se reši", rekao je on. 

Govoreći o akreditovanoj analizi za otkrivanje falsifikata, Smajlović je rekao da analiza traje sedam dana, od prijema uzorka do izdavanja rezultata. 

"Ta metoda je, u stvari, univerzalna metoda. Mi smo je primenili i na mleko. Ona je akreditovana i validovana u tom cilju. Ali to je univerzalna metoda koja može da detektuje različite ekonomske prevare u različitim prehrambenim proizvodima", rekao je Smajlović navodeći i vino, voćne rakije i med. 

Pokret potrošača za kvalitet hrane iz Pančeva je angažovao laboratoriju Analab 2023. godine kada su rađene akcije na uzorcima meda, vina i voćnih rakija, a Smajilović navodi da su rezultati pokazali veliku neusaglašenost velikog procenata uzoraka. 

"Kod meda je to bilo negde oko 88 odsto. Znači, 25 uzorka, u 22 je bio detektovan šećerni sirup. Samo tri su prošla kao autentična. Urađene su analize na 18 vina, uglavnom iz uvoza i to u kategoriji do 500 dinara, pet ambalaže od dva, tri i pet litara. Od 18 uzoraka, 16 je palo na dodatu vodu. I veliki procenat tih vina uopšte nije vino. Znači, to su neke obojene vodice sa sadržajem alkohola koji nije od grožđa. I kod voćnih rakija, doduše, mali broj uzoraka je bio, svega sedam, ali je pogubno bilo da od sedam uzoraka, šest uzoraka su bili rafinisani etanoli poreklom od žitarica, uglavnom od kukuruza, koji su bili obojeni i aromatizovani da imaju tu aromu kao voćnog destilata. Ti uzorci su uzimani u trgovinskim lancima, najvećih sedam trgovinskih lanaca u Srbiji, uglavnom u Pančevu, i pokazali su stvarno šokantne rezultate. Generalno, tržište ima problem sa ovim zato što do sada nije postojao analitički način da se dokaže da je to stvarno tako", rekao je on. 

"Ceo svet je u problemu" 

Rodoljub Živadinović iz Saveza pčelarskih organizacija Srbije (SPOS) kaže za Euronews Srbija da se bez laboratorijske analize ne može tvrditi da je nešto falsifikat. 

profimedia

 

"Čak i pčelari koji nisu dovoljno vešti ne mogu da tvrde da je neki med 100 odsto med, jer u njega može da se doda 50 odsto nekog stranog šećera i da to čak ni pčelar ne primeti. Jednostavno svega ima na tržištu. Evo juče jedan naš prijatelj, pčelar iz Velike Britanije, objavio da je našao u marketu u Britaniji kilogram meda za 2,20 funti i funta je negde oko 140 i nešto dinara. Pa vi vidite, stavite prst na čelo i pitajte se da li je to moguće. Naravno da nije. Jer to je ispod proizvodne cene meda. Znači radi se o proizvodu u kojem sigurno nema ni grama meda, I takvi proizvodi moraju da se prognaju sa tržišta, kako našeg, tako i u svetu", rekao je on. 

Živadinović je naveo da su u SPOS-u jako obradovali kada je 2023. Analab uspela, nakon deset godina istraživanja, da akredituje tu novu metodu koja se i te kako može primeniti i na medu. 

"Akreditovana je i za med i može da otkrije bukvalno sve vrste šećera stranih koje neko dodaje medu, a taj neko je falsifikator. Ono što nas je tada obradovalo nije bilo konačno rešenje. Naravno, jedno je akreditovati metodu. Trebalo je da država prihvati da se ta metoda, tj. laboratorija, stavi na listu ovlašćenih laboratorija. Mi smo zahtev za to prema državi podneli još pre 18 meseci, a sada je ova metoda, odnosno laboratorija stavljena na listu ovlašćenih. Ministar poljoprivrede je potpisao rešenje, ja se zahvaljujem i njemu i svim njegovim saradnicima i svima iz vlade koji su na tome radili svih ovih meseci. Konačno smo došli do tog dana da je danas Srbija praktično jedina država u Evropi ili bolje reći prva država u Evropi u kojoj možete legalnim putem, preko službenih uzoraka koje uzimaju veterinarska inspekcija i drugi, utvrditi prisustvo svih vrsta šećera u nekom proizvodu. Danas Evropa vapi za ovakvim metodama", rekao je Živadinović. 

On je objasnio da akreditovana metoda Analaba otkriva sve vrste šećera direktno, bez nedoumice i tačno se zna šta je u nekom proizvodu, tj. medu, dodato

"Vi danas imate neverovatan problem sa falsifikatima, ne samo u Srbiji, nismo mi izuzetak. Cela Evropa je u problemu, ceo svet. Za ovu metodu će se sigurno čuti tek na svetskom nivou, već su se i Ujedinjene nacije zainteresovale", rekao je Živadinović. 

Ono što je, dodaje on, bitno jeste da inspekcija može da krene u akciju i da se prvo utvrdi šta se to nalazi na našem tržištu, a da se nakon toga uzmu uzorci meda u svim marketima, pa da se onda praktično radi kontinuirana kontrola, tj. nadzor nad tržištem, kako bismo ovu negativnu pojavu iskorenili, a pčelari konačno dobili tržište. 

"Tragedija je danas da pčelari nemaju tržište za med. Znači, veoma niska cena meda koja vlada na svetskom tržištu je posledica velikog procenta falsifikata koje ne može niko da uhvati. Nedavno je kod nas dolazio predsednik Evropskog pčelarskog saveza profesionalnih pčelara koji nas je obavestio da su oni uzorke koje su dali jednoj od najboljih nemačkih laboratorija doveli do rezultata da je sav med dobar, zato što te metode su, što bi rekli, narodnim jezikom provaljene od strane hemičara koje plaća industrija falsifikata. To je jedna ozbiljna industrija, jedna ozbiljna mafija na svetskom nivou koja je to jednostavno prevazišla i uspela da nadmudri te trenutno aktuelne analize i ove inovativne, ne da mnogo znače, nego će bukvalno spasiti industriju i kako vidim ne samo meda, jer su primenljivi na sve druge vrste proizvoda", rekao je Živadinović. 

Komentari (0)

Biznis