Papska konklava: Kako funkcioniše proces izbora novog poglavara Rimokatoličke crkve?
Komentari
23/04/2025
-07:01
Nakon smrti 266. poglavara Katoličke crkve, pape Franje, Vatikan ulazi u proces izbora novog poglavara putem papske konklave. Ovaj složeni ritual održava se u vatikanskoj Sikstinskoj kapeli, gde se okupljaju kardinali iz svih delova sveta kako bi izabrali novog papu.
Nakon smrti poglavara nastupa sede vacante - period bez pape i tokom tog perioda ključnu ulogu ima kamerlango (komornik) Kevin Farel. On proglašava papinu smrt, sastavlja rogito, čekićem uništava papin prsten koji simbolizuje njegovu vlast i zapečaćuje papine odaje. Takođe, kamerlango na sebe preuzima koordinaciju procesa kojim se organizuje papska konklava.
Uslovi za početak konklave stiču se nakon okončanja devetodnevnog perioda žalosti i molitvi (novemdiales) koji počinje odmah po smrti poglavara. U cilju regularnosti izbora pape, ceo proces je detaljno propisan crkvenim zakonodavstvom, a jedan od ključnih dokumenata je "Universi Dominici Gregis".
Kardinali tokom konklave borave u Domu Svete Marte, a sam proces se odvija u Sikstinskoj kapeli. Kamerlango ima zadatak da obezbedi uslove za održavanje konklave uključujući bezbednosne mere koje osiguravaju tajnost celokupnog procesa: komunikacija putem telefona, interneta ili drugih sredstava je zabranjena tokom trajanja procesa, a Sikstinska kapela je zaštićena od bilo kakvog elektronskog nadzora.
Poglavar Rimokatoličke crkve bira se tokom papske konklave, zatvorenog zasedanja kardinala koji glasaju dok ne postignu dvotrećinsku većinu. U izboru novog pape mogu učestvovati isključivo kardinali koji na dan početka sede vacante nisu navršili 80 godina, što znači da na predstojećoj konklavi može da učestvuje 135 kardinala koji dolaze sa svih kontinenata.
Rogito
Rogito je zvanični dokument koji potvrđuje smrt pape, beleži ključne detalje njegovog pontifikata i izdaje se neposredno nakon njegove smrti. Ovaj dokument sastavlja kamerlango uz podršku Apostolske komore.
Takođe, iako svaki kršteni katolik teoretski može biti izabran za papu, od 1389. godine svi poglavari birani su iz redova kardinala - poslednji papa koji nije biran iz redova kardinala bio je Urban VI 1378. godine.
Papska konklava - od "Extra omnes!" do "Habemus Papam!"
Iako se svaka konklava završava izborom novog poglavara, trajanje samog procesa variralo je kroz istoriju. Kako piše Euronews, najduža konklava trajala je 2 godine i 9 meseci, koja se završila izborom Grgura X, dok je najkraća, kada je izabran papa Julije II, trajala svega nekoliko sati.
Pre početka konklave, kardinali okupljeni u Vatikanu polažu svečanu zakletvu da će čuvati poverljivost i poštovati stroga pravila postupka. Nakon toga, svi koji nisu deo konklave napuštaju Sikstinsku kapelu. Ovaj trenutak obeležava čuveni uzvik "Extra omnes!“ – što znači "Svi napolje!“
Proces glasanja započinje istog dana, sa jednim glasanjem uveče, dok se u narednim danima održavaju po dva glasanja ujutru i dva popodne. Svaki kardinal tajno upisuje ime svog kandidata na listić sa latinskim natpisom "Eligo in Summum Pontificem" – Biram za vrhovnog pontifa – zatim ga pažljivo savije i ubaci u posudu na oltaru.
Po okončanju svakog kruga glasanja, listići se spaljuju u peći unutar kapele. Ako nijedan kandidat nije dobio potrebnu dvotrećinsku većinu, dodaje se hemijska supstanca koja stvara crni dim – znak da poglavar još nije izabran. Nakon što kardinali izaberu papu, dim koji izlazi kroz dimnjak kapele postaje beo, što je ujedno i poruka da je Rimokatolička crkva dobila novog poglavara.
Tanjug/AP
Objava naslednika Svete Stolice sledi odmah nakon izbora novog pape. Dekan Kardinalskog zbora upućuje izabranom kandidatu pitanje: "Prihvataš li svoj kanonski izbor za vrhovnog pontifa?“ Ako kandidat pristane, bira svoje papinsko ime. Istovremeno, sastavlja se interni zapis o glasanju i prihvatanju izbora koji nije dostupan javnosti.
Ubrzo zatim, najstariji kardinal-đakon izlazi na balkon Bazilike svetog Petra i objavljuje svetu poznate reči: "Habemus Papam!“ – "Imamo papu!“ Odmah nakon toga, papa se pojavljuje na balkonu gde uz kratko obraćanje daje blagoslov poznat kao "Urbi et Orbi" - "Gradu i svetu".
Dalje, novoizabrani poglavar Rimokatoličke crkve odlazi u "sobu suza" Sikstinske kapele, gde oblači papsku odoru.
A nekoliko dana nakon konklave, na Trgu Svetog Petra održava se inauguraciona misa kojom novi papa zvanično započinje svoj pontifikat. Tokom te svečanosti prima palij – vuneni pojas koji označava njegovu pastirsku ulogu, kao i "ribarski prsten", simbol nasledstva Svetog Petra.
Po preuzimanju pune vlasti nad Svetom Stolicom, papa započinje upravljanje Katoličkom crkvom: imenuje i potvrđuje ključne zvaničnike, izdaje prve enciklike kojima oblikuje svoju pastoralnu agendu, a potom preuzima stan u Apostolskoj palati.
Komentari (0)