Fokus

Zamenik direktora FBI Den Bonđino na svom sajtu objavljivao analize o delovanju USAID-a i Soroševe fondacije na Balkanu

Komentari

Autor: Euronews Srbija

25/02/2025

-

19:00

Zamenik direktora FBI Den Bonđino na svom sajtu objavljivao analize o delovanju USAID-a i Soroševe fondacije na Balkanu
Tramp imenovao konzervativnog voditelja Dena Bonđina za zamenika direktora FBI - Copyright Tanjug AP/Susan Walsh, File

veličina teksta

Aa Aa

Novoimenovani zamenik direktora američkog Federalnog istražnog biroa Den Bonđino (50) je uticajni konzervativni politički komentator, koji se istakao kao glasni kritičar te agencije, institucija i politika koje je promovisala prethodna administracija, od USAID-a, preko lokdauna za vreme pandemije, do pomoći Ukrajini.

Bonđino je istaknuta medijska ličnost u republikanskim krugovima, čak i više od svog šefa na čelu FBI Kešjapa "Keša" Patela, i voditelj 7. najslušanijeg podkasta u SAD "The Dan Bongino Show". Pre toga je bio policajac u Njujorku i agent Tajne službe.

Jedan njegov kontraverzan stav, da su maske beskorisne u sprečavanju širenja kovida-19, doveo je do zabrane Bonđinovog kanala na Jutjubu 2022. ali je njegova popularnost, bez bzira na to, nastavila da raste 

Predsednik SAD Donald Tramp pozdravio je njegovo imenovanje, nazvavši ga sjajnom vešću za organe reda i američko pravosuđe.

"Den Bonđino, čovek neverovatne ljubavi i strasti prema našoj zemlji, upravo je imenovan za sledećeg zamenika direktora FBI-a, od strane čoveka koji će biti najbolji direktor ikada, Keša Patela", napisao je Tramp na svojoj društvenoj mreži Truth Social.

Tanjug/AP

 

Bonđino, poput Patela, smatra da je FBI izuzetno korumpiran i duboko politizovan od strane Demokratske stranke, da se mešao u američki izborni proces i osporavao kredibilnost istrage o navodnom uticaju Rusije na izbore 2016. kada je Tramp pobedio. Tzv. afera Rašagejt na kraju je opovrgnuta opsežnim izveštajem specijalnog savetnika Džona Durama, koji je američko Ministarstvo pravde objavilo 2023. Zaključak je da FBI nikada nije trebalo da pokrene potpunu istragu o vezama između kampanje Donalda Trampa i Rusije. 

"Ne verujte apsolutno ničemu što dolazi iz DOJ (Ministarstva pravde) ili FBI-a što čak i izdaleka odiše politikom. Posebno pred izbore, gde imaju duboku i problematičnu istoriju mešanja u izbore u odbranu svojih demokratskih saveznika", napisao je Bonđino na mreži X u septembru prošle godine.

Govoreći o svojoj novoj funkciji, Bonđino je rekao da Tramp, Patel i glavna tužiteljka Pem Bondi imaju jasnu viziju za FBI i da će se on truditi da je ispuni. Da ta vizija zahteva duboke rezove bilo je jasno kada je Bonđino nedavno objavio snimak višeg savetnika Bele kuće Stivena Milera.

"Neizabrana birokratija je egzistencijalna pretnja za demokratiju", napisao je on iznad videa u kojem je Smit rekao kako su Amerikanci glasali za radikalnu reformu FBI, ali da agenti pričaju kako ne žele promene.

Bonđino je pozivao i na zatvaranje Suda za nadzor stranih obaveštajnih službi, koji se bavi slučajevima terorizma i špijunaže. Njegov skepticizam prema FBI datira još od zahteva punog grešaka koji je podnela ta agencija u nastojanju da prati bivšeg savetnika za politiku Trampove kampanje 2016. i 2017. zbog navodnih veza sa Rusijom. Takođe je pozvao na otpuštanje svih FBI agenata uključenih u pretres Trampove vile Mar-a-Lago na Floridi.

"Ono što je FBI uradio Donaldu Trampu nije bilo sprovođenje zakona, to je bila tiranija“, izjavio je on 2022.

U epizodi svog podkasta od 23. januara Bonđino je pozvao na istragu specijalnog tužioca Džeka Smita, koji je vodio dva federalna krivična postupka protiv Trampa.

Inače, Smit je podneo ostavku uoči Trampovog stupanja na vlast, a Bonđino ga je nazvao "specijalnim tiraninom koji istražuje Trampa zbog lažnih zločina koje je izmislio zbog lažnog prevrata", govoreći o optužbama da je Tramp pozivao na upad u zgradu Kapitola u Vašingtonu 6. januara 2020. godine, posle poraza na izborima od Džozefa Bajdena.

Bonđinova istraga uloge USAID-a i Soroša na Balkanu tokom migrantske krize

Bonđino je glasno kritikovao i Američku agencijom za međunarodni razvoj (USAID) i Nacionalnu zadužbinu za demokratiju (NED), sugerišući da su obe organizacije bile uključene u aktivnosti koje podrivaju interese SAD i promovišu inostrane političke agende.

Pozdravljajući zamrzavanje sredstava od strane Odeljenja za vladinu efikasnost (DOGE) Ilona Maska, istakao je dugogodišnje veze između USAID-a i milijardera Džordža Soroša, govoreći da je USAID sarađivao sa grupama koje finansira Soroš, na promovisanju politika u inostranstvu koje su kontroverzne u SAD. 

profimedia

 

U autorskom tekstu Meta Palumba na Bonđinovom portalu posebno ističe Trening program menadžmenta Soroš fondacije (SFMTP), za koji je USAID još 1993. donirao sredstva. 

"Program je trebalo da obuči (indoktrinira) 30 'profesionalaca; iz Poljske, Bugarske, Rumunije, Estonije i Slovačke u oblasti javne uprave, biznisa, telekomunikacija, upravljanja životnom sredinom i još mnogo toga. Da ukažem na očigledno; Ovako Soroš opisuje čemu je pomoć služila - neće priznati ništo previše zlokobno u dokumentu za koji zna da će na kraju biti javno objavljen", piše u članku pod naslovom "Otisci prstiju Džordža Soroša su svuda po USAID-u".

U tekstu "Soroš je koristio USAID da finansira obojene revolucije svugde" od 17. februara pominje se i Srbija, kroz priču o ulozi NVO finansiranih od strane Soroša u migrantskoj krizi 2015. i 2016. godine i destabilizaciji država koja je izvođena tako što bi se zemlje primoravale da prime što veći broj migranata.

"Dok Soroš finansira nevladine organizacije da pomognu ilegalnim strancima i migrantima da pređu granicu sa SAD, nijedna zemlja nije premala da bi ga smatrala vrednom invazije. Tokom migrantske krize 2015-2016 u Evropi, Makedonija je bila vruća tačka. Krajnje leva vlada Grčke otpremala je migrante koji su sletali na njena ostrva iz Turske na njeno kopno, a zatim bi ih vozom prevozila do granice sa Makedonijom. Samo u 2015. godini 600.000 migranata bilo je u tom kampu u nekom trenutku. Sredinom te godine, Makedonija je proglasila vanredno stanje na svojim granicama i, zajedno sa Srbijom, dozvolila migrantima da registruju 'nameru da traže azil' što bi im dalo privremenu dozvolu da budu u zemlji od 72 sata – stvarajući polulegalni status. Sve vreme, Soroš je bio iza kulisa postavljajući pozornicu za masovniju migraciju širom zemlje.", navodi se.

U Makedoniji USAID i Soroševa fondacija osnovali privatne medije za pripremanje obojene revolucije?

Što se tiče Severne Makedonije, u analizi na Bonđinovom portalu piše da je Soroš, pre svega preko Fondacije za otvoreno društvo Makedonije (FOSM), tamo bio aktivan još od sticanja nezavosnosti i da je preko Instituta za demokratiju uticao čak i na promenu imena te zemlje 2019. Tu navodi i vezu sa USAID-om.

"Legis i Asocojacija mladih advokata Makedonije udružili su se sa FOSM-om u odgovoru na (i podstakli) migrantsku krizu, prema dokumentu FOSM-a kojim se proslavlja 25 godina rada. Legis je dobio sredstva od USAID-a za neke od svojih projekata, i teško da su oni bili jedina grupa koju podržava Soroš i koja se uključila u akciju", piše u drugom tekstu o ulozi USAID-a na Balkanu i navodi da se u Americi Soroševe aktivnosti prikrivene i moguće je negirati ih, ali da se makedonski aktivisti hvale svojom ulogom.

U članku se dodaje da "Soroševci" u Americi kritičare nazivaju teoretičarima zavere, a da Severnoj Makedoniji sebe zovu "Soroševa armija", podsećajući na fotografiju aktivista u majicama sa natpisom "Soros army".

Pored svega toga u članku se navodi da je Soroševa fondacija osnovala privatne medije koji su služili za kritiku vlasti VMRO-DPMNE i pokretanje obojene revolucije u Makedoniji.

"Uz pomoć USAID-a, često u saradnji sa projektima Sorosa, FOSM je bio u mogućnosti da uspostavi prve privatno vlasničke medije u Makedoniji, pružajući prostor glasovima iz njihovog sektora bivše Komunističke Partije (sada rebrendirane u SDSM - Socijaldemokratska Partija Makedonije) i brzo je postavio oko 80 organizacija koje pokrivaju različite sfere života - institute za analizu korupcije, ekonomske think tankove, udruženja novinara i grupe za slobodu medija, grupu koja promoviše abortuse, legalizaciju droge i prostitucije koja sarađuje sa Planned Parenthood i promoviše agendu abecede (LGBTQ+ pitanja)", navodi se u tekstu.

Kritike Zelenskog zbog odnosa prema Trampu

Pored toga što je podsetio na ulogu USAID-a u "Narandžastoj revoluciji" u Ukrajini 2004. i Majdanu 2014. Bonđino je naveo da je smešna tvrdnja da su ruke predsednika Ukrajine Volodimira Zelenskog čiste po pitanju "globalnog napada na populizam i Donalda Trampa".

Inače, Tramp je prvi put impičovan u decembru 2019. baš zbog toga što je kočio pomoć Ukrajini, dok Zelenski ne istraži veze između Hantera Bajdena i energetske korporacije "Burizma", gde je sin bivšeg predsednika SAD bio član upravnog odbora. Bajden je na kraju mandata pomilovao svog sina, dajući mu jedan od najširih imuniteta za buduće federalne istrage.

Tanjug/AP/Susan Walsh

 

Bonđino je takođe rekao da je Zelenski mogao da "izbegne mnogo drame" da je glasno stao u Trampovu odbranu 2019. kao i da je novi predsednik SAD sada sumnjičav po pitanju ukrajinskog lidera zbog toga šta je ovaj "uradio da gurne pod tepih Bajdenovo ludilo". 

"Kancerogena kletva" zvana DEI

Politka raznolikosti, jednakosti i inkluzije (DEI) takođe se našla na meti Bonđina, koji je nazivao rasističkom zbog promovisanja zapošljavanja etničkih i seksualnih manjina, bez obzira na njihove kvalifikacije. U epizodi podkasta po naslovom "Tragične posledice DEI" on je ovu politiku koju promoviše Demokratska stranka nazvao "kancerogenom kletvom".

U toj epizodi Bonđino je govorio o sudaru putničkog aviona i vojnog helikoptera prošlog meseca u Vašingtonu, kada je stradalo 67 ljudi. Zamenik direktora FBI je istakao kako mu je drago što je Tramp pomenuo DEI program zapošljavanja kontrolora leta na pres konferenciji posle tragedije.

Tanjug/AP/Petty Officer 2nd Class Taylor Bacon, U.S. Coast Guard

 

Pored toga, u epizodi od 18. februara Bonđino je govorio o potezima Trampa u cilju eliminacije DEI inicijativa i tzv. "woke" kulture, ocenjujući ih kao pozitivne korake ka obnavljanju tradicionalnih američkih vrednosti.

Podsećamo, FBI je zatvorio svoju DEI kanelariju još u decembru prošle godine, u susret Trampu, a masovno napuštanje "broda koji tone" primetno je u mnogim američkim korporacijama, državnim i obrazovnim ustanovama, pa čak i Holivudu.

AI Preporuka

Komentari (0)

Svet