"Ključna tri pitanja na koja nije obavezan odgovor": Manjinskim zajednicama popis važniji od izbora za nacionale savete

Komentari

Autor: Euronews Srbija

05/10/2022

17:17

Euronews

veličina teksta

Aa Aa

Demografi sa novosadskog Prirodno-matematičkog fakulteta ocenjuju da će popis u Srbiji pokazati kako je, u proteklih deset godina, Vojvodina izgubila najmanje 100.000 stanovnika, odnosno grad veličine Zrenjanina. Migracije, negativan prirodni priraštaj i starenje stanovništva smanjili su i broj pripadnika nacionalnih zajednica, a ukoliko se ovakav trend nastavi, neke od njih mogle bi u budućnosti potpuno da iščeznu. Zato su za nacionalne savete jedina tri pitanja na koja na popisu nije obavezno odgovoriti, odnosno ona o nacionalnosti, veroispovesti i maternjem jeziku - ključna.

Popis traje tokom oktobra, a očekuje se da će više od 20.000 popisivača posetiti svako domaćinstvo u Srbiji. Očekivanja demografa jesu da se njihova predviđanja o manjem broju stanovnika i potvrde. Očekivanja manjinskih zajednica, koje su između 2002. i 2011, beležile najveći pad po brojnosti, nešto su drugačija.

"Jedino što očekujem (od ovog popisa) jeste da izgleda malo realnije nego prošli popis stanovništva. Na prošlom popisu stanovnika bilo je 57.900 Hrvata i bilo je više od 300 hiljada Bunjevaca, Šokaca, Sremaca, neizjašnjenih, Jugoslovena i ostalih. I većina od tih 300 hiljada, mi mislimo da su bili Hrvati, jer najveći razlog za mimikriju smo imali tada, pre deset godina", kaže za Euronews Srbija predsednica Hrvatskog nacionalnog vijeća Jasna Vojnić.

Predsednik Nacionalnog saveta Mađara Jene Hajnal rekao je kako se nada da će i ostati najbrojnija nacionalna manjina, odnosno da će pad broja Mađara pratiti trend generalne populacije i da neće biti veće od toga, kako pojedina istraživanja predviđaju.

"Značajnije od izbora za nacionalne savete"

Da se na popisu izjasne kao pripadnici svoje zajednice, nacionalne manjine su zajedno pozvali Zavod za statistiku i nacionalni saveti, a mađarski i hrvatski bili su među najaktivnijima u toj kampanji. Hrvatsko nacionalno vijeće pokrenulo je i sopstvenu kampanju, jer im je, kažu, važno da dobiju realnu sliku, budući da demografski pad od 18 odsto, zabeležen između dva prethodna popisa, smatraju, to nije.

"Ono što je nama bilo važno jeste da ovom kampanjom koja je glasila 'Znam tko sam', podstaknemo ponos kod naših pripadnika zajednice, da ne govorimo više o strahu o kom smo govorili pre deset godina, jer realno strah najviše postoji u medijskom prostoru", kaže Vojnić.

Hajnal ističe da je veoma važno da neko ima brojnost i argumente kada pregovara sa Vladom ili bilo kojom drugom istitucijom. "Ako ne uspemo da dokažemo da nas ima dovoljno, onde je tu i jedno posebno psihičko stanje u čoveku, da se pita da li vredi ostati", dodaje.

Zbog toga, popis stanovništva smatraju i značajnijim od izbora za nacionalne savete nacionalnih manjina, zakazanih za 13. novembar.

Demografkinja sa Prirodno-matematičkog fakulteta pojašnjava da, izuzev Roma i Bošnjaka, sve druge nacionalne manjine beleže pad u populaciji.

"Neke od njih su jako malobrojne i one su takođe zahvaćene ovim negativnim demografskim trendovima, kao što je negativan prirodni priraštaj, emigracija i starenje stanovništva. Kada tako negativni procesi pogode tako malobrojnu populaciju, to onda u nekoj bliskoj budućnosti sledi ka smanjenju broja stanovnika, koji u nekoj budućnosti, kada su u pitanju malobrojne populacije, može voditi i ka nestanku određenih etničkih zajednica", kaže za Euronews Srbija demografkinja sa Prirodno-matematičkog fakulteta u Novom Sadu Daniela Arsenović.

Primer za to su Nemci, kojih je prema popisu iz 2011. godine u Srbiji živelo svega četiri hiljade. Sve ukupno, demografi očekuju poražavajuće brojke na popisu, odnosno potvrdu da je u Srbiji, koja godišnje gubi između 35 i 40 hiljada ljudi, preostalo manje od sedam miliona stanovnika.

Popov: Popis važan za manjine iz više razloga

Pojedini stručnjaci smatraju da su odlaganja popisa dala dovoljno vremena nacionalnim manjinama da unaprede koordinaciju kroz veća i poboljšanje unutrašnje organizacije.

"Pre svega, uloga Nacionalnog saveta je da animiraju svoje pripadnike da u što većem broju učestvuju u popisu. Imali smo slučaj 2011. godina da su predstavnici albanske nacionalne manjine bojkotovali izbore, i tako su pucali sebi u nogu, jer na osnovu broja pripadnika određene manjine se dobijaju i određena prava, uključujući i finansiranje", kaže za Euronews Srbija Aleksandar Popov, direktor Centra za regionalizam.

"U to vreme su se zalagali za bojkot jer je još bila aktuelna priča o razmeni severa Kosova za jug Srbije, međutim, to se nije desilo, i ja sam pitao predsednika Nacionalnog saveta Albanaca da li će i ovaj put bojkotovati, a on je rekao da neće jer su izvukli pouku iz prošlog popisa", rekao je Popov.

On dodaje da je popis jako važan jer određuje koja će se pravila primenjivati.

Euronews

"Na primer, 13. novembra će biti izbori za novi sastav Saveta nacionalnih manjina, i ako se 40 odsto njih upiše u birački spisak, onda se izbori vrše neposredno, a ako ne, onda elektronski. Problem je u tome što se ukupan broj pripadnika nacionalnih manjina računa na osnovu popisa. Ne verujem da će rezultati ovog popisa moći da se obrade do 13. novembra, kada će biti ti izbori, tako da pretpostavljam da će morati da se koristi onaj broj na osnovu kog se raspolaže prema popisu iz 2011. godine", ističe Popov.

Građani ne moraju da se izjasne o nacionalnoj pripadnosti, maternjem jeziku i veroispovesti, ali Popov ističe da su nacionalni saveti radili na tome da osveste pripadnike svoje nacionalne manjine da je jako važno da učestvuju i da se izjasne kao pripadnici neke nacionalne manjine, jer, kako kaže, "u Srbiji nema straha da se neko izjasni ovako ili onako, zbog toga što je to u njegovom interesu".

"Brojnost članova nacionalnog saveta zavisi od tog koliko ima pripadnika te nacionalne manjine. Isto tako, zavisi i finansiranje nacionalnog saveta, ali i potreba za realizaciju četiri osnovna prava - na službenu upotrebu jezika i pisma, obrazovanje, kulturu i informisanje, zavisi od broja pripadnika manjina, jer nije isto koliko će se ulagati ukoliko neka manjina ima 10.000 pripadnika, u odnosu na neku brojniju", naglasio je.

Kada su u pitanju predviđanja demografskih kretanja nacionalnih manjina, Popov ističe kako bi ona trebalo otprilike da prate i demografska kretanja većinskog naroda, kako prema prirodnom priraštaju, tako i prema migracijama.