Igre 
Revolucionarno istraživanje potvrdilo "definitivnu povezanost" između mikrobioma creva i autizma
Komentari11/07/2023
-20:56
U velikoj studiji ponovne procene naučnici su otkrili "definitivnu povezanost" između mikrobioma creva i poremećaja iz spektra autizma.
Mogućnost povezanosti ekosistema mikroorganizama koji naseljavaju ljudska creva i pervazivnih razvojnih poremećaja, koji se svrstavaju u grupu autističnog spektra (ASD), naučnici ispituju već duže od dvadeset godina, ali sada u revolucionarnoj studiji objavljenoj u naučnom časopisu "Nature Neuroscience", naučnici tvrde da su pronašli "definitivnu vezu" između privremenih promena u sastavu mikrobioma creva i primetnih simptoma kod osoba sa ASD.
Koristeći novi algoritam, istraživači su analizirali rezultate dobijene tokom višedecenijskih istraživanja ovih pojava, pronašavši značajnu korelaciju, koja bi mogla da omogući budući napredak u lečenju i prevenciji ovih poremećaja, piše Euronews.
"Dobre" i "loše" bakterije i autizam
Poremećaji autističnog spektra su velika i etiološki raznolika grupa poremećaja u ranom dečijem uzrastu nepoznate etiologije koja uključuje organske faktore, posebno genetske, biohemijske, imunološke i traumatološke. Glavni predstavnik ove grupe poremećaja jeste autistični poremećaj.
Poremećaj iz spektra autizma je vrlo složen neurorazvojni poremećaj koji zahvata sve aspekte dečje ličnosti - komunikaciju, motoriku, ponašanje i učenje, a simptomi mogu da variraju od veoma blagog, laicima gotovo neprimetnog, do izuzetno teškog stanja.
Mikrobiom creva, odnosno zajednica mikroorganizama, "dobrih" i "loših" bakterija koje naseljavaju digestivni trakt čoveka, igra ključnu ulogu u varenju, metabolizmu i imunim funkcijama, ali se poslednjih decenija sve više otkriva i njegov značaj za mnoge druge aspekte čovekovog zdravlja.
Unsplash
Naučnici su prvi put posumnjali da postoji "tajna veza" između zdravlja mikrobioma i autizma kada su roditelji dece sa poremećajem na tom spektru primetili promene u njihovom ponašanju nakon što bi mališani uzeli antibiotike ili neke druge lekove koji mogu da ubiju bakterije u crevima.
Povezane vesti
Istovremeno je pokrenuto na desetine studija koje su pokazale relevantne, ali ipak nedovoljno konzistentne varijacije u sastavu mikrobioma kod osoba s autizmom.
Oklevajući da finansiraju dalje studije, koje ne bi značajnije razjasnile ovu mogućnost i možda dodatno doprinele konfuziji, Inicijativa za istraživanje autizma Fondacije "Simons", istraživački program posvećen otkrivanju uzroka i mehanizma pojave ASD, odlučila je da preispita sva dosadašnja otkrića u tom pravcu. Oni su angažovali dr Gaspara Tarončera Oldenburga, tada nezavisnog naučnika, da pomogne da se ova teza prouči i analiziraju svi postojeći radovi o mikrobiomu i autizmu.
Tarončer Oldenburg udružio se sa dr Džejmijem Mortonom, biologom i informatičarem, da otključaju zagonetku uz pomoć kompjuterskih metoda.
Napredni pristup zagonetki
U tim su uključena 43 stručnjaka iz celog sveta, koji su zajedno analizirali 25 ranije objavljenih studija o mikrobiomu, ali i drugim faktorima koji su povezivani sa ASD, poput imunog sistema, ishrane, zapaljenskih markera i profila ekspresije gena u ljudskom mozgu. Više od godinu dana posvetili su samo filtriranju prikupljenih podataka, kako bi izabrali relevantne informacije, a zahvaljujući sofisticiranim algoritmima, izdvojili su najbolje usklađene parove neurotipičnih pojedinaca i onih sa autizmom.
Unsplash
"Studija je otkrila povezanost između mikrobioma i različitih gena vezanih za imuni sistem, kao i povezanost mikrobioma i ishrane, od kojih su mnogi u sprezi sa pretpostavljenim neurološkim putevima i neurotransmiterima, ključnim za signale koji se šalju mozgu. Taj deo me je zaista šokirao", kaže dr Džejmi Morton.
"Drugim rečima, povezanost je stvarna. To je glavna pouka naše studije. Mehanika samog procesa još nije razotkrivena", dodao je Tarončer Oldenburg.
Istraživači ističu i "veliko preklapanje, kakvo nisu očekivali" između mikroba povezanih sa autizmom i onih koji su identifikovani u nedavnoj studiji koja se bavila dugotrajnim efektima transplantacije fekalne mikrobiote u terapeutske svrhe.
Povezane vesti
"Originalna studija pokazala je poboljšanje simptoma kod dece sa autizmom, a onda je naša studija pružila još dokaza zašto je to možda bio slučaj", kaže Tarončer Oldenburg.
Stručnjaci ističu da studija "ne demonstrira da mikrobiom izaziva autizam, niti bilo šta drugo".
"Ona ukazuje na statističku korelaciju između izmenjenog mikrobioma i autizma, ali pravac kauzalnosti još nije jasan", kaže Džon Spiro, jedan od čelnika Inicijative za istraživanje autizma Fondacije "Simons".
profimedia
Jednostavno rečeno, studija je prepoznala konzistentne razlike u mikrobiomu creva kod pojedinaca sa poremećajem iz spektra autizma i to u različitim kohortama širom sveta. To sugeriše da su promene u mikrobiomu česta karakteristika povezana sa autizmom. Takođe, otkrivena je i povezanost između promena mikrobioma i faktora imunog sistema, uključujući i inflamatorni marker IL-6 kod ljudi sa ASD.
Nova disciplina za novu eru istraživanja
Tarončer-Oldenburg i Morton ubuduće planiraju da dodatno unaprede kompjutersku analizu kompleksnih setova podataka dobijenih u naučnim istraživanjima.
"Ova studija zahtevala je više od sto puta više računarske snage, u poređenju sa većinom studija o mikrobiomu", kaže Morton.
Ipak, buduća istraživanja zahtevaće nešto više od napredne informatike.
"Potrebna je nova disciplina, jer informatika nije dovoljna. Ovi sistemi su suviše kompleksni i potrebno je uključiti i veštačku inteligenciju u kombinaciji sa statistikom i biologijom, kako bi se stvorila nova infrastruktura i pojednostavila ta kompleksnost", smatra Morton.
Tarončer Oldenburg ističe da je najvažnije to da "naučna zajednica konačno prihvata da mikrobiom možda utiče na to ko smo mi i da je to možda podjednako važno kao i naši geni".
Komentari (0)