Šta predstavlja misteriozni svitak ispod miške Beogradske mumije: Tajne posmrtnih ostataka drevnog sveštenika Nesmina
Komentari26/02/2025
-21:30
Narodni muzej u Beogradu je jedan od retkih u regionu koji u svojoj kolekciji ima staroegipatsku mumiju. Reč je o posmrtnim ostacima sveštenika Nesmina, koju je u Luksoru davne 1888. kupio svetski putnik, Mokrinčanin Pavle Riđički.
Ivana Minić, muzejska savetnica, za Euronews Srbija objašnjava da se u stalnoj postavci, između ostalih staroegipatskih eksponata, nalazi i jedan sarkofag, ali i Ušabti figurine, skarabeji...
"Imamo svakog meseca po jednu subotu, kada publika ima priliku da uz stručno vođenje sazna više o eksponatima iz ove zbirke", kaže Minić, najavljujući da je sledeće takvo vođenje zakazano za 15. mart.
Kako je Beogradska mumija dospela u Narodni muzej
Filantrop i mecena Hadži Pavle Riđički, plemić od Skribešća (1805–1893), tokom putovanja po Egiptu, kupio je u Luksoru, "iz rodoljubive namere" mumiju "ne za sebe, nego za srpski narod".
Poklonio ju je Narodnom muzeju u Beogradu juna 1888. godine. Ovaj nesvakidašnji i redak poklon nakratko je, krajem juna i početkom avgusta iste godine, po prvi put bio izložen u Narodnom muzeju, tada smeštenom u Kapetan Mišinom zdanju.

Euronews Srbija
Prateći brojne selidbe nacionalnog muzeja, mumija je bila deo njegovih stalnih postavki sve do ranih šezdesetih, kada, zbog promenjenog koncepta izlaganja, biva povučena u depo. Narodni muzej je mumiju, radi proučavanja i za potrebe nastave, dao na dugoročnu pozajmicu Filozofskom fakultetu, gde se od 1992. godine nalazi u Arheološkoj zbirci.
Mumiju je bilo moguće zbilja videti samo od 1893. do početka Prvog svetskog rata 1914. godine kada se Narodni muzej nalazio u privatnim kućama Miše Anastasijevića i braće Veličković, na mestu današnjeg Filološkog fakulteta. Bila je izlagana u staklenoj vitrini, položena u donji deo kovčega, u prostoriji nazvanoj "Sala mumije".
Ovo dragoceno i retko civilizacijsko nasleđe je veoma osetljivo i delikatno zbog čega se sada čuva u posebnoj vitrini, u kojoj se održava temperatura od 18 stepeni.
Ko je bio sveštenik Nesmin
Sveobuhvatno multidisciplinarno naučno proučavanje mumije, kovčega i pripadajućih nalaza, pružilo je mnoštvo dragocenih informacija i dalo izuzetne i neočekivane rezultate. Mumifikovani ljudski ostaci, tretirani u skladu sa staroegipatskom pogrebnom praksom pripadaju Nesminu (u prevodu: Onaj-koji-pripada-[bogu]-Minu), svešteniku iz Ahmima.

Euronews Srbija
"To je osoba visokog staleža u staroegipatskoj kulturi i živeo je u četvrtom veku pre naše ere", kaže Minić.
Rekonstruisani su delovi kartonaže (slojevi tkanine grundirane tutkalom i gipsom), otkriveni su novi prilozi uz mumiju – amuleti od zlata, lapis lazulija i fajansa, kao i ogrlica od fajansnih perli.
"Ono što bih ja posebno izdvojila za našu egipatsku mumiju je da se ispod njene leve mišice i danas nalazi jedan nerazmotan svitak papirusa, za koji pretpostavljamo da se na njemu nalazi hijeroglifski ispisana egipatska Knjiga mrtvih, tako da je ova mumija po tome, jedinstvena u svetu", dodaje naša sagovornica.
Stručno vođenje u kom će posetioci saznati mnogo više o mumiji i ostalim eksponatima staroegipatske zbirke, održaće se 15. marta s početkom u 12 časova, a traje oko 50 minuta.
Komentari (0)