Evropa

Ukrajina tvrdi da kontroliše 1.000 kvadratnih kilometara ruske teritorije: Menja li ofanziva u Kursku dinamiku rata?

Komentari

Autor: Euronews Srbija, Al Jazeera, CNN

13/08/2024

-

20:02

Ukrajina tvrdi da kontroliše 1.000 kvadratnih kilometara ruske teritorije: Menja li ofanziva u Kursku dinamiku rata?
Ukrajina tvrdi da kontroliše 1.000 kvadratnih kilometara ruske teritorije: Menja li ofanziva u Kursku dinamiku rata? - Copyright Tanjug/AP

veličina teksta

Aa Aa

Ruski predsednik Vladimir Putin obećao je da će "izbaciti neprijatelja" sa teritorije svoje zemlje nakon što su ukrajinske trupe, kako je saopštio Kijev, preuzele kontrolu nad desetine ruskih sela i velike površine zemlje u iznenadnom prekograničnom upadu. Kako je saopštio glavnokomandujući Oružanih snaga Ukrajine Oleksandar Sirski, ukrajinska vojska trenutno kontroliše oko 1.000 kvadratnih kilometara ruske teritorije i nastavlja svoju ofanzivnu operaciju u oblasti Kursk.

I dok Sirski kaže da se neprijateljstva vode duž cele linije fronta i da je situacija pod kontrolom, vršilac dužnosti guvernera Kurske oblasti Aleksej Smirnov izjavio je da je situacija u regionu i dalje teška i da ukrajinske oružane snage kontrolišu 28 naselja. Smirnov je na operativnom sastanku sa Putinom izneo da je neprijatelj prodro 12 kilometara u dubinu teritorije Kurskog regiona, u širini od 40 kilometara. U pomenutih 28 naselja živi oko 2.000 ljudi, čija sudbina, kako je rekao, nije poznata.

Šta se zna o prekograničnom upadu?

Ukrajinske snage pokrenule su napad na Kursk 6. avgusta, na iznenađenje Moskve, a borbe su u toku. Napad se dogodio u gradu Sudža u Kursku koji se nalazi 530 km od Moskve. Kursk se nalazi u zapadnoj Rusiji, na granici sa gradom Sumi na severoistoku Ukrajine.

Ukrajinska vojska zauzela je i neka pogranična sela u Belgorodu, rekao je Gatopulos i dodao da je 11.000 ljudi dobilo naređenje da evakuiše oblast Belgoroda.

"Vidimo kako se ukrajinska operacija polako širi na susedni Belgorod", rekao je Aleks Gatopulos, urednik Al Džazire za pitanja odbranu.

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski je konačno potvrdio da su kijevske trupe u subotu prešle u Rusiju, rekavši u svom noćnom obraćanju naciji da "Ukrajina dokazuje da zaista zna kako da vrati pravdu i garantuje upravo onu vrstu pritiska koji je potreban – pritisak na agresora".

U ponedeljak je rekao da "Rusija mora biti primorana na mir ako Putin želi da nastavi da vodi rat". Zelenski je ponovio da je "samo pošteno" i korisno uništavati ruske položaje koji se koriste za nanošenje udara na ukrajinsku teritoriju i podsetio da je od 1. juna samo iz Kurskog regiona izvršeno na hiljade udara.

"Zbog toga su naše operacije isključivo bezbednosno pitanje Ukrajine, oslobađanje pograničnog područja od ruske vojske", rekao je on.

Tanjug/AP

 

Ruski predsednik Vladimir Putin je rekao da je upad pokušaj Ukrajine da "poboljša svoju pregovaračku poziciju".

"Ali o kakvim pregovorima uopšte možemo da pričamo sa ljudima koji neselektivno udaraju na civile, na civilnu infrastrukturu ili pokušavaju da ugroze nuklearna postrojenja. O čemu uopšte možemo da razgovaramo sa njima?" rekao je Putin, prenosi CNN.

Kako će ovo uticati na rat Rusije i Ukrajine?

Ukrajinski prekogranični napad mogao bi da bude pokušaj Kijeva da preusmeri ruske resurse negde drugde. S obzirom na niz negativnih dešavanja sa linija fronta, vesti o uspešnom upadu mogu pomoći Kijevu da podigne moral svojih trupa i civilnog stanovništva, piše CNN.

Ukrajinski napad je usledio posle višenedeljnih vojnih neuspeha u istočnom regionu Donjecka. Jedan od razloga je "preuzimanje inicijative", rekao je Šon Bel za Al Džaziru, penzionisani vojni pilot i vojni analitičar, objašnjavajući da je granica između dve zemlje veoma duga i da je "evidentno da mogu da je probiju".

Tanjug/AP

 

Moskva se bori da obuzda napad. Ruske vlasti su uvele opsežnu protivterorističku operaciju u tri pogranična regiona – Belgorodu, Brjansku i Kursku – ali upad nisu proglasile činom rata. Analitičari Instituta za proučavanje rata (ISW) su naveli da je ovo verovatno pokušaj Kremlja da namerno umanji značaj napada kako bi sprečio domaću paniku ili reakciju zbog činjenice da Rusija nije u stanju da odbrani sopstvene granice.

"Ruski predsednik Vladimir Putin uzdržao se od zvaničnog proglašenja ratnog stanja, više puta je pokazao svoju nespremnost da potpuno prebaci rusko društvo na ratno stanje i odustao je od proglašenja opšte mobilizacije kao dela širih napora da spreči domaće nezadovoljstvo koje bi moglo da ugrozi stabilnost režima", navodi se u izveštaju.

Kontrateroristički režim zvanično daje ruskim vlastima šira ovlašćenja, uključujući mogućnost da nadgledaju telefonske razgovore i ograničavaju komunikaciju i ograničavanje kretanja ljudi.

Kako piše Al Džazira, napad je pokrenuo pitanje kako je Ukrajina mogla tako lako da napadne Kursk posle dve godine intenzivnih borbi.

Vojni analitičar Šon Bel rekao je da napad može promeniti tok rata. Dok su kritičari ocenili iznenadni napad Ukrajine bezobzirnim, "zamah i inicijativa su sve u ratu; ovo je sve zateklo nespremne", objasnio je Bel.

Ukrajinski napad primorao je Rusiju da preuzme trupe sa linije fronta, gde su napredovale do ukrajinskog Donjecka, i rasporedi ih kod Kurska, oslobađajući pritisak sa linije fronta za Ukrajinu, dodao je Bel.

Da bi zadržala sadašnju poziciju u Kursku, Ukrajina će morati da pošalje više trupa, tenkova i resursa, rekao je Aleks Gatopulos, urednik Al Džazire za pitanja odbrane.

Iako postoji mogućnost da će ruske snage nadmašiti Ukrajinu, ako Ukrajina istraje, "to bi bila odlična moneta u mirovnim pregovorima", rekao je on.

Preporuka za vas

Komentari (0)

Evropa