Evropa

Deset dana posle izbora, nema dogovora levice: Sat otkucava, a neki predlozi za funkciju premijera Francuske već otpali

Komentari

Autor: Euronews, Politico

17/07/2024

-

11:31

Deset dana posle izbora, nema dogovora levice: Sat otkucava, a neki predlozi za funkciju premijera Francuske već otpali
Tanjug/AP/Thomas Padilla - Copyright Tanjug/AP/Thomas Padilla

veličina teksta

Aa Aa

Prošlo je deset dana od održavanja drugog kruga vanrednih parlamentarnih izbora u Francuskoj, a levičarska koalicija Novi narodni front, koja je osvojila najviše mandata, još se nije dogovorila oko kandidata za budućeg premijera.

Alijansa koju čine tvrdolevičarska partija Nepokorena Francuska, socijalisti, Zeleni i komunisti prepiru se oko toga ko treba da vodi buduću Vladu Francuske, piše Euronews.

Socijalistička partija je u ponedeljak saopštila da je pronašla "zajedničkog kandidata iz civilnog društva" za poziciju premijera koju su odobrili i Zeleni i komunisti. Ime Lorens Tubijan, koja je pokrenula Pariski klimatski sporazum iz 2015, predstavljeno je kao mogući kandidat za tu ulogu.

Ipak, ovu akademku žestoko kritikuje Nepokorena Francuska, koja je optužuje da je bliska sa francuskim predsednikom Emanuelom Makronom.

"Ako je ovo profil na kojem rade naši partneri, ja ću pasti sa stolice. To je predlog koji mi se ne čini ozbiljnim", rekao je Manuel Bompar nacionalni koordinator stranke Nepokorene Francuske na kanalu Frans 2.

U ponedeljak popodne, stranka Nepokorena Francuska saopštila je u saopštenju za javnost da prekida razgovore do daljnjeg, okrivljujući socijaliste za sabotiranje pregovora. 

Socijalistička partija je u subotu stavila veto na kandidaturu bivše poslanice Igit Belo, koja je imala ogromnu podršku komunista i Nepokorene Francuske, što je naljutilo dve stranke.

Ovog četvrtka otvara se prva javna sednica francuske Narodne skupštine i levičarska koalicija se nada da će do tada predstaviti kandidata.

Prema francuskom ustavu, predsednik ima moć da imenuje koga želi za premijera. Dakle, francuski predsednik Emanuel Makron nije u obavezi da imenuje nekoga iz najvećeg bloka, trenutno NFP.

Međutim, institucionalna logika implicira da nominovani premijer treba da prikupi dovoljno podrške u Narodnoj skupštini kako bi izbegao izglasavanje nepoverenja, što bi dovelo do pada vlade.

Kako piše Politico, sat otkucava. Novi narodni front se suočava sa prvim rokom u četvrtak, kada novoizabrani poslanici počnu sa radom. Prva tačka dnevnog reda - izbor predsednika Narodne skupštine, o čemu leva koalicija takođe do sada nije uspela da se usaglasi.

Lider francuskog donjeg doma bira se po sistemu glasanja u tri kruga. Za pobedu u prvom ili drugom krugu potrebna je apsolutna većina, ako se nijedan pobednik ne pojavi, izabran je onaj ko dobije najviše glasova u trećem krugu.

Levi blok, koji je najveći u Narodnoj skupštini, imao bi dobre šanse da pobedi ako se članovi koalicije prihvate nekog kandidata.

profimedia

 

Neuspeh da se to uradi bi efektivno stavio tačku na sposobnost NFP-a da se predstavi kao kohezivna grupa i vodeća sila u francuskoj politici.

Javne finansije: Revizorski sud zvoni na uzbunu

U ovoj napetoj političkoj klimi, Revizorski sud je u ponedeljak ujutro predstavio godišnji izveštaj o javnim finansijama. 

U izveštaju, državni nadzornik budžeta opisuje "zabrinjavajuću situaciju" za javne finansije Francuske zbog pandemije kovida 19 i inflacije. 

Revizorski sud upozorava da bi se situacija mogla pogoršati zbog postizborne političke neizvesnosti - situacije bez presedana u modernoj istoriji Francuske.

"Jasno je da postoji potreba za fiskalnim prilagođavanjem u Francuskoj i drugim zemljama sa visokim dugom", rekao je evropski komesar za ekonomiju Paolo Đentiloni u ponedeljak uoči sastanka ministara finansija EU u Briselu.

Ministri bi trebalo da dva dana razgovaraju o procedurama za prekomerni deficit protiv sedam zemalja EU, uključujući Francusku.

"Naravno, svesni smo institucionalnih poteškoća" zemlje, naglasio je Paolo Đentiloni, ocenivši da je "moguće" i "neophodno" smanjenje javnih deficita.

Francuska je premašila granicu javnog deficita postavljenu na 3% bruto domaćeg proizvoda (BDP) 2023. godine.

Francuska će ubuduće morati da preduzme korektivne mere kako bi se uskladila sa budžetskim pravilima Evropske unije.

Međutim, neki poslanici iz koalicije NFP najavili su da će odbiti da sprovedu bilo kakve mere štednje kako bi bili u skladu sa pravilima EU.

Komentari (0)

Evropa