Subvencionisani stambeni krediti za mlade: Kako će uticati na tržište nekretnina, a kako na cene kvadrata
Komentari06/03/2025
-17:41
Poslanici Skupštine Srbije usvojili su zakon čiji je cilj da olakša mladima da dođu do stambenog kredita i prve nekretnine. Država bi subvencionisala deo kamate, učešće bi bilo značajno smanjeno, a zakon dozvoljava i da uz solidarnog jemca kreditu uzmu i nezaposleni. Novi zakon predviđa da mladi između 20 i 35 godina mogu aplicirati za kredit uz minimalno učešće od jedan odsto. Država subvencioniše dva procentna poena kamate tokom šest godina. U tom periodu korisnik kredita obavezan je da u toj nekretnini stanuje, ne sme je otuđiti niti je dati u zakup.
I pored zakonskih rešenja, banke mogu same odlučivati kome će odobriti kredit.
Čak i ako učestvuju u programu, to ne znači da će svi mladi moći da ga iskoriste.
Stoga bi praksa mogla da pokaže da je ovo dobra vest samo za one koji već dobro zarađuju, ali koji ne mogu da skupe novac za učešće.
"Iako se ovim zakonom predviđa i mogućnost da kredite za mlade dobiju i oni koji su zaista mladi, 20 godina, 21, 22, 23, koji praktično nemaju ni posao, u praksi oni i dalje neće moći da dobiju kredite. Banke neće biti voljne da daju stambene kredite onima koji neće moći da garantuju, za koje nisu sigurni da će moći da im te kredite vraćaju, bez obzira šta pisalo u zakonu", rekao je za Euronews Srbija ekonomski novinar Aleksandar Milošević.
Do sada su spremnost da u ovom programu učestvuju iskazale dve banke.
Država je preuzela samo deo rizika, pa se postavlja pitanje da li je mogla da preuzme kompletan rizik, ne bi li privolela više banaka da u ovoj šemi učestvuju.
"Država je mogla to da uradi, ali postoji vrlo dobar razlog zašto država ne garantuje za 100 odsto ovih kredita, nego garantuje za 40 odsto u prvih deset godina. Zato što je i država svesna da kada na ovaj način odobrava te kredite, može vam se vrlo lako desiti da dobar deo tih kredita na kraju ti ljudi ne mogu da vrate", kaže Milošević.
Finansijski konsultant Vladimir Vasić, koji je dve decenije radio u bankarstvu, ipak poziva bankare da razmisle o učešću jer kako tvrdi, ako se nastavi demografski pad, banke neće imati s kim da posluju.

profimedia
"Možda nekome liči na političku meru i što baš sada, ali je pre svega demografska i ekonomska mera i mora da postoji jedna društvena odgovornost. Upravo iz razloga da ne morate maksimalno da zaradite, nađite neku meru, zato što u ovom slučaju je, koliko sam upoznati, 5.000 kredita na četiri godine, znači to je otprilike 1.200-1.250 kredita godišnje. Kad podelite na 10 sistematskih banaka ili osam-devet, koliko ih drži 92 odsto tržišta, onda to nije tako veliki iznos u odnosu na, recimo, broj ukupnih kredita koji danas postoje, a to je 165.000", rekao je Vasić.
Šta može da se kupi za 100.000 evra?
Osim što će zavisiti od spremnosti banaka da ponude kredite pod ovim uslovima, dodatni izazov su i visoke cene nekretnina.
S maksimalnim iznosom kredita od 100.000 evra, mnogima će i dalje biti teško da pronađu odgovarajući stan.
Licencirani procenitelj za nekretnine Milić Đoković kaže za Euronews Srbija da ovi novi krediti mogu da utiču na cene nekretnina jer je, kako objašnjava, tržište nekretnina u Srbiji jako osetljivo.
"To će dovesti do potresa na tržištu sekundarnih nekretnina. To su nekretnine pre svega od 30 do 40 kvadrata do 100.000 evra. Te nekretnine, inače, jako su sada tražene, nema ih u ponudi. Kada se pojavi određeni broj kupaca više nego što je normalno, te nekretnine ne mogu za pet dana da se naprave. Mora mnogo vremena da prođe da bi se napravili. Tako da, nažalost, to će dovesti do povećanja cena ovih nekretnina", rekao je Đoković.
Postavlja se pitanje šta može da se kupi na kredit do 100.000 evra koji je maksimalan iznos na koji će moći da se uzmu ti povoljni stambeni krediti.
Đoković navodi da to zavisi od toga da li je stan u Beogradu ili unutrašnjosti Srbije.
"U Beogradu, teško. Prvo, tih stanova nema u ponudi. Oni se u prodaji u gradnji, praktično u projektima. Ako pričamo o staroj gradnji, to je nekih 40 kvadrata na nekim uslovno rečeno perifernim lokacijama, okolina Novog Sada, okolina Niša, širi deo Kragujevca. Po ovim ostalim gradovima po unutrašnjosti, realno može da se kupi nekih 50 kvadrata, 55, 60 kvadrata, ali nažalost tamo jako malo ima prometa. Tako da je u Srbiji, praktično, promet Beograd, Novi Sad, Kragujevac, Niš, Subotica i sve ostalo je 20-30 odsto", rekao je sagovornik Euronews Srbija.
On je naveo da je za program subvencionisanih stambenih kredita opredeljeno 400 miliona evra, kao i da će navala biti odmah.
"Da smo mi rekli - to će biti konstantno, biće narednih pet godina, svake godine imamo po 500 miliona evra, može svako od 20 do 35, garantovano, ko ima uslove da to ispuni, to je okej. Ovako će biti pomalo i trka-frka. I bojim se da će na kraju ljudi kupovati ono što moraju, a ne ono što vole ili ono što mogu", rekao je Đoković.
profimedia
On je dodao da je interesovanja za subvencionisane stambene kredite bilo i kada se taj projekat pojavio kao ideja, ali da treba imati šta da se kupi.
"Ovaj kredit bi trebalo da pokrije i kupovinu placeva sa građevinskom dozvolom. Trebalo bi da pokrije kupovinu objekata u izgradnji koji su preko 60 odsto stepena završenosti. Trebalo bi da pokrije unutrašnjost pre svega. On kaže 100.000 evra mi finansiramo iz kredita kao država, a ti možeš da kupiš i veći stan, možeš da kupiš do 200.000. Ako imaš 100.000 evra svojih ili imaš kreditnu sposobnost", rekao je Đoković.
On dodaje da se šest godina subvencioniše kredit, da postoji zaštita što se tiče fiksne kamate, bez obzira da li će euroribor da padne ili da skoči, da se zna koliko će se plaćati šest godina, a da se nakon toga do poprilične starosti, ostaje u komercijalnoj varijanti.
Kakva je situacija na tržištu nekretnina?
Tržište nekretnina u Srbiji je, kaže sagovornik Euronews Srbija, poprilično stabilno.
"Realno je slabija ponuda od potražnje. Malo je ova situacija u državi ova tri-četiri meseca protesta i blokada poremetila tu neku gradnju, odnosno prilive stranih investicija, nekih novih projekata. Međutim, to će se ispraviti jako brzo. Nažalost, to prati trend rasta cena", rekao je Đoković.
U Srbiji se svega oko 20 odsto nekretnina kupuje iz kredita, dok prednjače gotovinski kupci.
Đoković objašnjava da Srbija nije kreditno tržište, nego tržište vezanih transakcija.
"Kod nas ljudi prodaju da bi kupili nešto sledeće", rekao je on.
On dodaje da je Srbija "plitko investiciono tržište".
"Kod nas ljudi, ako imaju viška para, ulažu u beton, ulažu u kvadrate. Nemamo neku razvijenu ekonomsku logiku da ulažemo u berzu, u obveznice", rekao je Đoković.
Mnogima ulaganje u nekretnine deluje kao najsigurnije ulaganje.
Đoković objašnjava da nekretnina može da se izda, a ako nedostaje sredstava, i da se proda jer je tržište živo.
On navodi da je je sociološki stav u Srbiji da je nekretnina obavezna za sve, a da se na Zapadu živi kao podstanar.
"Svi želimo da imamo odmah stan, veliki stan. Druga stvar, dolaziće ljudi, deliće se, familije će se ženiti, udavaće se. Tako da kupaca uvek ima, tržište je živahno", rekao je Đoković.
Komentari (0)