Vučić i Plenković na Brdu kod Kranja i o "spornim udžbenicima"

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da mu je hrvatski premijer Andrej Plenković danas dao dokumenta o osnovnim jezičkim grupama u Evropi, kada je reč o slovenskim jezicima, uz napomenu da će pogledati o čemu se radi i da nije bila nikakva namera da se neko uvredi.

Naime, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje(IHJJ) reagovao je pošto se u udžbeniku gramatike grupe autora "S reči na dela" za učenike osmih razreda u poglavlju "Južnoslovenski jezici" navodi da srpski, slovenački, makedonski i bugarski jezik pripadaju grupi južnoslovenskih jezika, a u fusnoti piše da "Hrvati, Bošnjaci i neki Crnogorci srpski jezik nazivaju hrvatski, bosanski, bošnjački i crnogorski".

"Bilo je više tema, doneo mi je Andrej, premijer Plenković, osnovne jezičke grupe u Evropi, slovenski jezici, da ne mislite da je neko vređao Hrvate i hrvatski jezik", rekao je Vučić na konferenciji za novinare posle završetka samita EU - Zapadni Balkan, te dodao da nije želeo danas o tome da govori.

Rekao je da je sa hrvatskim premijerom razgovarao o nestalim osobama, te da obojica smatraju da je važno rešiti to pitanje. Istakao je i da bi voleo da Srbi imaju ista prava u Hrvatskoj kao Hrvati u Srbiji.

Tanjug/Jadranka Ilić

"Naravno da ću pogledati i videti o čemu se radi. Ako smo napravili grešku, nema sumnje da ćemo ispraviti jer je to fer odnos prema hrvatskim građanima i prema susedima", rekao je Vučić.

On je istakao da se nada da će u Hrvatskoj biti i manje ulica Mili Budaku, čoveku poznatom po tome što je govorio da trećinu Srba treba pobiti, a trećinu prekrstiti, "jer ne verujem da je to evropska vrednost".

Vučić je ocenio da bi mogao biti veliki napredak ukoliko se učine koraci u pronalaženju nestalih osoba, napominjući da je "za nijansu" više nestalih Srba nego Hrvata.

"Bilo bi dobro, zbog porodica na obe strane, da to civlizacijsko pitanje pomaknemo sa mrtve tačke, naveo je on, te doda da je razgovor bio lekovit i dobar, "da možemo da čujemo i slušamo jedni druge".

Vučić je zamolio hrvatske medije da ne vode kampanju oko njegovih izmišljenih reči.

"Pažljivo sam slušao Plenkovića i juče na EPP i danas i saglasan sam u nekim strateškim opredeljenjima i bilateralnim odnosima. Mislim da smo u 90 odsto stavova, posebno oko BiH i poštovanje Dejtonskog sporazuma, mogli da se saglasimo, kao i evropskog puta Srbije", zaključio je Vučić.

Plenković: Rekao je da će videti šta može da uradi

Plenković koji je učestvovao na Samitu u Sloveniji rekao je da se Hrvatska zalaže za ulazak zemljalja Zapadnog Balkana u EU, te je hrvatskim medijima potvrdio da je razgovarao sa srpskim predsednikom.

"Rekao sam mu da reši ovo pitanje koje se tiče udžbenika u kojima se praktično negira postojanje hrvatskog jezika, rekao je da će videti šta može da učini. Druga tema je pitanje nestalih. Ta tema je jako važna, očekujemo podatke iz Beograda”, kazao je, prenosi Jutarnji.

Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje (IHJJ), političko rukovodstvo Hrvata u Srbiji osudili su ranije danas, a hrvatski ministar spoljnih poslova Gordan Grlić Radman, kako je izjavio, uputio je protestnu notu Srbiji, zbog kako tvrdi, negiranja hrvatskog jezika u udžbeniku gramatike za osmi razred osnovne škole u Srbiji.

Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje (IHJJ) reagovao je pošto se u udžbeniku gramatike grupe autora "S reči na dela" za učenike osmih razreda u poglavlju "Južnoslovenski jezici" navodi da srpski, slovenački, makedonski i bugarski jezik pripadaju grupi južnoslovenskih jezika, a u fusnoti piše da "Hrvati, Bošnjaci i neki Crnogorci srpski jezik nazivaju hrvatski, bosanski, bošnjački i crnogorski".

Ministar Radman je u jučerašnjoj izjavi to nazvao "sramotno ponašanje srpskih vlasti".

Kako je naveo, neshvatljivim smatra ponašanje zemlje koja je kandidat za članstvo u EU, a krši međunarodni sporazum o pravima i zaštiti nacionalnih manjina iz 2004. čije je odredbe Hrvatska u potpunosti ispoštovala.

Institut ocenjuje da su navodi iz udžbenika gramatike "falsifikovanje činjenica", i "negiranje postojanja hrvatskoga jezika, koji je 24. službeni jezik EU". IHJJ smatra da je to "politički motivisano".

Osudama su se pridružili lideri hrvatske manjine koji smatraju da nakon toga ne treba da čude, kako su rekli, "negativni stavovi mladih u Srbiji o Hrvatima".

Predsednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) Tomislav Žigmanov ocenio je da je to "vrh ledenoga brega društvenog konteksta koji uveliko opterećuje položaj Hrvata u Srbiji". On tvrdi da, kako je naveo, "hrvatski jezik u Srbiji ne postoji".