Politika

Papadakis i Beriša za Euronews Srbija: Pokret za narod i državu da probudi "uspavane" i ponudi nove ideje za napredak

Komentari

Autor: Euronews Srbija

24/03/2025

-

17:00

Euronews Serbia

veličina teksta

Aa Aa

U Beogradu je održan prvi sastanak inicijativnog odbora za osnivanje Pokreta za narod i državu, koji je predsednik Srbije Aleksandar Vučić duže vreme najavljivao, a pored predsednika, sastanku je, između ostalog, prisustvovalo nekoliko članova Srpske akademije nauka i umetnosti, kao i više redovnih profesora fakulteta.

Vučić je rekao da pokret poziva sve časne građane da doprinesu Srbiji svojim sposobnostima i znanjem i da pomognu da Srbija postane najuspešnija u svojoj istoriji. Proces formiranja Pokreta za narod i državu bi trebalo da bude okončan do Vidovdana.

Osnivači ističu i da je potrebno uključivanje eksperata u politiku kroz nadstranačku organizaciju kako bi pomogli razvoju Srbije, dok pojedini analitičari razloge za formiranje takvog pokreta traže u tome što je nakon više od decenije na vlasti, Srpskoj naprednoj stranci potrebna reforma, ali i u višemesečnoj političkoj krizi u kojoj se Srbija nalazi.

"Da bi se amortizovala kritika, vi morate da uradite nekakvu vrstu ozbiljnog, ne bih rekao ribrendinga, suviše je to blaga reč, neophodno je zaista uraditi jednu veliku suštinsku reformu sa novim licima i novim sadržajem, da bi se stekla osnova za novi politički legitimitet", ističe Bojan Klačar, izvršni direktor CeSID-a.

Kritičari pokreta u nastajanju navode kao paradoks činjenicu da formiranje pokreta inicira vlast, odnosno predsednik države koji uživa najveću političku moć u zemlji.

"Ako je zaista reč o društvenom pokretu, on bi se već formirao i mi bismo već imali ljude koji u njemu deluju. Dakle, mislim da je u pitanju samo još jedna poluga moći koju Aleksandar Vučić pokušava da iskoristi. Sada će biti jako teško, zapravo, uveriti bilo koga da je reč o jednom autentičnom društvenom pokretu, da su sad tu neki potpuno drugi ljudi, ljudi koji nisu ukaljani politikom, a da je to sve pod palicom, u stvari, predsednika države", kaže Jelena Vasiljević, viša naučna saradnica Instituta za filozofiju u društvenu teoriju.

Glavno objašnjenje za veliki broj pokreta u Srbiji, ali i na globalnom nivou, jeste dramatičan pad poverenja u političke stranke.

"Društveni pokreti imaju jednu prevlačenost sa revitalizovanjem interesa za njih još od 2009. godine, globalno, ne samo kod nas, nakon velike recesije i onda nakon tog talasa društvenog bunta 2010. i 2011. gde je ta kriza reprezentativne demokratije ustvari prouzrokovala da ljudi počnu da se mobilišu više oko društvenih pokreta jer je to bio jedan izraz kritike konvencionalnih političkih partija i želja ljudi da se na drugačiji način politički aktiviraju", smatra Vasiljević.

S druge strane, Klačar navodi dodatne razloge za formiranje Pokreta.

"Otkud pokret? Zato što je to trend, zato što je pokret lakše formirati i pod tri, možda i najvažnije, zato što političke stranke u Srbiji, a i u dobrom delu Evrope, su prepoznate kao organizacije koje nemaju veliko poverenje građana", kaže on.

A ko se sve našao u inicijativnom odboru Pokreta za narod i državu, kao i šta je njihov motiv da budu deo novog pokreta i kakve će biti njihove uloge u Pokretu, kao i kakva će biti uloga Pokreta na političkoj sceni, za Euronews Srbija su govorili generalna sekretarka Udruženja banaka Srbije Marina Papadakis i predsednik Matice Albanaca u Srbiji Demo Beriša.

Papadakis: Uskoro nacrt osnivačkog akta Pokreta za narod i državu

Nakon sastanka inicijativnog odbora, doneta su i prva rešenja o daljem radu, u odnosu na planirani tempo kojim će da rukovode osnivači Pokreta.

"Zaključak je da se trenutno Srbija nalazi u velikoj društvenoj, ne samo političkoj, krizi i da treba naći izlaz iz te krize. Ono što je problem je to da ovaj pokret, nazvaćemo ga Studentski, građanska inicijativa, kako god, ne nudi rešenja, a mi smo se okupili na poziv predsednika Vučića da pokušamo svojom ekspertizom da damo predloge za unapređenje postojećeg sistema", kaže Papadakis i dodaje:

"Znači, da pođemo od onoga što je dobro rađeno, da otkrijemo slabe tačke postojećeg stanja u društvu, jer svuda postoje stvari koje treba unapređivati, menjati iz korena i da formulišemo to u početnoj fazi kroz programske ciljeve".

Euronews Srbija

 

Ona napominje i da će zadaci inicijativnog odbora biti da ugledni profesori sa spiska osnivača stvore prve akte Pokreta.

"U nekom prvom periodu, u narednih 15-ak dana, mi ćemo formulisati ono što je nacrt osnivačkog akta budućeg pokreta kroz inicijativni odbor. Tu će prevashodno ulogu imati pravnici koji su tu, a tu imamo profesora Dejana Đurđevića, profesora Branka Rakića, koji su redovni profesori Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Svako će dati svoje mišljenje, svoje predloge i svako od ovih akademika, uglednih profesora sa liste, od nas 12, će dati predloge za unapređenje onog dela društvenog sistema koji spada u oblast njegove ekspertize", ističe Papadakis.

"Žrtve trenutnog stanja u zemlji su deca"

Ona je istakla i svoje lične razloge za ulazak u Pokret za narod i državu.

"Ljudi koji su u ovom prvom krugu okupljeni, a verujem da će tako biti i sa ovih narednih 20 članova koji će biti taj neki prošireni inicijativni odbor koji će raditi na formulisanju svih dokumenata, osnivačkog akta, statuta i akcionog plana za sprovođenje utvrđenih pravila, su ljudi koji nisu gladni ni pozicije, niti bilo čega, nego prosto žele da pomognu u meri koliko je to moguće, koliko naša lična svojstva dozvoljavaju, u najboljoj nameri. To je juče bilo jasno na sastanku", kaže ona i dodaje:

"Samo kada vidite imena, bilo je jasno. Ja sam zaista, na engleskom postoji izraz 'humbled' - 'deeply humbled', zaista ponosna i preplavljena poniznošću što se moje ime našlo uz takva imena, akademike, ljude iz branši iz kojih su oni", ističe Papadakis.

Takođe, ona je govorila i o šteti koja je naneta deci trenutnim blokadama nastavnog procesa, ističući da su ta ista deca prošla već i kroz period pandemije korone, ali je i svedočila, između ostalog, i o neprijatnim situacijama koje su povezane sa podelom u društvu, i osudom svih onih koji se ne slažu sa stavovima opozicije ili ne podržavaju blokade fakulteta, srednjih i osnovnih škola, upravo od strane dela javnosti koji blokade institucija vodi.

"Ja imam decu školskog uzrasta, već duže vreme oni ne idu u školu. Složićemo se svi da je pravo na obrazovanje jedno od osnovnih ljudskih prava. Pravo na osnovno školsko obrazovanje, to je obaveza. Deca moraju završiti osnovnu školu, po određenom kurikulumu, u određenim intervalima. Ono što meni smeta je da će ta naša deca, konkretno moja deca, podneti veliki deo žrtve. Tu rupu u znanju niko im neće nadoknaditi, bez obzira na planove, nadoknade. Znamo sve što je bilo za vreme korone, za vreme koje su za decu u školskom uzrastu postojale nadoknade nastave, skraćeni časovi 30 minuta, jedan dan onlajn, drugi ne", kaže ona i dodaje:

"Kada vi na tim roditeljskim grupama iznesete svoje mišljenje, ne pričam samo o svom slučaju, ja to nisam doživela, doživeli su ljudi iz mog okruženja, kolege, prijatelji, poznanici, kada su poslali decu u školu, a kada je to bilo fakultativno posle povratka sa produženog zimskog raspusta, komentari su bili da se 'vidi sada ko je SNS gnjida'. To je apsolutno neprihvatljivo. To je bilo u januaru, situacija se sve više zaoštrava kako vreme prolazi", ističe Papadakis.

Tanjug/STR

 

Ona primećuje i to da trenutno grupe koje na ovaj način etiketiraju one koji drugačije misle, povezuje isključivo mržnja prema vlasti, zbog čega svako sa drugačijim mišljenjem, kako kaže, biva javno linčovan.

"Sada imamo jedinu tačku koja povezuje različite društvene, socijalne grupe, ideologije, a to je mržnja prema režimu. To je taj nivo ostrašćenosti koji se samo može nazvati mržnja. Mržnja je nešto, složićemo se svi, destruktivno. Ne vodi ničemu dobrom. Svako ko izrazi drugačije mišljenje je bukvalno javno linčovan. I to je ono što je meni neprihvatljivo. Ako se zalažemo za neke vrednosti, ako se zalažemo za poštovanje zakona, zašto ne dopustimo ljudima da izraze svoje mišljenje? Da se čuje da postoje i drugi glasovi. Nisu svi ekstremni ni u ovom, ni u onom pogledu. Postoje ljudi koji žele da rade, privređuju i zarade za neki pristojan život za svoju decu, da deca imaju dobro obrazovanje. Polazimo od tog nekog osnovnog", ističe Papadakis.

Beriša: Da se probude "uspavani" i da daju doprinos svojoj zemlji

Među osnivačima pokreta našao se i penzionisani oficir Vojske Srbije i predsednik Matice Albanaca u Srbiji, Demo Beriša, koji će u Pokretu biti zadužen za poslove koji se tiču manjinskih naroda u Srbiji.

"Ja sam vojnik po vokaciji i tome sam naučen, a u ovoj državi sam polagao zakletvu, a to je između ostalog i ideja predsednika Republike kao prvi zadatak, očuvanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta Republike Srbije, što je za mene najbitnija stvar. Tek onda dolaze oni elementi u ciljevima koje smo imali prilike da vidimo, koje smo u principu juče i usvojili, samo je ostalo da se to proširi", kaže Beriša i dodaje:

"Smatram da, kao pripadnik manjinske zajednice, i juče sam prihvatio na tom inicijativnom sastanku taj deo poslova koji se odnosi na manjine, da se doprinese nivou ostvarivanja prava u pravom smeru. U ovom trenutku mi u Republici Srbiji imamo zakon o nacionalnim savetima koji je jedan od najboljih u Evropi. Međutim, znate kako ide kod nas u Srbiji. Vi imate nešto što je na papiru idealno. Najbolji pravnici, kao što je rekla koleginica, su to dobro sročili, a kada uđete u život, onda vidite da zapravo manjine pokušavaju da se vrate svojim matičnim zemljama, što u ovom trenutku nije mali broj ljud u Republici Srbiji. Mi imamo 24 nacionalna saveta zajednica i u tom pravcu ideja predsednika Republike je izuzetno bitna".

Euronews Srbija

 

On ističe i to da je ideja Pokreta da se probude "uspavani" i da daju svoj doprinos zemlji.

"Počastvovan sam što sam se našao u društvu profesora, rektora, svih onih ljudi koji su se okupili. I drugo, ideja je da u pokret dođu ljudi koji su ostali malo uspavani, a izuzetno imaju šta da daju ovoj državi i mogu da doprinesu da država i sam pokret ostvari tih startnih 12-13 tačaka koje smo mi juče imali prilike da vidimo", kaže on i nastavlja:

"U tom našem programu će se naći nezavisnost Republike Srbije u spoljnoj i unutrašnjoj politici, ekonomskom razvoju, jer Srbija treba da ostane gigant u regionu koji je i u ovom trenutku, bez obzira na ovo što koleginica govori, te probleme sa kojima se suočavamo od strane punoletnih građana Republike Srbije, neću da kažem da su to studenti, jer studentima je mesto na fakultetima i katedrama, a nije na ulici, ni u kom slučaju".

"Srbija je u ovom trenutku frontalno napadnuta"

Beriša takođe ističe i to da će zadatak Pokreta za narod i državu biti i odupiranje pritiscima spolja, kao i odbrana države, za koju tvrdi da je frontalno napadnuta, a da u tome učestvuju i zemlje iz regiona, koje imaju pretenzije ka Srbiji.

"Pokret će okupiti one ljude koji su spremni u ovom trenutku da žrtvuju svoje vreme. Mi smo i juče imali prilike da vidimo da su to svi ostvareni ljudi. Pojedinačno, kad posmatrate članove od nas 12, svako je ostvaren i u porodičnom, i u ekonomskom, i u svakom smislu. Pokret sigurno neće dozvoliti nakon proširenja ovog osnovnog inicijativnog odbora da to bude drugačije, jer između ostalog mi ćemo predložiti da i drugi ljudi imaju pravo da predlože određene članove i da se proširi taj inicijativni odbor dok se ostvare ti ciljevi koje je koleginica rekla, pa će se tu naći jedan veliki broj ljudi koji, ponavljam, imaju šta da daju Srbiji", ističe on i dodaje:

"Srbija je u ovom trenutku napadnuta sa svih strana. Kada kažem sa svih, frontalno je napadnuta. Imamo nekoliko zemalja u okruženju koje imaju pretenzije prema Republici Srbiji. Moramo naći rešenje kako i na koji način da se suprotstavimo. Konkretno mislim na Republiku Hrvatsku. Konkretno mislim na ostvareno potpisivanje memoranduma o vojnoj saradnji između Republike Hrvatske, Republike Albanije i takozvanog nezavisnog Kosova, koje je u ovom trenutku i dalje po Ustavu u sastavu Republike Srbije".

Euronews Srbija

 

Beriša takođe primećuje i to da će pored političkih partija i njihovih programa za rešenje nacionalnih pitanja, novi članovi Pokreta, pojedinci, dati veliki doprinos novim idejama za rešenje tih pitanja, ali i drugih, poput ekonomske krize, koja je, prema Beriši, izazvana blokadama i protestima.

"I vidite zapravo koliko ne vode naše komšije računa, jer je to direktno mešanje u unutrašnje stvari Republike Srbije kad vi podržavate takvu činjenicu. Političke partije ni u kom slučaju neće izgubiti taj svoj nacionalni deo programa koji imaju, ali mislim da će mnoge kolege i ovi koji su sada s nama i koji će ući u Pokret, imati mnogo više ideja sa pravim rešenjima kako će se i na koji način izaći iz krize. Jer mi smo ušli i u ekonomsku krizu. Svesni ste i vi, i mi u ovom trenutku da je privreda u padu. U padu je upravo zbog onih svih događaja koji nam se organizuju svakodnevno u blokadama, neodlaskom u škole", ističe Beriša.

Gostovanje Marine Papadakis i Dema Beriše u celosti pogledajte u video prilogu.

AI Preporuka

Komentari (0)

Srbija