Stanojević za Euronews Srbija: Velika potreba za dijalogom i smirivanjem tenzija
Komentari03/02/2025
-13:36
U današnjem Prelistavanju dnevne štampe, političke teme dominiraju naslovnim stranama, a štampa nudi različite perspektive na aktuelna dešavanja, koja se kreću od separatističkih tenzija u Vojvodini, preko studenata koji tvrde da pišu istoriju, do mogućih političkih rešenja dešavanja u Srbiji.
O dešavanjima u Srbiji, o pisanju štampanih medija na naslovnim stranama, za Euronews Srbija je govorio urednik i voditelj RTS-a, Zoran Stanojević.
"I dalje postoje duboki rovovi između dve strane"
Stanojević ističe da se zemlja nalazi u političkoj krizi iz koje je potrebno da izađe što pre.
"Utisak ostavlja ono što je neizbežno. To su sva ova događanja tokom vikenda. Dakle, pre svega studentski protest u Novom Sadu i razmere koje je on imao, kao i poseta Rasinskom okrugu predsednika (Aleksandra Vučića) i, rekao bih, tribine koje SNS održava. Bile su u Vojvodini dve, zato što to sada više nisu samo formalni događaji, formalne tribine, one sad imaju daleko veći politički značaj. Dakle, moraju se pratiti svi ti događaji kako bi se videlo šta su mogući izlazi iz političke krize u kojoj se zemlja u ovom trenutku nalazi", kaže on i dodaje:
"Dakle, sve to sad postaje onako dosta zanimljivo, možda zanimljivije nego što bih ja voleo i ubrzava se. Mi zaista ne možemo da znamo u odnosu na danas, odnosno kako je bilo juče, to se menja danas, a sutra ne znamo tačno na koju stranu će da izađe, tako da bih voleo da ima malo predvidljivosti".
Ono o čemu se često govori u poslednje vreme je polarizacija društva, za koju Stanojević ističe da nije nužno loša, ali da je ono što je opasno - radikalizacija, koja se dešava kada prestane ozbiljan razgovor dve strane.
"Naslovne strane, ovako kad ih pogledam, mada štampani mediji više nisu najrelevantniji, relevantniji je mnogo ono što se događa na portalima, a posebno na društvenim medijima, po ovome što ste vi pokazali ovde, ne vidimo da je dijalog stvar koja će se dogoditi neposredno ili brzo. I dalje vidimo da tu postoje dosta ozbiljni rovovi i sa jedne i sa druge strane, a kad budemo videli da na naslovnim stranama pa i na drugim mestima se malo više i otvorenije govori o mogućnosti za razgovor, onda možemo nečemu da se nadamo. Mislim da po ovome kako deluje stojimo tu gde jesmo", kaže on i dodaje:
"Sama po sebi polarizacija nije strašna. Većina demokratskih društava u svetu i onih najpristojnijih su polarizovana. Dakle, imamo ljude koji misle da treba ići na jedan način, ljude koji misle na drugi način. Na utakmici takođe navijači su polarizovani. Ono što nije dobro, to je radikalizacija. Kada ta polarizacija dobije jedan oblik u kome više nema ozbiljnog razgovora, nego pojavljuje se neka netrpeljivost, koja posle preraste u neprijateljstvo".
"Svaki incident podiže temperaturu, koja je ionako visoka"
A šta je dovelo do toga? Da li možemo i medije tu da gledamo kao odgovorne? Da li su svesni te žine, te napisane, izgovorene reči?
"Ja mislim da mediji uglavnom oslikavaju ono što se u društvu dešava, ono što se dešava, na kraju krajeva, i kod političara koji se nalaze na političkoj sceni, bilo da su na vlasti ili da su u opoziciji. Uvek bih rekao, bez obzira na sve, da je veća odgovornost na vlasti. Zato što vlast ima mogućnost, ima mehanizme da neke stvari reguliše. Bez obzira što neko možda smatra da ta odgovornost treba da bude podeljenija, uvek je odgovornost na onome ko upravlja. On je taj koji treba da napravi neke ustupke ili da ih ne napravi ukoliko oceni da to nije dobro za društvo, ali samim tim snosi odgovornost. I to onda, kao što se kaže, birači na kraju procenjuju da li su zadovoljni kako to izgleda ili nisu zadovoljni", kaže Stanojević.
Pitanje koje se često postavlja je i da li su svesni i vlast i društvo te polarizacije i njenih eventualnih posledica, a Stanojević ističe da je za smirivanje tenzija i posledica polarizacije potreban dijalog.
"Očigledno da smo svi svesni jer sada ono što govorimo, ono što čujemo, da kažemo, na svim stranama, pogotovo na strani vlasti, govori o toj spremnosti i potrebi za dijalogom. Znači, ne može se ignorisati to što se događa, pre svega, na ulicama. Dakle, to je neminovnost. E sad, pitanje je šta će se događati dalje, a to je ono što sam rekao prilično nepredvidivo. Ne možemo na osnovu događaja u Novom Sadu da kažemo kako će izgledati sledeći vikend. Ne možemo da predvidimo dalje od utorka ili srede šta će da se dešava. Ono što je najbitnije, ono što se pokazalo i u ovim događajima, to je da svaki oblik i najmanjeg nasilja, a imali smo oblike dosta ozbiljnog nasilja, dakle onih automobila koji su udarali eto, ispostavilo se, baš studentkinje. Imali smo situaciju da su tri ženske osobe bile mete ili žrtve tih napada ili incidenata, kako god ko voli da ih zove", kaže on i dodaje:
"Svaki takav događaj podiže temperaturu za nekoliko stepeni, koja je i onako već visoka. Znači, ako možemo ikako da izbegnemo da bude daljeg nasilja, da se to vrati u neku formu bilo kakvog razgovora, pa nek bude i dovikivanje za početak, biće dobro, ali samo da ne bude bilo kakvog fizičkog nasilja pre svega, verbalnog nasilja imamo i ono je očigledno neizbežno", rekao je Stanojević.
Gostovanje Zorana Stanojevića u celosti pogledajte u video prilogu.
Komentari (0)