Kako sačuvati vezu dijaspore sa maticom: U 16 država više od 7.700 đaka pohađa nastavu na srpskom

Srpski jezik u dijaspori ove školske godine pohađa oko 7.700 đaka u 16 država. U negovanju maternjeg jezika i veza sa maticom, pomaže im 97 nastavnika. Jedan od najrasprostranjenijih vidova nastave u organizaciji Ministarstva prosvete je dopunska škola.

Nastava na srpskom jeziku organizovana je u Nemačkoj, Švajcarskoj, Sloveniji, Rusiji, Španiji, Francuskoj, Italiji, Grčkoj, Belgiji, Norveškoj, Danskoj, Holandiji, Luksemburgu, Malti, Južnoafričkoj Republici, Velikoj Britaniji.

Najviše učenika srpske nacionalnosti koji pohađaju obrazovno-vaspitni rad na srpskom jeziku ima u Nemačkoj, Švajcarskoj i Sloveniji.

"Dopunska nastava na srpskom jeziku se odvija jednom nedeljno u trajanju od tri školska časa i najčešće se izvodi u prostorijama redovnih škola, znači zemalja domaćina. U okviru nastave sprovodi se propisani program i on obuhvata izučavanje tri predmeta: srpski jezik, moja otadžbina Srbija i osnovi kulture srpskog jezika. Dakle radi se o dopunskoj nastavi koju pohađaju naša deca, jer su u obavezi da pohađaju i redovnu nastavu u svojim školama", kaže Biljana Bukinac, koordinator obrazovno- vaspitnog rada u inostranstvu.

Prema podacima Ministarstva prosvete, broj učenika koji pohađaju nastavu na srpskom jeziku je u porastu. Brojno stanje uvećano je za 834 učenika u odnosu na prethodnu školsku godinu. Najviše ih je u Nemačkoj, Švajcarskoj i Sloveniji.

"O kvalitetnoj realizaciji nastavnih i brojnih vanškolskih aktivnosti o kontinuiranom unapređenju nastave na srpskom jeziku i naporima sektora za predškolsko i osnovno obrazovanje Ministarstva prosvete u čijem se delokrugu i nalazi dopunska nastava, najbolje svedoči obuhvat učenika koji je prema podacima Ministarstva u odnosu na školsku 2019/20 godinu povećan za više od 45 odsto. Dakle, interesovanje učenika je veoma veliko. Deca sa radošću dolaze na nastavu i veoma su motivisani da uče srpski jezik, istoriju i kulturu", kaže Blaženka Trivunić, koordinator dopunske nastave u Francuskoj, Italiji, Sloveniji i na Malti.

Asimilacija najveći izazov

Uprkos naporima nadležnog ministarstva i države, nastavni kadrovi vide opasnost od asimilacije kao najveći izazov za srpski jezik u dijaspori.

AP/Darko Vojinović

"Živeti kao manjina u većinskom okruženju ukoliko nema škole tu je asimilacija neminovna, i ovako je prisutna, ali sve dok imamo škole dotle možemo da se nadamo da ćemo taj proces ako ne zaustaviti bar usporiti", navela je Jovanka Lastić, direktorka škole "Nikola Tesla".

Bukinac navodi da su glavni izazovi dvojezičnost, multikulturalno okruženje u kojima odrastaju deca koja žive u rasejanju.

"Oni su okruženi drugim narodima, okruženi su još jednim jezikom, na kojem inače i uče svoje redovne škole, a mi kao dopunska nastava im pomažemo da očuvaju srpski jezik, da ga jačaju i razvijaju, a samim tim da očuvaju svoje srpsko poreklo i svoj srpski identitet", navela je ona.

I pored značajnog rasta interesovanja za srpski jezik, pitanje je koliko dece ostane bez dodira sa jezikom zavičaja. Prema podacima sa sajta Ministarstva prosvete, van Srbije u više od 100 zemalja, živi oko 5,1 miliona srpskih građana.

Gujon: Postoji potreba za otvaranjem škole u Argentini

Arno Gujon, direktor Uprave za saradnju sa dijasporom i Srbima u regionu kaže da se srpski jezik uči u dijaspori preko dopunskih škola koje funkcionišu pri crkvenoškolskim opštinama.

Dodaje da i u Argentini postoji potreba za osnivanjem jedne dopunske škole. Dodaje da u nekim zemljama ima dovoljno nastavnog kadra, kao što je Austrija, ali da u nekim sredinama, kao što je SAD, postoje uslovi za rad škola, ali nema dovoljno nastavnog kadra.