Gotovuša, šarplaninsko srpsko selo - mesto poznato po siru i brojnim predanjima

Na severoistočnim padinama Šar-planine, u sastavu je opštine Štrpce, na 750 metara nadmorske visine, prošarana asfaltom i kaldrmom, tradicionalnim i modernim kućama, prostire se Gotovuša, najveće selo u Sirinićkoj župi. Naselje je dobilo ime po gotovim, razrađenim poljima na koja su došli preci sadašnjih stanovnika ovog sela. 

Stanovnik ovog mesta Stanimir Dimče Mirče objašnjava za Euronews Srbija da je kraj takav da zapravo najpoznatiji po šarskom siru.

"Kod nas i nije nešto bogato mesto za samu poljoprivredu, ali morali su ljudi da se muče, pa se ovde najviše gajila stoka. Ona se čuvala po planini, pa se uglavnom pravio sir. Po njemu smo nazvani Sirinićka župa", kaže Mirče. 

Euronews Srbija

Istoričar Stojan Marinković kaže da kruže brojne priče kako je zapravo selo dobilo naziv.

"Gotovuša dobija ime, po predanju, tako što su preci današnjih Gotovušana došli na gotova, već obrađena polja, i pretpostavljamo da su i tako dobili ime", rekao je. 

On dodaje da se Sirinićka župa i selo Gotovuša pominju prvi put u povelji cara Dušana, u drugoj polovini 13. veka. 

"U pitanju su tri zapisa pisana na pergamentu, i sastavni su deo Evanđelja koje se danas čuva u nacionalnoj biblioteci u Parizu", objašnjava. 

Euronews Srbija

Crkve Presvete Bogorodice i Svetog Nikole, koje meštani zovu Crkva Svetog Spasa iz 14. i 16. veka, kulturno su blago ovog kraja.

Iznad sela, nalazi se i zaštitni znak Gotovuše, krst koji je visok šest metara i koji je podignut na uzvišenju čuka. 

"Prema predanju, u Gotovuši rađala zdrava deca koja bi se kasnije razboljevala. Roditelji, zabrinuti za zdravlje svoje dece, tražili su savet od lokalnog sveštenika, koji je savetovao da upregnu dva vola blizanca i da zaoru brazdu oko čitavog sela. Tamo gde se zaorana, krug zaorane brazde završi, da se na tom mestu podigne krst", dodaje on. 

Inače, u Gotovuši su rođeni Rajko Urošević, prosvetitelj i osnivač prve škole koja i danas nosi njegovo ime, i Stojko Dobrosavljević, začetnik turizma na Šarplanini.

Još uvek se na obroncima Šare uzdiže kamena kuća koju je izgradio nepoznati nemački vojnik za vreme Drugog svetskog rata, a dugo je očuvao Gotovušanin Stojko Dobrosavljević. I pored pokušaja da je aktuelne kosovske vlasti prisvoje i preimenuju, ona je i dalje u narodu poznata kao "Stojkova kuća".