Rešena misterija lancem okovanog skeleta iz 5. veka pronađenog u kripti hrama

Nedaleko od Jerusalima, arheolozi su otkrili telo iz petog veka nove ere umotano u teške metalne lance. Međutim, grobnica iz vizantijskog doba krila je i drugo iznenađenje - osoba koja je praktikovala asketsko samokaznjavanje bila je žena.

Iskopavanja u nizu kripti u arheološkom nalazištu Kirbat el-Masani, oko tri kilometra severozapadno od Starog grada Jerusalima, otkrila su kosture mnogih muškaraca, žena i dece.

Jedan od ovih grobova sadržao je kosti osobe vezane lancima. Međutim, kako tvrde arheolozi, lanci nisu skrili zlu nameru. Naprotiv, bili su sredstvo samoograničavanja ličnosti, zbog verskog asketizma.

Kada je hrišćanstvo postalo dominantna religija Rimskog carstva 380. godine n.e., usledila je pojava novih manastira i asketizma, gde su se monasi odricali zemaljskih uživanja u duhovne svrhe.

Prvobitno, Izraelska uprava za arheologiju, koja nadgleda iskopavanja, navela je da je osoba sahranjena sa lancima bila muškarac. Međutim, u novom istraživanju objavljenom u aprilskom izdanju časopisa Journal of Archaeological Science: Reports, istraživači koji su pregledali kosti okovanog skeleta s ciljem potvrde da je muškarac, zaprepašćeni zaključuju da je vrlo verovatno bila žena.

"Upotreba lanaca od strane muških asketa široko je dokumentovana", izjavila je za Live Science koautorka studije Elizabeta Boreato, arheolog na Vajzmanovom institutu u Izraelu, ali "veoma je retko da se pronađu dokazi o ženama koje koriste lance na isti način".

Prema naučnicima, u trenutku smrti, osoba je bila između 30 i 60 godina stara. Međutim, pošto kosti nisu bile dobro sačuvane, istraživači su analizirali peptide - male lance amino-kiselina - u zubnoj gleđi osobe da bi utvrdili njen pol.

Otkrili su prisustvo AMELX, gena na X-hromozomu koji doprinosi razvoju gleđi, ali bez AMELY, gena na Y-hromozomu koji kodira isto. To je značilo da je osoba verovatno imala dva X-hromozoma i bila žena.

"Važno je napomenuti da naši rezultati pokazuju samo biološku identifikaciju pola, a ne preferenciju pola", napisali su istraživači u studiji.

Prema Boreato, kao što svedoče istorijski zapisi, žene su bile sklone ekstremnom asketizmu u poređenju sa muškim asketima, pokoravajući svoje zemaljske instinkte molitvi, postu i meditaciji.

Lanci su bili jedan od najekstremnijih načina asketske prakse, prema Boreato, i imali su za cilj da drže telo i duh pod kontrolom.

"Ograničavajući svoje telesne pokrete, ostavili su prostor da im um i srce budu u potpunosti posvećeni Bogu", objašnjava ona.