Pisma Srbina koji je gradio Panamski kanal: Nije imao šanse kod Panamki, ali je pobedio u "tuči" sa zmijom na čamcu
Komentari27/04/2025
-15:05
Panamski kanal je sada došao ponovo u žižu svetske i srpske javnosti nakon što je američki predsednik Donald Tramp izneo plan da bi kontrolu nad njim trebalo da preuzme Vašington. Mnogo toga se zna o ovom kanalu, ali jedino se ne zna da su temelje i izgradnju Panamskog kanala radili Srbi.
Kako su naši sugrađani u 19. veku završili u Panami i gradili jedan od najpoznatijih svetskih kanala za Euronews jutro govorio je čovek koji je i došao do ovog otkrića, književnik i predsednik udruženja "Adligat", Viktor Lazić.
Lazić je ispričao kako je u januaru i februaru na Panamskom kanalu istraživao arhivu i došao do dokumenata koji dokazuju da su Srbi učestvovali u izgradnji temelja Panamskog kanala. Najslikovitij opis rada i života u Panami, dao je jedan Banaćanin u svojim pismima.
"Jedan moj zemljak, ja sam poreklom iz Banata, jedan čovek o kojem ne znamo ništa, ne znamo kako se zvao, imamo samo njegove inicijale, ali je bio srpski graditelj Panamskog kanala. Napisao je niz pisama, 45 stranica, koja je naslovio 'Pisma jednog Srbina iz Paname'. Tako znamo da je bio Srbin. Ali na osnovu čega znamo da je baš bio moj zemljak iz Banate jeste jezik. Zato što je koristio lokalizme koje se koriste isključivo u Banatu. I na tih 45 strana, taj čovek, 1881. godine, to je prva godina kada počinje izgradnja, on odlazi u Panamu i daje glas hiljadama ljudi, desetinama čak hiljada ljudi. Zašto? Zato što su 99 odsto tih graditelja bili siromašni ljudi, nekadašnji robovi, dovedeni sa raznih karipskih ostrva, najviše sa Barbadosa. I to su ljudi koji su bili nepismeni", opisao je svoje otkriće Lazić.
On dodaje da je iz tog perioda ostalo veoma malo zapisa, te da su pisma jedan veoma detaljan opis svakodnevnog života i rada.
"Pisao je o tome kako se udvaraju domorodačkim damama, koje ih sve redom odbijaju zato što vole tamnu boju kože. Bela boja kože njima nije privlačna i nijedan belac nema šanse kod domorodkinja u Panami. Piše o tome kako mu u čamac, upada zmija. I to zmija petominutka. Tako se zove zato što kada vas ujede potrebno je pet minuta da preminete. On uspeva da je ubije u čamcu. Piše o teškom životu. Piše o nekim gradovima i danas luksuznim hotelima, a u to vreme džunglama i kolibama u kojima su živeli. Piše o sukobima između radnika, o zloupotrebi generala koji su vodili kanal. Ima tako živopisne detalje da vi vidite jedan izuzetan književnički talenat, vidite jednog intelektualca i vidite jednog teškog radnika", izneo je fascinantne detalje Lazić, dodavši da su posle ovog radnika neki drugi Srbi pisali kako ne treba dolaziti u Panamu.
Književnik objašnjava da se ne zna koliko je naših ljudi radilo na izgradnji kanala i na kojim tačno poslovima, zato što su oni svi koji su dolazili iz Vojvodine bili zavedeni kao radnici Austrougarske monarhije, a danas se vode kao radnici iz Austrije.
"Postoje veoma detaljni opisi da su ljudi iz Evrope bili naročito kvalitetni radnici. Mi smo zatražili od muzeja kanala u Panama Sitiju da nam dostave spiskove svih radnika iz Austrije i nadamo se da ćemo na osnovu imena i prezimena uspeti da utvrdimo barem okviran broj Srba koji su učestvovali u ovom poduhvatu svetskog značaja. Međutim, još uvek nismo dobili te spiskove", kazao je Lazić.
On dodaje da je ovo otkriće bilo iznenađenje za srpske istraživače, ali u samoj Panami, što se vidi po njihovim reakcijama.
"Za njih je tek bilo iznenađenje da je neko iz Beograda i Srbije tamo došao i još ostavio takav zapis koji je njima istorijski značajan. A mislim da obojili jednom novom bojom i istoriju naše sopstvene zemlje", rekao je književnik.
Više o susretu sa "srpskim Sudancima" i putašestvijama u Keniji pogledajte u videu kompletnog razgovora sa Viktorom Lazićem na početku teksta.
Komentari (0)