Srpski Zakon o kulturnom nasleđu novi povod za negodovanje Hrvatske, evroposlanik tražio reakciju Evropske komisije

Zakon o kulturnom nasleđu koji je u Skupštini Srbije usvojen u decembru izazvao je brojne rekacije u hrvatskoj javnosti. Oštro su ga kritikivali Matica Hrvatska i Hrvatski institut za jezik i jezikoslovlje, ministarka za kulturu i medije Nine Obuljen Koržinek je pomenuti zakon nazvala "skandaloznim", a hrvatski evroposlanik Karlo Resler iz HDZ-a zatražio je i reakciju Evropske komisije.

Problem je nastao zbog jednog stava u članu 23. zakona, koji definiše staru i retku bibliotečku građu i u kome se navodi da je čine "izdanja dubrovačke književnosti, koja pripadaju i srpskoj i hrvatskoj kulturi, zaključno sa 1867. godinom".

Matica Hrvatska je saopštila da je njeno Predsedništvo "zgroženo" zakonom i navela da "iza prividnog prvorazrednog interesa za hrvatske pisce stoji isključivi interes za hrvatskim prostorom, za hrvatskim morem".

"Prisvajanje dubrovačke književnosti"

Hrvatski institut za jezik i jezikoslovlje (IHJJ) oštro je kritikovao zvanični Beograd jer, kako tvrde, "prisvaja dubrovačku književnost" i zakonskim rešenjima "dodatno čini agresivan korak posezanja za hrvatskom kulturnom baštinom".

Institut je reagovao na nedavno usvojeni Zakon o kulturnom nasleđu, u kojem se navodi da "izdanja dubrovačke književnosti, pripadaju i srpskoj i hrvatskoj kulturi, zaključno sa 1867. godinom".

U saopštenju, koje prenosi Hina, tvrdi se da je i "dosadašnja srpska kulturna i politička javnost često iskazivala želju i potrebu za prisvajanjem hrvatskoga kulturnog dobra". Navode da su motivi za usvajanje ovakvog zakona "najverovatnije politički", pa i na, kako kažu, "priznavanje" da je dubrovačka književnost "i hrvatska", a ne samo srpska "kako se donedavno govorilo u srpskim kulturnim krugovima".

Institut smatra, kako navode, "prozirnim i krajnje neprimerenim takav perfidan čin jer su dubrovačka književnost i dubrovačka kultura bili i ostaće isključivo hrvatski, kao jedan od bisera hrvatske hilljadugodišnje kulturne baštine".

"Smatramo da je reč o jednako sramnom i nedobrosusedskom, a u konačnici kulturno-jezičko neodrživom činu koji zaslužuje krajnju osudu", naveli su iz IHJJ, dodajući da vezivanje Srbije za hrvatsku kulturu i njeno prisvajanje dolazi otuda što, kako navode, "garantuje nekakvu evropsku kulturu i nasleđe koje inače ne bi imali". 

Hina prenosi i reagovanje ministarke za kulturu i medije Nine Obuljen Koržinek, koja je pomenuti zakon nazvala "skandaloznim", Srbiju pozvala da odustane od posezanja za "hrvatskim teritorijama i kulturnom baštinom" i najavila da će reagovati preko Ministarstva spoljnih poslova.

Hrvatski evroposlanik tražio reakciju Evropske komisije

Hrvatski evroposlanik Karlo Resler iz HDZ-a zatražio je od Evropske komisije da reaguje na Zakon o kulturnom nasleđu jer se, kako tvrdi, tim aktom prisvaja hrvatska kultura. Resler tvrdi da Srbija usvojenim zakonom "otvoreno svojata dubrovačku književnost" i da se "ističe njena navodna dvojna - hrvatska i srpska - pripadnost".

On navodi da je ovaj "sporni zakon" iniciralo srpsko Ministarstvo kulture i informisanja na čijem je čelu Maja Gojković, za koju je kaže da je jedna od osnivača Srpske radikalne stranke, a svojevremeno i potpredsednica, kako navodi, "vlade Slobodana Miloševića".

Resler smatra da je to "očito posezanje za hrvatskom kulturnom baštinom", pa je o tome informisao komesara Olivera Varheljija i komesarku za kulturu Mariju Gabriel. 

Zagrebački portal Indeks piše da je Resler zatražio da se zaštiti kulturna baština država članica i preispita, kako se navodi, da li Srbija ispunjava sve obveze u pregovaračkom poglavlju 26 o obrazovanju i kulturi, koje je privremeno zatvoreno.

"Srpske vlasti sada već standardno perfidno provode hibridnu verziju politike Srbije iz 1990-ih prema susednim državama. Ako Republika Srbija ne oslobodi sebe i svoj narod takvih otrovnih refleksa, biće sve udaljenija od Evropske unije, ali i evropske civilizacije", naveo je Resler u saopštenju.