Region

Suđenje Miloradu Dodiku i Milošu Lukiću dobija epilog: Da li je presuda predsedniku ujedno i presuda Srbima i Srpskoj?

Komentari

Autor: Euronews Srbija

25/02/2025

-

18:04

Euronews Srbija

veličina teksta

Aa Aa

U Sudu Bosne i Hercegovine sutra će biti donesena prvostepena presuda u slučaju optuženih predsednika Republike Srpske Milorada Dodika i vršioca dužnosti direktora Službenog glasnika Republike Srpske Miloša Lukića.

Veliki deo javnosti u Republici Srpskoj smatra da je proces politički, a ne pravni, te da bi posledice u slučaju sudske presude mogle da izazovu najveću krizu u post-dejtonskoj Bosni i Hercegovini.

"Suđenje decenije", "Kočićevo sudanije""OHR-ova inkvizicija", samo su neki od naziva za proces koji se pred Sudom BiH vodi protiv predsednika Republike Srpske Milorada Dodika.

Danima uoči presude o ishodu pričaju građani u taksiju, na tržnici, na ulici, svuda. Očekivanja podeljena po entitetskoj liniji. 

"Nema razloga da bude osuđen. Pre svega nema osnova", govori jedna od stanovnica Banjaluke, dok druga dodaje da "ne zna ni zašto mu se sudi".

Drugi stanovnici Banjaluke takođe govore da presuda treba da bude oslobađajuća i svi su složni da predsednika Srpske treba osloboditi, uz primedbe da suđenje i čekanje presude traje dugo.

Sudija Sena Uzunović ima tešku odluku, a izložena je pritiscima sa tri strane, kaže sudija u penziji Krstan Simić.

S jedne strane od Bošnjaka, navodi Simić, pominjući "Majke Srebrenice" i njihovu reakciju na suđenje Atifu Dudakoviću, kao i s druge strane od Srba i od OHR-a.

Simić kaže da je ovo klasični politički proces, bez obzira na sve.

"Ja bih, gospodina Dodika oslobodio odgovornosti u svom postupku i našao vrlo, vrlo ozbiljne pravne argumente koje bih mogao obrazložiti, da mi niko ne bi mogao prigovoriti da sam pristrasan. Možda bi samo mogli reći onu čuvenu Titovu rečenicu: 'Ovaj se drži zakona kao pijan plota'", ističe Simić.

Ipak politička i pravna javnost u Sarajevu drugačije misli.

Politikolog Adis Arapović smatra da proces ne sme biti spektakl. Dodaje da postoje sumnje u podrivanje Ustava Bosne i Hercegovine.

"To je produženo krivično delo, dakle ne zaboravimo odakle je sve ovo došlo. Došlo je u principu iz napada na ustavni poredak u nameri da se institucijama jednog entiteta daju nadležnosti koje mu po Ustavu ne pripadaju. Ja duboko verujem da mir nije ugrožen", kaže Arapović.

Tužilaštvo traži da se Miloradu Dodiku i Lukiću izrekne mera zabrane obavljanja funkcije od čak 10 godina. Kazna zatvora koja im preti je od 6 meseci do 5 godina, a izmenjena optužnica protiv Milorada Dodika potvrđena je u septembru 2023. godine. Proces je bio po mnogima ekspresan, ali je ipak obilovao zahtevima za odgodu i izuzeće sudija.

Miloradu Dodiku se ne sudi za korupciju, za koju su ga upravo iz Sarajeva najčešće optuživali prethodnih godina, već za nepoštovanje odluka Visokog predstavnika, čiji legitimitet u Republici Srpskoj ne priznaju.

U Banjaluci zato kažu da ova presuda može da bude ne samo presuda lideru Srba, već presuda državi Bosni i Hercegovini.

Perišić: Predsednik Srpske je već kontaktom sa Trampovom administracijom povukao kontrapotez

O suđenju predsedniku Republike Srpske ali i posledicama presude za Euronews Srbija je govorio i politički analitičar Srđan Perišić, koji smatra da je Dodik optužen i da će biti osuđen zbog politike koju vodi.

"Suđenje predsedniku Republike Srpske nije pravni slučaj, nego je politički slučaj. Radi se o političkom procesu, političkom suđenju, bez obzira što se formalno odvija u Sudu BiH i svima je jasno da je predsednik Republike Srpske optužen iz političkih razloga, zbog politike koju on vodi, i unutrašnje i spoljne", kaže on i dodaje:

"OHR (kancelarija Visokog predstavnika za BiH) na čelu sa Kristijanom Šmitom zajedno sa zapadnim ambasadama i ambasadorima, pre svega bivšim američkim ambasadorom Majklom Marfijem, ali i britanskim i ambasadorima nekih članica EU, svi zajedno su stali čvrsto da Dodika treba skloniti iz političke sfere, iz javne sfere, zabraniti mu neko javno delovanje i već godinama su tražili način kako to da urade", kaže Perišić.

Prinskrin/Youtube/K1 Televizija

 

On ipak navodi da je u prevenciji posledica presude na, kako on smatra, političkom suđenju instituciji predsednika i institucijama Srpske, a ne čoveku poimence, Dodik stupio u kontakt sa predstavnicima nove politike i administracije na zapadu, pre svega u SAD, da bi Srpska objasnila svoju poziciju i prirodu problema u BiH.

"Dakle, nesumnjivo se radi o političkom suđenju, međutim u međuvremenu na Zapadu se menja geopolitička situacija, a i u zemljama pojedinačno se menja njihovo političko stanje. S tim u vezi je i predsednik Republike Srpske stupio u kontakt sa određenim političkim strukturama u Vašingtonu, pre svega, a to se videlo i u jučerašnjem dolasku bivšeg gradonačelnika Njujorka Rudija Đulijanija, koji je blizak Trampov prijatelj i advokat, ali i deo njegove politike. Tako da predsednik Republike Srpske, znajući da se radi o političkom progonu, je i politički delovao ka centru tog progona. Videćemo kakav će biti rezultat njegove kontraakcije, jer je politički delovao u pravcu odakle je i došao politički udar na njega preko te lažne optužnice za koju nema nikakav ni ustavni ni zakonski osnov", rekao je Perišić i dodao:

"Dolaskom na čelo SAD Donalda Trampa, on je nasledio mnoge recidive politike Džoa Bajdena i demokrata, tj. mnoge 'vruće krompire'. U svetu, to je rat na području Ukrajine, pa sankcije, tj. ekonomski rat protiv Rusije, desetine, hiljade sankcija protiv Rusije i mnoge druge vruće tačke po svetu. Sve što je započela Demokratska stranka i, kako je Tramp to nazvao, duboka država. I jedan od tih recidiva jeste i ovo suđenje, političko suđenje Dodiku", ističe on.

"Sa novom administracijom u SAD imamo priliku da pokažemo Vašingtonu šta se dešavalo 30 godina na Balkanu"

Perišić navodi i da se akcija bivše administracija SAD usmerena protiv Srpske ogleda i u karijeri bivšeg ambasadora SAD u BiH i načinu na koji je obavljao svoju službu.

"Malopre sam pomenuo bivšeg ambasadora Marfija koji je bio tri godine u Sarajevu. On je praktično završio svoju karijeru sa tom političkom optužnicom za Dodika preko Kristijana Šmita, koji u suštini nije bio Visoki predstavnik, jer tu podršku nije imao od strane Ujedinjenih nacija i Saveta bezbednosti, nego je upravo bio 'dodatni predstavnik'. Kad se pogleda delovanje i Šmita i Marfija, upravo su to recidivi politike bivše administracije SAD", kaže Perišić.

On kaže i to da na udaru nije samo institucija predsednika Srpske, nego sve institucije Srpske.

"Ovo je politički progon predsednika Republike Srpske, ali predsednik nije jedina institucija u Srpskoj koja je na udaru, na udaru je i Narodna skupština Republike Srpske, koja je donela te zakone, koje je potpisao predsednik Republike Srpske po službenoj dužnosti. Ovim suđenjem se posledično sudi i parlamentu Republike Srpske, a time i celom narodu koji je nosilac suvereniteta u Srpskoj, jer parlament predstavlja taj narod. Taj politički udar je sveopšti, ne samo na predsednika Republike Srpske, nego i na celu Republiku Srpsku. Svaki politikolog, sociolog ili filozof, ili bilo ko drugi ko se razume u karakter političkog sistema, u suštinu politike, će se složiti sa onim što sam rekao", kaže Perišić i dodaje:

"S druge strane, odgovor tih institucija neće biti ratnohuškački. Taj odgovor neće biti udar na Ustav Bosne i Hercegovine ili na Dejtonski sporazum, već baš u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine, tj. četvrtim aneksom Dejtonskog sporazuma. Republika Srpska će se u svom odgovoru obratiti upravo Ustavu. Ona će tražiti od svih aktera da se vrate u okvire Dejtonskog sporazuma i tog Ustava Bosne i Hercegovine, jer to vraćanje u te okvire je ne samo zaštita Republike Srpske, nego i zaštita Bosne i Hercegovine i mira u njoj".

"Opozicija u Srpskoj se svojim učešćem u udaru na Dodika zadržava na poraženoj strani, koja je poražena u SAD"

Analitičar Perišić smatra i to da Srpska i u ovom procesu ima priliku da utiče na promenu antipolitike koja se vodi u BiH.

"Dosadašnja američka politika oličena u Bajdenu i tako dalje, nije se bavila ovim pitanjem, nego je upravo radila sve kontra, tj. rušila i Ustav i Dejton, a rušeći Republiku Srpsku suštinski rušila i Bosnu i Hercegovinu. Naravno da Republika Srpska neće započinjati ekstremne poteze, ali će imati reakciju, upravo kao što je i najavljeno, a to je da mora sve da se menja. Da se menja dosadašnja antipolitika koja je sprovođena od strane stranog faktora i imala podršku iz Sarajeva", kaže on i nastavlja:

"Na prvom mestu to je vraćanje te antipolitike u političke i pravne okvire i procese, na poštovanje Ustava Bosne i Hercegovine. Mislimo da može doći do toga zato što se upravo promenila vlast u Vašingtonu. Tako da postoji velika šansa da Vašington konačno razume šta se dešavalo u Bosni i Hercegovini, a time i na Balkanu, u ovih 30 godina od Dejtonskog sporazuma, od kraja rata u BiH", kaže on.

Euronews/Slaven Dimitrić

 

Opozicione partije u Srpskoj su najavile da neće učestvovati na mitingu podrške predsedniku Srpske, ali ni u radu institucija koje će zasedati u vezi sa presudom predsedniku, a Perišić kaže da je posredi pokušaj da se situacija iskoristi.

"U Republici Srpskoj postoji jedan deo pozicije koji ovaj udar na predsednika Republike Srpske želi da prikaže kao da je to udar samo na njega, a ne na politiku koju on personifikuje, odnosno na Republiku Srpsku koju on predstavlja kao instituciju. Nažalost, to je tako, i oni smatraju da treba učestvovati misleći da je taj udar toliko jak, jer dolazi sa zapada, i da tom udaru moraju da se pridruže da bi ga oni posle toga zamenili na toj vlasti", kaže on i dodaje:

"To je jedna karakteristika srpske političke scene, ne samo u Republici Srpskoj nego i u Crnoj Gori, i gde god da su Srbi. SDS i PDP vide šansu za sebe. Ne razmišljaju patriotski, već razmišljaju partijski. S druge strane ne razumeju šta se u međuvremenu dogodilo u svetu i šta se dogodilo u SAD. Ne razumeju da se upravo time zadržavaju na poraženoj strani u međunarodnoj politici, na strani koja je poražena u Vašingtonu", zaključuje Perišić.

AI Preporuka

Komentari (0)

Evropa