Masakr Alavita i Hrišćana u Siriji: Više od 1.300 mrtvih za 72 sata, kruže snimci masovnih egzekucija
Komentari10/03/2025
-21:14
Više od 1.300 ljudi je ubijeno u sukobima i masakru civilnog stanoviništva u Siriji od prošlog četvrtka, prema izveštajima organizacija za ljudska prava. Džihadisti iz grupe Hajat Tahrir Al Šam, koji posle svrgavanja režima Bašara al Asada čine sirijsku vojsku, krenuli su u rat protiv naoružanih grupa šiitske sekte Alavita, nakon što su 6. marta upali u zasedu u Latakiji, navodno tokom pokušaja hapšenja jednog Alavita, u kojoj je ubijeno 16 islamista.
Da bi ugušila pobunu u priobalnoj provinciji, sirijska vlada je poslala hiljade boraca, koji su se u početku sukobili sa militantima, ali su ubrzo počeli da ubijaju manjinsko civilno stanovništvo, među kojima su Hrišćani, Druzi i Jazidi. Ujedinjene nacije osudile su "esktremno uznemirujuće" izveštaje o ubistvima čitavih porodica, dok su na društvenim mrežama osvanuli brojni snimci egzekucija civila na ulicama, islamista koji pucaju nasumično po kućama, ili bacaju bombe iz aviona na alavitska naselja.
Tačan broj žrtava teško je utvrditi, a prema izveštaju Sirijske opservatorije za ljudska prava (SOHR) od 9. marta, dostigao je ukupno 1.311, ukupno među borcima i civilima. Prema tom izveštaju poginulo je 231 vladinih boraca i 250 alavitskih militanata.
U Hai Al Kusuru, pretežno alavitskom naselju u priobalnom gradu Banijasu, meštani kažu da su ulice pune razbacanih tela prekrivenih krvlju. Tu su streljani muškarci različite starosti, rekli su svedoci, prenosi BBC.
AFP prenosi svedočenje majke Rihab Kamel iz Banijasa, koja kaže da se sa porodicom sakrila u kupatilu kada su naoružani ljudi upali u komšiluk u potrazi za Alavitima.
"Ugasili smo svetla i sakrili se. Kada smo uspeli da pobegnemo iz našeg naselja Al-Kusur, zatekli smo puteve pune leševa", rekla je Kamel (35) za AFP.
Jedna hrišćanska porodica ih je sakrila, a zatim im pomogla da dođu do granice sa Libanom, rekla je ona i dodala da su planirali da pobegnu preko granice.
"Kakav zločin su deca počinila? Da li su i oni pristalice (srušenog) režima? Mi kao Alaviti smo nevini“ rekla je ona.
Stotine, a po nekim navodima i do 7.000 Alavita pohrlilo je u rusku vojnu bazu Hmejmim kako bi zatražili zaštitu. Na snimcima se vidi veći broj ljudi koje je ruska vojska zbrinula u šatorima.
"Začarani krug osvete" u Siriji
Tenzije i osveta protiv Alavita zbog odanosti Asadu počeli su odmah posle dolaska lidera HTS-a Ahmeda al Šare na vlast u Damasku. Slična spirala osvete desila se u Iraku nakon svrgavanja sunitskog režima Sadama Huseina 2003. Tada su Šiiti, koji čine dve trećine stanovništva krenuli u osvetu protiv, ne samo bivših pripadnika Sadamove vojske i njegovih lojalista, već i kompletne sunitske manjine. To je olakšalo regrutaciju boraca u sunitsku Alkaidu u Iraku, iz koje je nastala Islamska država, čiji je pripadnik bio i sadašnji prelazni predsednik Sirije, ranije poznat pod ratnim nadimkom Al Golani.
U prvim mesecima vladavine Al Šare bilo je više incidenata napada na manjine, poput spaljivanja božićnih jelki Hrišćanima i sporadičnih sukoba sa Alavitima, Druzima i drugim narodima.
Tanjug/AP/Omar Albam
O tenzijama i želji za osvetom protiv "mučitelja" iz Asadovog režima pisao je i Guardian u reportaži iz Homsa, u kojem živi alavitska manjina, ali je bio žarište pobune protiv Asada. Snage bezbednosti lojalne novoj vlasti sprovodile opsežne protiv grupa lojalnih svrgnutom lideru. Alaviti iz Homsa, uključujući mnoge koji su nekada bili u redovima Asadove vojske i drugih bezbednosnih snaga, kažu da se plaše osvetničkih napada, dok se gradom šire priče o kidnapovanju i nasilju protiv članova njihove sekte.
Međutim, sve donedavno "začarani krug osvete" nije dostigao intenzitet civilnih zločina u Iraku. Prema za sada nepotvrđeim navodima, prva ozbiljnija eskalacija nasilja desila se 27. februara, kada su pripadnici HTS-a navodno ubili trojicu mladića u jednoj prodavnici i gradu Tartusu. Na mreži X pojavio se snimak egzekucije, ali nije potvrđeno kada se i gde to dogodilo.
Tanjug/AP/Omar Albam
Na društvenim mrežama bilo je raznih drugih svedočenja o maltretiranju Alavita i Hrišćana u Latakiji, otimanju njihove imovine i represiji ovog dosta sekularnijeg dela stanovništva, u odnosu na većinske Sunite.
Inače, pre početka rata u Siriji 2011. godine, oko 1,5 miliona, ili 10 odsto sirijskog stanovništva, bili su Hrišćani. Smatra se da je broj naglo opao poslednjih godina, ali nije jasno za koliko zbog nedostatka bilo kakvog popisa. Danas bi u Siriji moglo biti samo 300.000 hrišćana, piše izraelski portal Israel365. Više od 120 crkava i hrišćanskih bogomolja uništeno je tokom građanskog rata.
Broj Alavita u Siriji procenjuje se na 2-3 miliona, s tim da su najviše koncentrisani u Latakiji. Druge islamske frakcije, a posebno najekstremniji Suniti Alavite smatraju jereticima zbog njihovih, za islam neobičnih, verskih praksi poput ispijanja vina.
Al Šara poziva Alavite da se predaju "pre nego što bude kasno"
Al Šara je u prvom obraćanju povodom sukoba rekao u petak pozvao pobunjenike da polože oružje i predaju se "pre nego što bude prekasno“.
U kasnije objavljenom video snimku poručio je da je "razvoj događaja u okviru očekivanih izazova“ i pozvao na nacionalno jedinstvo.
"Moramo da sačuvamo nacionalno jedinstvo i mir kod kuće. Možemo da živimo zajedno“, rekao je on u snimku koji su objavili arapski mediji.
Sirijska vlada navodi da je nasilje "individualna krivica" onih koji su napali bezbednosne snage i za eskalaciju krivi ostatke starog režima. Takođe je objavljeno nekoliko snimaka hapšenja naoružanih Alavita za koje se tvrdi da su pripadnici Brigade priobalni štit (Liva dir al Sahil)
Kasnije u nedelju, sirijsko predsedništvo je najavilo formiranje komiteta od sedam članova, koji će se sastojati od sudija i jednog advokata, zaduženog za istragu ubistava civila i bezbednosnih snaga na severozapadu Sirije. Komitet, koji je formiran radi "postizanja građanskog mira i otkrivanja istine“, trebalo bi da objavi izveštaj sa svojim nalazima za 30 dana.
Komentari (0)