Fokus

Zašto je Tramp "zavrnuo slavinu" Harvardu? Više od dve milijarde dolara pod znakom pitanja

Komentari
Zašto je Tramp "zavrnuo slavinu" Harvardu? Više od dve milijarde dolara pod znakom pitanja
Zašto je Tramp "zavrnuo slavinu" Harvardu? Više od dve milijarde dolara pod znakom pitanja - Copyright Tanjug AP/Steven Senne

Autor: Euronews Srbija, BBC

16/04/2025

-

10:01

veličina teksta

Aa Aa

U najdirektnijem obračunu s elitnim obrazovnim institucijama do sada, administracija američkog predsednika Donalda Trampa zamrzla je više od dve milijarde dolara saveznih sredstava Harvardu nakon što je univerzitet odbio vladine zahteve za borbu protiv antisemitizma - izazivajući buru optužbi o političkom pritisku, napadu na akademsku slobodu i pokušaju kontrole obrazovnog sistema.

Naime, kako piše BBC, Trampova administracija zamrzava više od dve milijarde dolara (1,5 milijardi funti) saveznih sredstava za Univerzitet Harvard, nekoliko sati nakon što je ovaj elitni koledž odbio listu zahteva Bele kuće.

"Harvardovo saopštenje dodatno potvrđuje zabrinjavajući osećaj privilegovanosti koji je endemski prisutan na najprestižnijim univerzitetima i koledžima u našoj zemlji", navodi se u saopštenju Ministarstva obrazovanja.

Bela kuća je prošle nedelje poslala listu zahteva Harvardu za koje je navela da su osmišljeni kako bi se borili protiv antisemitizma na kampusu. Oni su uključivali promene u upravljačkoj strukturi, praksama zapošljavanja i procedurama prijema. Harvard je u ponedeljak odbio zahteve i naveo da Bela kuća pokušava da "kontroliše" njegovu zajednicu.

Tanjug/AP/Jon Elswick

 

To je prvi veliki američki univerzitet koji se suprotstavio pritisku Trampove administracije da promeni svoju politiku. Obimne promene koje je Bela kuća zahtevala iz korena bi preoblikovale način funkcionisanja univerziteta i prepustile veliki deo kontrole vladi.

Predsednik SAD optužio je vodeće univerzitete da nisu zaštitili jevrejske studente u vreme kada su univerzitetski kampusi širom zemlje bili pogođeni protestima protiv rata u Gazi i američke podrške Izraelu prošle godine.

U pismu upućenom Harvardovoj zajednici u ponedeljak, predsednik univerziteta Alan Garber naveo je da je Bela kuća u petak poslala "ažuriranu i proširenu listu zahteva" zajedno sa upozorenjem da univerzitet "mora da se povinuje" kako bi zadržao svoj "finansijski odnos" sa vladom.

"Obavestili smo administraciju preko našeg pravnog zastupnika da nećemo prihvatiti njihov predloženi sporazum. Univerzitet neće odustati od svoje nezavisnosti niti se odreći svojih ustavnih prava", naveo je Garber.

Garber je dodao da univerzitet svoju obavezu da se bori protiv antisemitizma ne shvata olako, ali je ocenio da vlada prelazi granice svojih ovlašćenja.

"Iako su neki od zahteva koje je vlada navela usmereni na borbu protiv antisemitizma, većina predstavlja direktnu vladinu regulaciju 'intelektualnih uslova' na Harvardu", rekao je on.

Neposredno nakon što je njegovo pismo poslato, Ministarstvo obrazovanja saopštilo je da odmah zamrzava 2,2 milijarde dolara u grantovima i 60 miliona dolara u ugovorima namenjenim Harvardu.

"Ometanje učenja koje je poslednjih godina prisutno na univerzitetima je neprihvatljivo", navodi se u saopštenju i dodaje:

"Zlostavljanje jevrejskih studenata je nedopustivo. Došlo je vreme da elitni univerziteti ozbiljno pristupe ovom problemu i posvete se suštinskim promenama ukoliko žele da nastave da primaju podršku od poreskih obveznika".

Bela kuća je u svom pismu u petak navela da Harvard "poslednjih godina nije ispunio ni intelektualne ni građanske uslove koji opravdavaju federalna ulaganja".

Tanjug /AP/Pool

 

Pismo je sadržalo 10 kategorija predloženih promena za koje je Bela kuća navela da su neophodne kako bi Harvard mogao da zadrži svoj "finansijski odnos sa federalnom vladom".

Neke od predloženih promena uključuju: prijavljivanje studenata saveznoj vladi koji su "neprijateljski nastrojeni" prema američkim vrednostima; obezbeđivanje da svaki akademski odsek bude "raznovrstan po stavovima"; i angažovanje spoljne strane koju je odobrila vlada da izvrši reviziju programa i odeljenja "koja najviše podstiču antisemitističko uznemiravanje".

Pismo nalaže univerzitetu da preduzme disciplinske mere za "prekršaje" koji su se desili tokom protesta na kampusu u protekle dve godine. Takođe zahteva ukidanje politika i programa univerziteta koji se odnose na raznolikost, jednakost i inkluziju.

Otkako je preuzeo dužnost, predsednik Tramp vrši pritisak na univerzitete da se obračunaju s antisemitizmom i da ukinu prakse koje se tiču raznolikosti, piše BBC.

U decembru 2023. godine, predsednici vodećih američkih univerziteta ispitivani su tokom napetog saslušanja pred Kongresom, gde su optuženi da nisu zaštitili jevrejske studente nakon izbijanja rata između Izraela i Hamasa dva meseca ranije.

Klodin Gej, tadašnja predsednica Harvarda, kasnije se izvinila nakon što je na saslušanju izjavila da su pozivi na ubijanje Jevreja odvratni, ali da bi, u zavisnosti od konteksta, moglo da se proceni da li takvi komentari predstavljaju kršenje pravilnika ponašanja na Harvardu.

Ta izjava, kao i optužbe za plagijat, doveli su do toga da je podnela ostavku na tu funkciju mesec dana kasnije.

U martu, Trampova administracija saopštila je da preispituje oko 256 miliona dolara u saveznim ugovorima i grantovima na Harvardu, kao i dodatnih 8,7 milijardi dolara u višegodišnjim grant obavezama. Profesori Harvarda su potom podneli tužbu, tvrdeći da vlada nezakonito napada slobodu govora i akademsku slobodu.

Bela kuća je prethodno povukla 400 miliona dolara saveznog finansiranja sa Univerziteta Kolumbija, optužujući ga da nije uspeo da se bori protiv antisemitizma i da nije zaštitio jevrejske studente na svom kampusu.

Kada je tih 400 miliona dolara povučeno, sekretarka za obrazovanje Linda Mekmahon je rekla da Univerziteti moraju da poštuju sve savezne zakone protiv diskriminacije ukoliko žele da primaju savezna sredstva.

Nedugo zatim, Univerzitet Kolumbija pristao je na nekoliko zahteva administracije, što je izazvalo kritike nekih studenata i članova fakulteta.

Advokat jednog od organizatora propalestinskih protesta na Univerzitetu Kolumbija izjavio je juče da je njegov klijent uhapšen od strane imigracionih zvaničnika dok je prisustvovao intervjuu u sklopu procesa za dobijanje američkog državljanstva.

Mohsen Mahdavi, nosilac zelene karte koji treba da diplomira sledećeg meseca, zadržan je u ponedeljak u Kolčesteru u Vermontu. Drugi učesnici protesta na kampusima protiv rata, uključujući Mahmouda Kalila sa Univerziteta Kolumbija i Rumeysu Ozturk sa Univerziteta Tufc, takođe su pritvoreni poslednjih nedelja.

AI Preporuka

Komentari (0)

Svet