Fokus

Čovek koji je mogao skupo da košta Erdogana: Ko je Fetulah Gulen i kako je ostvario svetsku moć?

Komentari

Autor: Euronews Srbija, Tanjug

26/10/2024

-

23:31

Euronews Srbija

veličina teksta

Aa Aa

Turski verski vođa Fetulah Gulen, za kojeg Ankara tvrdi da je organizovao neuspeli državni udar 2016. godine, preminuo je u oktobru u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) u 83. godini. Proteklih decenija razvijao je uticaj i izvan granica Turske, širom sveta, a turski predsednik Redžep Tajip Erdoan ga je smatrao odgovornim za pokušaj državnog udara 2016, kada je ubijeno više od 250 osoba. 

Gulen je završio u belom čaršavu u svojoj monumentalnoj vili u Pensilvaniji gde je živeo godinama. Njegov odlazak će konačno skinuti sa dnevnog reda jedan od mnogobrojnih problema koji je poslednjih godina opterećivao odnose SAD i Turske.

Podsetimo, istaknuti verski vođa rođen je 1941. godine u istočnoj Anadoliji. Bio je na čelu Hizmeta, uticajnog društveno-verskog pokreta koji se smatra promoterom umerenog Islama.  Hizmet inače sponzoriše škole i kulturne centre u više od stotinu zemalja, uključujući i neke balkanske. 

Gulen se krajem 90-ih godina prošlog veka preselio u Sjedinjene Američke Države i to nakon optužbi turskih vlasti da njegov pokret podkopava sekularnost države. 

Takođe, poznat je i po tome da je  pomogao turskom predsedniku Redžepu Taipu Erdoganu da dođe na vlast 2002. Međutim, do narušavanja odnosa njih dvojice je došlo 11 godina kasnije, kada su Erdoganovi bliski saradnici optuženi za korupciju, nakon čega su usledili veliki protesti koji su silom ugušeni. 

Tanjug/Strahinja Aćimović

 

Erdogan je tada optužio Gulena i njegov pokret da fabrikuju optužbe protiv njega, a Hizmet proglasio terorističkom organizacijom. Gulen je odbacivao optužbe iz domovine i tvrdio da ih je izmislio Erdogan lično da bi se, pod tim izgovorom, obračunao sa političkim protivnicima.

Predlagao je nezavisnu međunarodnu istragu za šta u Ankari nisu hteli ni da čuju. U godinama posle pokušaja puča sproveden je progon Gulenovih sledbenika. U zatvoru su se našli mnogi oficiri, policajci, sudije i tužioci, novinari, a preko 150.000 građana je izgubilo posao.

Peović: Gulen je svoje uticaje širio pre svega preko obrazovnih sistema

Srboljub Peović sa Instituta za evropske studije kaže za Euronews svet da ne treba zapostaviti činjenicu da je Gulen pre svega čovek koji je Erdoganu pomogao da dođe na vlast. Odnos dvojice lidera se, kaže, tek kasnije značajno pogrošao.

"Razlog zbog čega  on živi od 1999. u Sjedinjenim Državama jeste zato što je procurela jedna kaseta sa njegovim snimcima gde je savetovao svoje pratioce da se prave da ne podržavaju islamsku politiku", kaže.

Napominje da je nesporno da je on uživao veliku podrškupa je samim tim i bio pretnja vlastima.

"Činjenica je da je veliki krug oficira zbog njega politički stradao upravo zbog navoda da je imao veze sa pučom. Sa druge strane, 2010. godine desio se obrt. Gulen, na iznenađenje verovatno i opozicije, podržao Izrael u incidentu Mavi Marmara kada je Turska poslala jedan brod koji je bio presretnut prema Gazi. Onda 2012. godine se desio vrhunac sukoba.Tada je otkriveno da je recimo prisluškivan ne samo Erdogan, nego i članovi njegove porodice, a to je objavljeno u javnosti. Objavljeni su recimo razgovori između Erdogana i njegovog sina koji su išli preko vladinih telefonskih žica. To znači da neko blizak njemu je imao imao pristup enkripcijskom ključu koji je šifrovan na vezu", objasnio je.

Euronews Srbija

 

Kaže da je veliki deo opozicije verovao da Gulen zaista stoji iza puča protiv turske vlasti, ali da to nikada nije bilo razjašnjeno u potpunosti.

"Teško je tako nešto dokazati jer Hizmet ne funkcioniše baš kao klasična organizacija, odnosno direktno je povezan veoma mali broj ljudi. Ima dosta simpatizera koji su na ovaj ili onaj način povezani sa Gulenom, dakle, i sa te strane, da kažem, teško je bilo šta i dokazati i opovrgnuti u takvom", rekao je.

Kaže i sa druge strane nema sumnje da je u Americi imao veliku podršku.

"Gulen je od 1999. u Pensilvaniji, tu je napravio velike veze u američkim političkim krugovima. Sa druge strane, i u Evropi, i u celom svetu je zapravo imao svoj uticaj. Gulen je svoje uticaje širio pre svega preko obrazovnih sistema. Te škole su funkcionisale u preko 160 zemalja u svetu. I te fondacije su brojale nekoliko desetina milijardi dolara. Dakle, to je zaista jedna veoma impresivna organizacija, ako to tako možda ne izgleda na prvi pogled", rekao je.

Nakon smrti Fetulaha Gulena vodi se ljuta borba za njegovog naslednika

Nakon njegove smrti eskalira borba za njegovog naslednika između šefova američkog i nemačkog ogranka te organizacije, Mustafe Ozdžana i Abdulaha Ajmaza.

Ozdžan, koji se smatra najjačim kandidatom, bio je sa Gulenom na njegovoj farmi u Pensilvaniji, a takođe je kontrolisao novac te organizacije i do Gulenove smrti vodio sve poslove zajedno sa Dževdetom Turkioluom, preneo je CNN Turk.

U organizaciji FETO, koju Turska smatra terorističkom, među onima koji podržavaju Ozdžana su Turkiolu, Ismet Aksoi, poznat kao "sigurni", Nadži Tosun, na koga je Ozdžan prebacio "Kainak holding", Muhamed Četin, bivši glavni urednik lista "Zaman" i član takozvane nove Ahi delegacije Ekrem Dumanli, i Turkioluov zet Adem Kalač.

Svi ovi ljudi, poznati po bliskosti sa Ozdžanom, izabrani su u novi izvršni komitet FETO-a, a istovremeno, jedinice koje Ozdžan vodi i kojima upravlja od velikog su značaja u oblikovanju delegacije.

AP/Chris Post

 

Među kandidatima za Gulenovog naslednika je i Abdulah Ajmaz, koji vodi nemački ogranak organizacije i želi da postane novi vođa FETO-a, i među najmoćnijim je imenima u evropskom regionu.

Među onima koji podržavaju Ajmaza su Mustafa Ješil, Ali Ursavaš, Talip Bujuk, Ismail Džingez, Husein Karakuš i Bilal Karaduman.

Samo je Talip Bujuk među ovim imenima u novom izvršnom komitetu organizacije, a prema dobijenim informacijama, Bujuk, koji je izabran u izvršni komitet, radi sa novcem te organizacije u fondovima i tržištu nekretnina u Engleskoj.

Turski muslimanski propovednik Fetulah Gulen, za koga zvanična Ankara tvrdi da stoji iza neuspelog puča 2016. godine, preminuo je u 83. godini u Sjedinjenim Američkim Državama gde je živeo u dobrovoljnom egzilu, preneli su u ponedeljak turski mediji.

Komentari (0)

Svet