Fokus

Procvat onlajn trgovine drogom: Dileri koriste društvene mreže da promovišu svoju "robu" u plaćenim reklamama

Komentari

Autor: Telegraph/Wall Street Journal

22/08/2024

-

08:21

Procvat onlajn trgovine drogom: Dileri koriste društvene mreže da promovišu svoju "robu" u plaćenim reklamama
Procvat onlajn trgovine drogom: Dileri koriste društvene mreže da promovišu svoju "robu" u plaćenim reklamama - Copyright profimedia

veličina teksta

Aa Aa

Blokovi kokaina, kese kanabisa i gomile pilula - ovo su samo neke od ilegalnih supstanci koje vrebaju u najtamnijim uglovima dark web-a. 

Međutim, dileri droge više ne moraju da se mnogo trude da "valjaju" svoju robu na mračnoj mreži – oni sada koriste Facebook i Instagram kao lakšu alternativu.

Nova analiza pokazuje da su sajtovi društvenih mreža sve više dom plaćenih reklama koje prikazuju i preporučuju razne ilegalne supstance. 

Čini se da istraživanje sajtova društvenih mreža pokazuje da se teške droge prodaju u desetinama reklama, često upućujući kupce na šifrovane aplikacije za pametne telefone kako bi dovršili transakciju. 

Nezakonita trgovina cveta uprkos tome što Meta, koja poseduje i Facebook i Instagram, tvrdi da sprovodi strogu zabranu ove prakse.

Istraživanje koje je sproveo The Telegraph pokazuje da veliki broj naloga dilera droge sa sedištem u Velikoj Britaniji na Facebooku i Instagramu koristi sponzorisane reklame za obavljanje trgovine.

Kako izgledaju oglasi: Kokain? Da!

U jednom oglasu iz jula na stranici koju koristi navodni diler droge, korisnik pita: "Kokain?".

Administrator stranice odgovara: "Da".

Još jedna objava na Facebooku, koja je bila uživo tokom avgusta, povezana je sa šifrovanim Telegram nalogom koji je imao skoro 6.000 pratilaca. Nalog je obećavao brze isporuke kokaina, heroina, MDMA i drugih proizvoda kao što su falsifikovane novčanice, nudeći slanje preko pošte. 

Prošlog meseca, izveštaj Tech Transparenci Project (TTP) – neprofitnog nadzornog tela koji istražuje uticaj velikih tehnoloških giganata – otkrio je 450 reklama u SAD, Velikoj Britaniji i EU za koje se činilo da promovišu ilegalne droge na Facebooku i Instagramu. Uključujući i smrtonosne opioide.

Iako je dugo bilo pritužbi da dileri droge koriste društvene mreže za promociju svojih proizvoda, obim reklama je postao očigledan tek nakon što je Facebook bio primoran da stvori ogromnu biblioteku digitalnih reklama prema novim zakonima EU o tehnologiji. 

Ovo je otkrilo reklame na kojima se otvoreno prikazuju blokovi kokaina, kese kanabisa i sintetičke droge – od kojih su neke dobile hiljade pregleda sa naloga širom Evrope i Velike Britanije.

Facebook je već pod istragom američkog Ministarstva pravde zbog neuspeha da se pozabavi problemom u Americi, piše Wall Street Journal.

Lako i anonimno

Međutim, najnoviji nalazi ilustruju kako je Britanija takođe ranjiva na problem onlajn droge tehnološkog giganta, koji je nedavno skrenuo pažnju Nacionalne agencije za kriminal.

U svom najnovijem godišnjem izveštaju o pretnjama, kontrolor Nacionalne agencije za kriminal kaže: 

"Online tržišta droga se koriste za prodaju zabranjenih droga, a korisnici sve više mogu da kupuju drogu na mreži". 

"Društvene mreže i šifrovane aplikacije za razmenu poruka pružaju dilerima brz, efikasan, lak i anoniman način da reklamiraju i olakšaju snabdevanje lekovima velikom broju krajnjih korisnika. Upotreba poštanskih sistema za distribuciju droge u i širom Ujedinjenog Kraljevstva se povećava". 

U novoj analizi koju je podelio za Telegraph, TTP je saopštio da je prijavio 25 sumnjivih reklama za drogu koje su se pojavile na Facebooku. Samo tri su skinute pre nego što je grupa objavila svoj izveštaj prošlog meseca, a Kejti Pol, direktorka TTP-a, tvrdi da je "većina toga bila prilično eksplicitna".

Neke stranice koje su ranije plasirale drogu Facebook je takođe ostavio na mreži čak i nakon što su njihove reklame blokirane. 

Zakerbergov sistem zaštite nije dovoljno dobar

Prema smernicama za oglašavanje kompanije Meta, ona pregleda sve reklame pre nego što se pojave na njegovom sajtu, prvenstveno se oslanjajući na automatizovane sisteme koji mogu da procene da li slike, tekst i video krše pravila. 

Uprkos tome, kriminalci su uspeli da prođu njegove provere, postavljajući slike koje sadrže nešto što se čini kao teške droge, pribor za drogu ili eufemizmi – kao što je korišćenje snežnih emodžija za označavanje kokaina. 

"Jasno je da oni ne primenjuju tu automatizaciju na efikasan način i ti oglasi za drogu i dalje prolaze", kaže Pol. 

Tanjug/AP/David Zalubowski

 

"Šta god da tvrde da rade jednostavno nije dovoljno".

Pol dodaje da je TTP svoje nalaze podelio sa Ofcomom, britanskim regulatorom tehnologije. Portparol Ofcoma je rekao da se radi "brzo" na finalizaciji novog skupa pravila o zaštiti od štetnih ssadržaja na mrežama.

Pol Rafijl, analitičar obaveštajnih podataka o pretnjama, kaže: 

"Meta bi svakako mogla da pregleda sve oglase, kao što tvrde da rade, a pošto je to aktivnost koja generiše profit, sigurno bi mogli da zaposle moderatore za pregled oglasa pre nego što oglasi postanu aktivni, ali su izabrali da to ne učine – stavljajući profit ispred potencijalne štete".

Opravdanja, opravdanja

Portparol kompanije Meta je rekao: 

"Dileri droge su kriminalci koji rade na različitim platformama i u različitim zajednicama, zbog čega sarađujemo sa organima za sprovođenje zakona kako bismo pomogli u borbi protiv ove aktivnosti". 

"Naši sistemi su dizajnirani da proaktivno otkrivaju i primenjuju protiv sadržaja koji krši, a mi odbijamo stotine hiljada oglasa zbog kršenja naših smernica o drogama. Nastavljamo da ulažemo resurse i dalje poboljšavamo našu primenu na ovakvom sadržaju".

Meta je dodala da je onemogućila naloge i reklame za koje se činilo da krše njene politike.

Kompanija kaže da samo 0,05 odsto pregleda na Facebooku uključuje postove koji krše njenu politiku ograničennja reklamiranja roba i usluga – koja uključuje ilegalne supstance. 

Međutim, ne mora samo Facebook da se suoči sa prodajom droge na mreži. 

Snapchat je tužen u SAD u ime 60 porodica koje tvrde da su im deca umrla usled predoziranja drogom kupljenom putem ove aplikacije.

Aplikacija, koja negira bilo kakve pogrešne radnje, kaže da "marljivo radi na sprečavanju dilera droge da zloupotrebe našu platformu i primenjuju tehnologije za proaktivno identifikaciju i zatvaranje dilera".

Rešenje nije jednostavno

Ipak, uprkos najboljim naporima platformi društvenih medija, čini se da previše reklama za ilegalne droge i dalje klizi kroz mrežu.

Pol, iz TTP-a, upozorava da je bitka za njihovo zaustavljanje tek počela: 

"Verujemo da su razmere mnogo veće i da se ovo neće rešiti jednostavno".

Portparol Telegrama je rekao: 

"Telegram aktivno prati štetan sadržaj na svojoj platformi, uključujući prodaju nedozvoljenih supstanci. Moderatori koriste kombinaciju proaktivnog praćenja javnih delova platforme. Alati veštačke inteligencije i korisnički izveštaji za uklanjanje sadržaja koji krši Telegramove uslove korišćenja usluge".

Sve to, izgleda ipak nije dovoljno. Prodaja droge odvija se tu, doslovno pred našim očima.

Komentari (0)

Svet