Politika

Ko će sesti u ministarske fotelje: Biografije kandidata za ministre u novoj Vladi Srbije

Komentari

Autor: Euronews Srbija, Tanjug

14/04/2025

-

12:15

Ko će sesti u ministarske fotelje: Biografije kandidata za ministre u novoj Vladi Srbije
Ko će sesti u ministarske fotelje: Biografije kandidata za ministre u novoj Vladi Srbije - Copyright Wikipedia

veličina teksta

Aa Aa

Predložena nova Vlada Srbije, na čijem čelu će, prema predlogu, biti Đuro Macut, imaće kao i do sada 31 člana, a u odnosu na Vladu koju je predvodio Miloš Vučević trećina će biti novi ministri.

Novi ministri biće Dragan Glamočić za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu, Sara Pavkov za zaštitu životne sredine, Aleksandra Sofronijević za građevinarstvo, saobraćaj i infrastrukturu, Jagoda Lazarević za unutrašnju i spoljnu trgovinu, Nenad Vujić na mestu ministra pravde, Snežana Paunović državne uprave i lokalne samouprave, Demo Beriša ljudska i manjinska prava i društveni dijalog, Dejan Vuk Stanković na mestu ministra prosvete, Bela Balin na mestu ministra nauke, tehnološkog razvoja i inovacija i Boris Bratina na mestu ministra informisanja i telekomunikacija.

Vlada će imati pet ministara bez portfelja.

Mandatar za sastav nove vlade dr Đuro Macut je profesor na Medicinskom fakultetu i načelnik odeljenja za tumor endokrinog sistema i nasledne kancerske sindrome na Klinici za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma UKC Srbije. Macut je rođen u Beogradu, gde je diplomirao na Medicinskom fakultetu, na kome je završio specijalizaciju iz interne medicine, užu specijalizaciju iz endokrinologije i odbranio doktorsku disertaciju. Završio je specijalizaciju iz reproduktivne medicine u organizaciji Univerziteta u Ženevi i Svetske zdravstvene organizacije. Gostujući je profesor na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Atini i Univerziteta u Skoplju.

Uže istraživačko polje mu je metabolička i reproduktivna endokrinologija, posebno sindrom policističnih jajnika i insulinska rezistencija i međunarodni je ekspert u ovim oblastima. Usavršavao se na univerzitetima u Bolonji, Ženevi, Upsali i Oksfordu. Autor je ili koautor preko 140 originalnih naučnih radova objavljenih u vodećim međunarodnim časopisima i urednih međunarodnih monografija iz oblasti reproduktivne endokrinologije objavljenih u izdanju švajcarskih izdavačkih kuća Cargare Frontiers.

Na Medicinskom fakultetu u Beogradu je od 2019. godine redovni profesor na predmetu interna medicina i drži nastavu na srpskom i engelskom jeziku.

Tanjug/Strahinja Aćimović

 

Za ministarku državne uprave i lokalne samouprave predložena je Snežana Paunović, koja je u prethodnom sazivu Skupštine obavljala funkciju potpredsednice parlamenta. Snežana Paunović rođena 20. marta 1975. godine u Peći, diplomirala je ekonomiju, a u dosadašnjoj karijeri bila je narodna poslanica u četiri saziva - prvi put izabrana 2012. godine, zatim 2016, 2020. i 2022. godine. U periodu od 2006. do 2013. obavljala je dužnost Koordinatora za opštine Đakovica i Dečane, a od 2014. godine nalazi se na mestu v.d. direktorke Apotekarske ustanove Peć.

Jedna je od osnivača Ženske parlamentarne mreže i aktivna članica ovog skupštinskog foruma, a bila je članica više parlamentarnih delegacija na međunarodnim konferencijama i forumima. Pored toga, bila je članica i predsednica više upravnih i nadzornih odbora, uključujući Agenciju za razvoj malih i srednjih preduzeća, "YUQS", Aerodrom "Nikola Tesla" i Državnu lutriju Srbije.

Tanjug/Strahinja Aćimović

 

Predsednik Matice Albanaca u Srbiji Demo Beriša predložen je za ministra za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog. Rođen je 1963. godine, a srednju vojnu školu završio je u Sarajevu i vojnu specijalizaciju u Pančevu, dok je u Novom Sadu diplomirao ekonomiju. Službu u Vojsci Jugoslavije započeo je 1982. godine, tokom koje je više puta nagrađivan i odlikovan, a penzionisan je 2005. Nakon završetka vojne karijere, okrenuo se privatnom sektoru, od 2014. godine vodi Maticu Albanaca, a od 2023. je zaposlen u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava kao posebni savetnik ministra. Beriša je član Inicijativnog odbora za osnivanje svenarodnog pokreta, koji je inicirao predsednik Srbije Aleksandar Vučić.

Euronews Srbija

 

Profesor Fakulteta za obrazovanje učitelja i vaspitača Dejan Vuk Stanković predložen je za funkciju ministra prosvete u novoj Vladi Srbije. Rođen je 22. januara 1973. godine u Beogradu, gde je završio osnovno i srednje obrazovanje, a potom diplomirao filozofiju na Filozofskom fakultetu sa prosečnom ocenom 9,25. Postdiplomske i doktorske studije završio je iz oblasti etike i filozofije prava, sa posebnim fokusom na savremene filozofske pravce i mislioce poput Huserla, Harta i Finisa. Univerzitetsku karijeru započeo je kao saradnik u nastavi na Učiteljskom fakultetu u Beogradu, gde predaje predmet ''Filozofija sa etikom'', kao i kurseve ''Uvod u demokratiju i građansko vaspitanje'' i ''Filozofija obrazovanja''. Vanredni profesor postao je 2017. Autor je i koautor brojnih naučnih radova i monografija, među kojima se izdvajaju ''Moral i pravo: filozofija Herberta Adolfa Harta'' i ''Moralni argument u prilog pravu''. Pored akademskog rada, Stanković je aktivan i u javnom životu kao politički analitičar.

Euronews

 

Hematolog Bela Balint predložen je za novog ministra nauke, tehnološkog razvoja i inovacija u Vladi Srbije, na mestu koje je u prethodnom mandatu obavljala Jelena Begović. Balint je istaknuti srpski hematolog i redovni član Srpske akademije nauka i umetnosti od 2021. godine. Rođen je 1952. godine u Ostojićevu, a karijeru je gradio na Vojnomedicinskoj akademiji (VMA) i Medicinskom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu, dok je specijalizaciju iz transfuziologije završio 1983, a subspecijalizaciju iz hematologije 2007. godine. Trenutno je načelnik Instituta za transfuziologiju i hemobiologiju VMA, profesor emeritus Medicinskog fakulteta VMA i profesor po pozivu na više medicinskih fakulteta u zemlji i inostranstvu. Dobitnik je brojnih priznanja, među kojima i Sretenjskog ordena prvog stepena, koji mu je dodeljen 2024. godine.

Tanjug/Ministarstvo odbrane i Vojska Srbije

 

Za ministara poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede predložen je prof. Dragan Glamočić. Rođen je u Futogu 4. oktobra 1968. godine. Doktorio je 1999. godine, a od 2009. godine je redovni profesor na Poljoprivrednom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu. Objavio je više od 200 naučnih radova nacionalnog i međunarodnog značaja. Autor i koautor je tri knjige, jednog udžbenika i monografije, pet skripti, dva programska kompujterska sistema, od kojih je jedan na svetskom nivou. Izvodi nastavu na svim nivoima i studija na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu. Mentor je više doktorskih disertacija, magistarskih, master i diplomatskih radova. Proveo je na studijskom boravku "The Ohio State University" u SAD godinu dana (1997. do 1998. godine). Član je više stručnih evropskih i svetskih udruženja - EAPP- "European Federation of Animal Science", ASAS- "American Society of Animal Science", ADSA- "American Dairy Science Association". Stalni je sudski veštak za poljoprivredu. Trenutno radi na mestu savetnika predsednika Republike Srbije za poljoprivredu i agrarnu politiku, a takođe je obavljao i niz važnih funkcija: ministar za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo u Vladi Republike Srbije, savetnik predsednika Vlade Republike Srbije za poljoprivredu, kao i posebni savetnik ministara za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo. Takođe, bio je i predsednik ili član u savetima, upravnim ili nadzornim odborima, više značajnih institucija. Pored maternjeg srpskog jezika, govori i engleski jezik. Oženjen je i otac troje dece.

Prinstscreen YouTube/Poljoprivreda RTV

 

Za ministra pravde predložen je Nenad Vujić. Rođen je 26. oktobra 1966. godine u Loznici. Završio je osnovnu školu "Jovan Cvijić" u Loznici i srednju Pravno-ekonomsku "Marko Radulović" u Loznici. Diplomirao je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu gde je stekao zvanje diplomirani pravnik. Ima položen pravosudni ispit. Govori engleski jezik. Od 2010. godine je direktor Pravosudne akademije. Od 2013. godine bio je član, a od decembra 2017. do decembra 2019. godine bio je predsednik Komisije za reformu pravosuđa. Od maja 2021. godine koordinator je Klastera 1 u pristupnim pregovorima sa Evropskom unijom. Član je radne grupe za izradu zakona o Pravosudnoj akademiji od avgusta 2024. godine. Od septembra 2005. godine do decembra 2009. godine bio je direktor Pravosudnog centra za obuku u Beogradu (preteča Pravosudne akademije). Od oktobra 1999. godine do aprila 2000. godine radio je kao pravni savetnik u Fondu za humanitarno pravo. Pružao je pravnu pomoć izbeglicama, raseljenim licima, vodio prikupljanje podataka i pisao izveštaje o nestanku i kidnapovanju Srba na Kosovu i Metohiji. Bio je zadužen i za izveštavanje o stanju prava etničkih manjina. Godine 1997. i 1998. radio je kao pravni savetnik u Jugoslovenskom komitetu pravnika za ljudska prava u Beogradu, od 1994. godine do decembra 1997. godine radio je u Centru za demokratsku tranziciju. Nenad Vujić je specijalista za ljudska i manjinska prava, prava izbeglica i raseljenih lica, radnih i sindikalnih prava, kao i za zaštitu ljudskih prava prema Evropskoj konvenciji i standardu UN-a. Dobitnik je Godišnje nagrade za 2018. godinu Srpskog udruženja za krivično pravo.

Tanjug/Strahinja Aćimović

 

Za ministarku zaštite životne sredine predložena je Sara Pavkov. Rođena je 1992. u Novom Sadu. Diplomirala je na departmanu za biologiju i ekologiju na Prirodno-matematičkom fakultetu u Novom Sadu, gde je trenutno doktorand i istraživač priravnik. Od 2022. godine obavljala je funkciju državnog sekretara u Ministarstvu za zaštitu životne sredine Republike Srbije. Na ovu poziciju imenovana je sa mesta šefa kabineta i posebnog savetnika za zaštitu životne sredine u istom ministarstvu, na koju je postavljena u junu 2021, odnosno u novembru 2020. Za 2020/2021 izabrana je za potpredsednicu COP 2026 - Konferecnija Ujedinjenih nacija, najvećeg svetskog samita posvećenog klimatskim promenama. Za uspeh koji je ostvarila tokom studija više puta je nagrađivana, između ostalog i stipendijom Fonda za mlade talente "Dositeja" za školsku 2014/2015. godinu. Pored studija, koje je završila sa prosečnom ocenom 9.74, dok je na master studijama ostvarila prosečnu ocenu 10.00, paralelno se obrazovala i kroz pohađanje seminara i edukacija na temu ekologije, od kojih je više od polovine imalo međunarodni karakter. Od 2013. do 2020. godine bila je koordinator više od 20 različitih projekata civilnog društva u oblasti zaštite životne sredine. Autor i koautor je 11 naučnih i stručnih radova iz oblasti zaštite životne sredine. Dodeljena joj je povelja za najistaknutijeg đaka generacije opšte-sportskog smera gimnazije "Jovan Jovanović Zmaj" u Novom Sadu školske 2010/2011. U Srpskoj naprednoj stranci je od 2012. godine. Član je Predsedništva SNS od novembra 2021. godine. Govori engleski i služi se nemačkim jezikom.

Tanjug/Sava Radovanović

 

Za ministarku građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture predložena je Aleksandra Sofronijević. Rođena je 1961. godine u Beogradu. Diplomirala je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Ima položen pravosudni ispit. Od 2014. godine do danas je, u kontinuitetu, državni sekretar u Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture. Od 2012. do 2014. godine bila je pomoćnik ministra građevinarstva i urbanizma, odgovorna za rad Sektora koji se bavi izdavanjem građevinskih i upotrebnih dozvola, licencama iz oblasti građevinarstva, energetskom efikasnošću u zgradarstvu, građevinskim zemljištem, upravno-pravnim nadzorom iz oblasti građevinarstva i državnog premera i katastra. U periodu od 2004. do 2012. godine bila je pomoćnik ministra u Ministarstvu za kapitalne investicije, Ministarstvu infrastrukture, Ministarstvu zaštite životne sredine, rudarstva, prostornog planiranja i urbanizma. Od 1987. do 2004. u gradskoj opštini Savski Venac obavljala je dužnosti savetnika, pomoćnika načelnika i načelnika za imovinsko-pravne, građevinske i komunalno-stambene poslove. Prethodno je dve godine radila kao advokatski pripravnik u oblasti građanskog i krivičnog prava. Dobitnik je priznanja "Naleda" za 2023. godinu za unapređenje uslova za investicije i gradnju. Udata je i majka jednog deteta.

Tanjug/Sava Radovanović

 

Za ministarku unutrašnje i spoljne trgovine predložena je Jagoda Lazarević. Rođena je 1969. godine u Beogradu, gde je završila Osmu beogradsku gimnaziju. Obrazovanje nastavlja na Studijama poslovne ekonomije i finansija na Webster Web University u Ženevi i Beču. Kao student generacije, 1991. diplomirala je u zvanju Bachelor of Arts, a na osnovu nostrifikacije Ekonomskog fakulteta u Beogradu iz 1996. godine priznato je zvanje diplomiranog ekonomiste. Od 1993. do 2008. godine radila je u porodičnoj firmi. Od 2008. do 2012. godine radila je u Sektoru za bilateralnu ekonomsku saradnju Ministarstva ekonomije i regionalnog razvoja, a potom od 2012. godine u Ministarstvu spoljne i unutrašnje trgovine i telekomunikacija na poslovima bilateralne ekonomske saradnje sa Nemačkom, Austrijom. Švajcarskom, Francuskom, SAD. Kanadom, Velikom Britanijom. Od juna 2013. godine do aprila 2014. godine bila je posebni savetnik za ekonomske odnose sa inostranstvom potpredsednika Vlade i ministra spoljne i unutrašnje trgovine i telekomunikacija, a od aprila 2014. godine do oktobra 2020. godine posebni savetnik za ekonomske odnose sa inostranstvom potpredsednika Vlade i ministra trgovine, turizma i telekomunikacija. Od oktobra do novembra 2020. godine radila je kao šef Odseka za Evropu i prekookeanske razvijene zemlje u Sektoru za bilateralnu ekonomsku saradnju Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija u zvanju višeg savetnika. Decembra 2020. godine imenovana je za v.d. pomoćnika ministra trgovine, turizma i telekomunikacija za bilateralnu ekonomsku saradnju.

Od novembra 2021. godine zaposlena je u Ministarstvu spoljnih poslova, Sektoru za ekonomsku diplomatiju, kao zamenik pomoćnika ministra spoljnih poslova za ekonomsku diplomatiju u zvanju ministra savetnika. Odlukom Vlade RS postavljena je za v.d. pomoćnika ministra spoljnih poslova za ekonomsku diplomatiju, počev od 11. juna 2022. godine. Od 2023. godine ima zvanje ambasadora. Od septembra 2018. do februara 2021. godine bila je Generalni komesar Republike Srbije na Svetskoj izložbi "EXPO 2020 Dubai". Vodila je pregovore o zaključenju sporazuma o slobodnoj trgovini Srbije sa Turskom (2017), Evroazijskom ekonomskom unijom (2019) i Velikom Britanijom (2020/21), bila je kopredsedavajuća Mešovitog komiteta Srbija Turska za sprovođenje SST Srbija Turska i Zajedničkog ekspertskog komiteta za ekonomsku saradnju sa Austrijom. Redovni je predavač na Diplomatskoj akademiji Ministarstva spoljnih poslova. Govori engleski, francuski i italijanski i aktivno se služi nemačkim jezikom.

Tanjug/Nemanja Jovanović

 

Za ministra informisanja predložen je Boris Bratina. Rođen je u Beogradu 25. avgusta 1960. Vanredni je profesor Filozofskog fakulteta Univerziteta u Prištini sa privremenim sedištem u Kosovskoj Mitrovici, na kom radi od 2002. godine. Bio je apsolvent Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu, na smeru za Tehničku fiziku i Odseku za nuklearnu tehniku pre nego što je počeo da se bavi filozofizom. Od izbora u zvanje docenta predaje Savremenu Filozofiju i Ontologiju. Bio je član Saveta fakulteta, urednik studentskog časopisa Filstud i poverenik je Srpskog filozofskog društva za Kosovo i Metohiju.

Euronews

 

Siniša Mali nastavlja da obavlja funkciju ministra finansija, koju obavlja od maja 2018. godine. Rođen je 1972. godine u Beogradu, a diplomirao je i magistrirao na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Kako se navodi u biografiji na sajtu Ministarstva finansija, magistrirao je i na Washington University u Sent Luisu. Bio je gradonačelnik Beograda od aprila 2014. do maja 2018. godine. Prethodno je obavljao funkciju predsednika Privremenog organa Grada Beograda. Pre nego što je postao gradonačelnik, bio je specijalni savetnik za privredu i finansije u Vladi tadašnjeg premijera Aleksandra Vučića. Od 2001. do 2003. radio je kao pomoćnik u Ministarstvu za privredu i privatizaciju i kao direktor Centra za tendersku privatizaciju u Agenciji za privatizaciju. Tokom karijere radio je i kao finansijski savetnik u privatnom sektoru.

Tanjug/Sava Radovanović

 

Ivica Dačić nastavlja da vodi Ministarstvo unutrašnjih poslova. Dačić je 2012. godine bio predsednik Vlade, a prethodno je od 2008. obavljao funkciju ministra unutrašnjih poslova. Nakon izbora 2014. izabran je za prvog potpredsednika Vlade i ministra spoljnih poslova i na toj funkciji ostao je do 2020. godine, kada je preuzeo funkciju predsednika Narodne skupštine. Od 2006. je predsednik Socijalističke partije Srbije. Diplomirao je na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beogradu 1989. godine na odseku novinarstvo.

MUP Srbije

 

Bratislav Gašić nastavlja da vodi resor odbrane, a u pretprošloj vladi je obavljao funkciju ministra unutrašnjih poslova. Rođen je 1967. godine u Kruševcu, a diplomirao je na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Nišu. Za gradonačelnika Kruševca izabran je u junu 2012. godine. Funkciju ministra odbrane obavljao je od 2014. do 2016. godine, kada je Narodna skupština izglasala njegovu smenu. Za direktora Bezbednosno-informativne agencije izabran je 2017. godine, a tu funkciju obavljao je do 2022.

Tanjug/Ministarstvo odbrane/Marijana Janković

 

Ministar spoljnih poslova i dalje će biti Marko Đurić, koji je ranije bio ambasador Srbije u Vašingtonu. Od juna 2012. do maja 2014. godine bio je savetnik predsednika Srbije za spoljnu politiku, a u maju 2014. Vlada Srbije ga je imenovala za direktora Kancelarije za Kosovo i Metohiju. Završio je Pravni fakultet.

Tanjug/Vladimir Sporčić

 

Dubravka Đedović Handanović ostala je na mestu ministra rudarstva i energetike. Rođena je 1978. godine u Beogradu. Diplomirala je bankarstvo i finansije na Ekonomskom fakultetu u Beogradu, a magistrirala finansije i menadžment na univerzitetu u Milanu i UCLA Anderson školi menadžmenta u Los Anđelesu. Na poziciju ministra energetike i rudarstva došla je sa mesta člana Izvršnog odbora NLB Komercijalne banke, gde je bila zadužena za korporativno i investiciono bankarstvo. Značajan deo karijere, od 2016. do 2021. godine, provela je na poziciji direktorke Regionalnog predstavništva Evropske investicione banke (EIB) za Zapadni Balkan, najveće multilateralne finansijske institucije na svetu i jednog od najvećih kreditora zemalja Zapadnog Balkana.

Tanjug/MRE/Emilija Jovanović

 

Tatjana Macura je ostala ministarka bez portfelja. Rođena je 1981. godine. Političku karijeru započela u pokretu Dosta je bilo. Predsednica je udruženja "Mame su zakon" i preduzetnica. Bila je narodna poslanica od 2016. do 2020. godine.

Tanjug/Ministarstvo bez portfelja/Dejan Stanković

 

Adrijana Mesarović ostaće na mestu ministarke privrede i obavljaće funkciju potpredsednice Vlade. Rođena je u Novom Sadu 1981. godine i master je ekonomije. Bila je pomoćnik gradonačelnika Novog Sada od 2018. godine i predsednica Tima za investicije Grada Novog Sada. Karijeru je započela u bankarskom sektoru 2008. godine u Direkciji za poslovne aranžmane u Sektoru za korporativno bankarstvo. Bila je višegodišnji samostalni stručni saradnik u Odeljenju za velika preduzeća u Sektoru za rad sa privredom kojim je kasnije i rukovodila. Sarađivala je sa Narodnom bankom Srbije, resornim ministarstvima i ima višegodišnje iskustvo u radu na finansijskoj konsolidaciji privrednih društava.

Tanjug/Miloš Milivojević

 

Jelena Žarić Kovačević biće ministrka za brigu o porodici i demografiju, a u prethodnoj vladi obavljala je funkciju ministra za državnu upravu i lokalnu samoupravu. Rođena je 1981.godine u Nišu, diplomirala je na niškom Pravnom fakultetu, na kome je stekla i zvanje master pravnih nauka. Bila je narodna poslanica u tri mandata. Bila je advokat do 2012. godine, kada je postavljena za zamenicu Sekretara Skupštine grada Niša, a radila je i kao odbornik niške opštine Crkveni Krst. Član je Glavnog odbora SNS, a krajem 2021. izabrana je za članicu Predsedništva.

Tanjug/Marko Đoković

 

Milica Đurđević Stamenkovski biće nova ministrka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, a u prethodnoj vladi obavljala je funkciju ministra za brigu o porodici i demografiju. Rođena je 1991. godine. Na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beogradu stekla je zvanje diplomiranog politikologa, a suosnivač je srpske stranke Zavetnici. Jedan je od autora "Platforme za obnovu suvereniteta" na Kosovu i Metohiji, organizovala je i političke skupove za očuvanje Kosova i Metohije u sastavu Srbije, a 2022. godine bila je predsednički kandidat na izborima.

Kancelarija za saradnju s medijima Vlade Republike Srbije/Dragan Medaković

 

Dosadašnji ministar za rad, boračka i socijalna pitanja Nemanja Starović predložen je za ministra za evropske integracije. Ranije je radio u ministarstvima spoljnih poslova i odbrane, a pre toga je radio i u Kancelariji za Kosovo i Metohiju. Starović je rođen 1982. godine u Novom Sadu. Uradio je master na odeljenju za istoriju Filozofskog fakulteta Univerzata u Novom Sadu. Završio je i Diplomatsku akademiju MSP-a. Bio je i pomoćnik gradonačelnika Novog Sada i član Gradskog veća za urbanizam i zaštitu životne sredine.

Tanjug/Jadranka Ilić

 

Ministar za javna ulaganja i dalje će biti Darko Glišić. Rođen je 1973. godine u Ubu, završio je Višu građevinsko - geodetsku školu u Beogradu, gde je stekao zvanje inženjera geodezije. U SRS se učlanio 1997. godine, gde je odmah izabran za potpredsednika okružnog odbora za Kolubarski okrug, a 2000. godine za predsednika odbora. Za predsednika opštine Ub prvi put je izabran nakon izbora 2012. godine, drugi put 2016, a treći put 2020. godine. Jedan je od osnivača Srpske napredne stranke. Dva puta je bio poslanik u Narodnoj skupštini, a za predsednika Izvršnog odbora SNS izabran je 2016.

Tanjug/Sava Radovanović

 

Nikola Selaković će i dalje biti ministar kulture, a u pretprošloj vladi obavljao je funkciju ministra za rad, zapošljavanje, socijalna i boračka pitanja. Obavljao je dužnost ministra pravde i državne uprave od 2012. do 2014. godine, a potom ministra pravde od 2014. do 2016. godine. Odlukom predsednika Republike 2017. godine postavljen je na funkciju generalnog sekretara predsednika Republike, koju je obavljao do 2020. godine. Nakon toga je do 2022. godine bio ministar spoljnih poslova. Na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu završio je osnovne i master studije.

Tanjug/Jadranka Ilić

 

Zlatibor Lončar će, kao i u prethodnoj vladi, biti ministar zdravlja, a tu funkciju je obavljao i od 2014. do 2022. godine. Završio je Medicinski fakultet u Beogradu 1997. godine. U Londonu u bolnici "Hamersmit" završio specijalistički kurs iz hepatobilijarne hirurgije. Završio je specijalizaciju iz opšte hirurgije 2003. godine, a 2009. upisao doktorske studije. Tokom 2011. završio je i specijalistički kurs iz transplantacione hirurgije jetre u Kings koledž u Londonu. Pre dolaska na čelo Urgentnog centra bio je načelnik Intenzivne nege na odeljenju Hirurgije i Klinike za urgentnu hirurgiju. Od 2010. godine bio je načelnik intenzivne nege Urgentnog centra, a od avgusta 2012. bio je na funkcijama direktora Urgentnog centra i pomoćnika direktora Kliničkog centra Srbije za medicinska pitanja. Član je Predsedništva Srpske napredne stranke od 2014. godine.

Tanjug/Sava Radovanović

 

Husein Memić ostaje na funkciji ministra turizma i omladine, koju obavlja od 2022. godine. Rođen je 1983. godine u Novom Pazaru. Diplomirao je na Fakultetu za fizičku kulturu, a završio je master studije iz turizma i ugostiteljstva. Obavljao je od 2012. godine funkciju Kulturnog centra Novog Pazara. Član je i potpredsednik Sandžačke demokratske partije.

TANJUG/ Aleksandar Nićiforović

 

Zoran Gajić ostaje na funkciji ministra sporta koju obavlja od 2022. godine. Ranije je bio predsednik Odbojkaškog saveza Srbije od 2016. godine, kao i trener u više klubova i reprezentacija. Rođen je 1958. godine u Pančevu. Magistar je odbojke i edukator odbojkaških trenera.

Tanjug/Sava Radovanović

 

Milan Krkobabić ostaje na funkciji ministra za brigu o selu, koju obavlja od 2020. godine. Rođen je 1952. godine u Kačarevu, a diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Beogradu. U periodu od 2008. do 2012. godine obavljao je funkciju zamenika gradonačelnika Beograda. U septembru 2012. imenovan je na funkciju generalnog direktora Javnog preduzeća "Pošta Srbije", koju je obavljao do avgusta 2016. godine. Od avgusta 2016. godine do oktobra 2020. godine obavljao je funkciju ministra bez portfelja u Vladi Republike Srbije zaduženog za regionalni razvoj i koordinaciju rada javnih preduzeća. Jedan je od osnivača i predsednik Partije ujedinjenih penzionera Srbije (PUPS).

Tanjug/Sava Radovanović

 

Novica Tončev i dalje će obavljati funkciju ministra bez portfelja. Od 2008. do 2014. godine bio je predsednik Opštine Surdulica, a od 2014. do 2020. godine predsednik Skupštine opštine Surdulica. U više navrata biran je za narodnog poslanika. Član je Glavnog odbora Socijalističke partije Srbije od 2010. godine, a za potpredsednika partije izabran je 2017. godine. Diplomirao je na Građevinskom fakultetu u Nišu.

Tanjug/Nemanja Jovanović

 

Đorđe Milićević i dalje će obavljati funkciju ministra bez portfelja. Biran za narodnog poslanika u svim sazivima Narodne skupštine od 2008. godine. Od 2016. do 2020. bio je na funkciji potpredsednika Narodne skupštine. U četiri mandata biran je za odbornika Skupštine grada Valjeva, a 2004. obavljao je funkciju potpredsednika Skupštine opštine Valjevo. Po zanimanju je diplomirani ekonomista. U Socijalističkoj partiji Srbije od 1996. godine, a od 2002. do 2021. obavljao je funkciju predsednika Gradskog odbora Valjevo.

Tanjug/Ministarstvo bez portfelja/Dušan Veljović

 

Nenad Popović će i dalje obavljati funkciju ministra bez portfelja. Obavljao je funkciju ministra za inovacije i tehnološki razvoj od 2017. do 2022. godine. Bio je narodni poslanik u dva mandata, a 2012. je izabran za potpredsednika Skupštine. Obavljao je funkciju potpredsednika Koordinacionog centra Srbije za Kosovo i Metohiju od 28. juna 2006. godine do 15. maja 2007. godine. Od 20. februara 2006. godine je na čelu Ekonomskog tima za Kosovo i Metohiju i jug Srbije. Tokom 2006. godine postavljen je na funkciju potpredsednika Koordinacionog tela Srbije za opštine Preševo, Bujanovac i Medveđa, a 7. septembra 2007. godine imenovan je za zamenika predsednika ovog vladinog tela. Političku karijeru započeo u Demokratskoj stranci Srbije, a po napuštanju te stranke 2014. godine osniva Srpsku narodnu partiju na čijem je čelu i sada.

TANJUG/Ministarstvo bez portfelja

 

Usame Zukorlić će i dalje obavljati funkciju ministra bez portfelja. Rođen je 1992. godine u gradu Konstantini u Alžiru. Na Internacionalnom univerzitetu u Novom Pazaru diplomirao je pravo, a zatim je diplomirao pedagogiju i komunikologiju na Fakultetu za islamske studije. U tom periodu obavljao je funkciju zamenika direktora Sandžak televizije. Posle izbora 2022. godine izabran je za potpredsednika Narodne skupštine Srbije, kao i člana parlamentarnog Odbora za spoljne poslove, stabilizaciju i pridruživanje, Obavljao je i funkciju predsednika Grupe prijateljstva sa Saudijskom Arabijom.

Tanjug/Vladimir Sporčić

 

AI Preporuka

Komentari (0)

Srbija