Nacrt izveštaja o Srbiji pred EP u Briselu: Od pristupnih pregovora do dijaloga sa Prištinom i usklađivanja sa EU
Komentari20/02/2025
-14:08
Uprkos određenom napretku u pregovorima, Srbija i dalje mora da prevaziđe velike prepreke - navodi se u nacrtu izveštaja Evropskog parlamenta koji je Spoljno-političkom odboru predstavio izvestilac za Srbiju Tonino Picula. Kako se navodi u dokumentu, tempo pristupnih pregovora i dalje zavisi od opipljivog napretka u vladavini prava, dijalogu Beograda i Prištine i usklađivanja sa spoljnom i bezbednosnom politikom Evropske unije.
Picula je predstavio pred Odborom EP za spoljne poslove nacrt izveštaja EP o Srbiji, u kojem je naveo da će ukupni tempo pristupnih pregovora sa EU nastaviti da zavisi od opipljivog napretka u osnovnim vrednostima, dijalogu Beograda i Prištine, kao i usklađivanja sa zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom EU.
U nacrtu izveštaja, poslanici EP će imati prilike da ulože amandmane pre usvajanja pred ovim odborom krajem aprila, dok bi konačan tekst trebalo da bude usvojen u vidu rezolucije u EP u maju, a u njemu se ocenjuje i da Srbija uprkos određenom napretku u pregovorima, mora da prevaziđe "prepreke" koje se odnose na unapređenje unutrašnjeg političkog dijaloga, vladavinu prava i reforme u borbi protiv korupcije.
U dokumentu, sačinjenom kao odgovor EP na izveštaje Evropske komisije o Srbiji iz 2023. i 2024, godine, primećuje se izražena posvećenost Srbije članstvu u EU kao strateškom cilju i njena ambicija da se u potpunosti uskladi sa pravnim tekovinama EU do kraja 2026. godine, ali se očekuje da Srbija pokaže da je strateški orijentisana ka EU i da "objektivno i nedvosmisleno" komunicira o EU.
Ukazuje se na strateški značaj Zapadnog Balkana za bezbednost i stabilnost EU u celini, uz isticanje značaja uticaja Srbije u regionu.
"Sa zabrinutošću se primećuje" da je ostvaren ograničen ili nikakav napredak u ispunjavanju merila za članstvo u EU u pregovaračkim poglavljima i ocenjuje da nedostaka ima u oblastima kao što su vladavina prava, reforma javne uprave i usklađivanje s politikama EU.
Izražava se žaljenje jer, kako se kaže, nije postignut napredak u Poglavlju 31 jer je "obrazac usklađivanja Srbije sa spoljnopolitičkim stavovima EU uglavnom ostao nepromenjen" i poziva da se bez odlaganja uskladi sa restriktivnim merama EU i opštom politikom prema Rusiji.
Primećuje se napredak Srbije u usklađivanju sa viznom politikom EU i poziva na potpuno usklađivanje sa tom politikom. Kada je reč o dijalogu Beograda i Prištine, pozivaju se visoka predstavnica EU za spoljne poslove i bezbednosnu politiku Kaja Kalas i Evropska komisija da preuzmu proaktivniju ulogu u vođenju procesa dijaloga i traži se veća uloga EP u olakšavanju dijaloga.
Ponavlja se važnost konstruktivnog angažovanja vlasti Beograda i Prištine u cilju postizanja sveobuhvatnog pravno obavezujućeg sporazuma o normalizaciji odnosa i pozivaju obe strane da izbegavaju jednostrane akcije koje bi mogle da dovedu do eskalacije tenzija. Istovremeno se poziva na poštovanje i punu primenu svih prethodnih sporazuma, što, napominje se, uključuje uspostavljanje Zajednice srpskih opština.
U dokumentu se tvrdi da postoje izazovi u obezbeđivanju nezavisnosti pravosuđa, naglašava se važnost usvajanja Zakona o Pravosudnoj akademiji i ocenjuje da je postignut ograničen napredak u borbi protiv korupcije. Pozdravlja se pluralistički sastav Skupštine Srbije, sa većom zastupljenošću političkih partija uz ocenu da su prevremeni izbori i prekid u funkcionisanju vlade i parlamenta omeli napredak u reformama.
Navodi se i da je od ključne važnosti osiguravanje nezavisnosti ključnih institucija, među kojima je Regulatorno telo za elektronske medije (REM) i puna primena svih preostalih i nedavnih preporuka OEBS/ODIHR-a i tela Saveta Evrope o izbornoj reformi u transparentnom i inkluzivnom procesu i pre bilo kakvih novih izbora.
Evropski parlament/Eric Vidal
U dokumentu se izražava saučešće porodicama 15 žrtava urušavanja nadstrešnice u Novom Sadu i poziva na "otvaranje potpunih i transparentnih pravnih postupaka" nakon istrage koju vode organi vlasti. Navodi se da je EP duboko zabrinut zbog, kako kažu, "sistemskih pitanja koja su istakli studentski protesti u Srbiji", kao što su pitanja vezana za građanske slobode, institucionalnu i finansijsku transparentnost i odgovornost" i osuđuju se "nasilni napadi na mirne demonstrante".
Pozdravlja se "delimičan napredak Srbije ka razvoju funkcionalne tržišne ekonomije sa pozitivnim rastom BDP-a" uz ocenu da su potrebne značajne reforme na tržištu rada, obrazovanju i javnoj upravi.
Pozdravlja se i aktivno angažovanje Srbije u sprovođenju novog Plana rasta za Zapadni Balkan i poziva na "reprogramiranje relevantnih sredstava" EU kako bi se više sredstava preusmerilo na podršku reformama pravosuđa i mere za borbu protiv korupcije.
Konstatuje se i zakonodavni napredak u oblastima životne sredine i klimatskih promena i poručuje da je važno da se diversifikuje snabdevanje Srbije energijom kako bi se smanjila njena zavisnost od Rusije. Takođe se konstatuje memorandum o razumevanju između EU i Srbije kojim se pokreće strateško partnerstvo o održivim sirovinama, lancima vrednosti baterija i električnim vozilima i navodi da EP smatra da promocija najviših ekoloških standarda i dijalog sa pogođenim stanovništvom, naučnom zajednicom i civilnim društvom treba da budu u središtu svakog takvog strateškog partnerstva.
Članovi Odbora EP za spoljne poslove do 6. marta moći će da podnesu amandmane na ovaj nacrt izveštaja, o kojem će se potom glasati pred ovim odborom krajem aprila. Nakon toga bi, najverovatnije u maju, trebalo da bude održano glasanje o predlogu rezolucije na plenarnoj sednici Evropskog parlamenta. Rezolucije EP nisu pravno obavezujuće.
Picula: Tempo pregovora zavisi od napretka
Picula je novinarima nakon predstavljanja nacrta izveštaja rekao i da očekuje rad na kompromisnim amandmanima koji bi onda trebali da daju konačan oblik izveštaju u narednim mesecima.
"Pre svega, koncentrisao sam se na razloge zašto Srbija, koja praktički aktivno pregovara o svom članstvu u EU od 2014. godine, već neko vreme stagnira na svom evropskom putu, što je evidentno", rekao je Picula.
On tvrdi da su razlozi u unutrašnjo političkim elemenatima i vojno-političkim aspektima.
"Treba primetiti probleme koje postoje u vladavini prava, borbi protiv korupcije, organizovanog kriminala, ali jednako tako izdvojio bih i potragu za autentičnom slobodom izražavanja u Srbiji. Postoje i vojno-političke dileme oko istinske orijentacije Srbije, jer mada je zemlja kandidat za članstvo u EU, njene veze s nekim od direktnih geopolitičkih rivala EU, kao što su Rusija i Kina, zapravo otvaraju dileme šta je zapravo pravi cilj tako artikulisane spoljne politike Srbije", rekao je Picula.
Kako je rekao, iako je u određenom postotku zabeležen napredak u usaglašavanju sa zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom, to je veoma nizak postotak.
"Ovaj početni izveštaj ne bi bio kompletan da nije bilo referenci na trenutna događanja u Srbiji, odnosno ono što je od studentskih protesta postao građanski pokret kojim se traže korenite promene u zemlji. Jednako tako, ono što će obojiti ovaj izveštaj, a nije bilo u ranijem izveštaju, jeste odnos prema građanima nekih država EU koji su i privođeni, a zatim i proterani iz Srbije bez nedovoljno jasnog razloga", rekao je Picula.
Viček: Piculin izveštaj je prilično pristrasan, uložićemo amandmane
Poslanica Evropskog parlamenta (EP) Anamarija Viček iz političke grupacije Patriote za Evropu izjavila je danas da je nacrt izveštaja specijalnog izvestioca EP za Srbiju Tonina Picule o Srbiji prilično pristrasan i negativan, da ne prepoznaje napretke koje je Srbija u protekle dve godine itekako učinila, kao i da bi Evropska komisija trebalo da prepozna te pozitivne napretke.
Euronews/Nemanja Milutinović
Ona je novinarima u Briselu, nakon što je Picula pred Odborom EP za spoljne poslove predstavio nacrt izveštaja EP o Srbiji, rekla da će njena politička grupacija uložiti amandmane na izveštaj.
"Ovo je trebalo da bude izveštaj za 2023-2024. godinu, znači pre još nekih aktualnih političkih dešavanja, međutim, uglavnom su se naglašavala dešavanja koja su trenutno u Srbiji aktuelna. Meni je strašno žao i to sam i naglasila da je ovaj izveštaj prilično pristrasan i negativan, ne prepoznaje one stvari, one napretke koje je Srbija u protekle dve godine itekako učinila", rekla je Viček.
Prema njenim rečima, ako je cilj Evropske unije da se Srbija zadrži na evropskom putu, onda bi trebalo mnogo više podrške, mnogo više pozitivnijih stvari da se govori o Srbiji, kako bi je zadržali.
Komentari (0)