Odnosi Srbije i Hrvatske godinu nakon najave "otopljavanja": "Otvorena pitanja ne mogu pod tepih"

Pre tačno godinu dana lider Samostalne demokratske srpske stranke Milorad Pupovac i predsednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Tomislav Žigmanov potpisali su Deklaraciju o saradnji Srba u Hrvatskoj i Hrvata u Srbiji koja je bila uvod u sastanak koji su dan kasnije u Zagrebu imali ministri spoljnih poslova dve države. Taj susret koji je najavljen kao početak resetovanja odnosa Srbije i Hrvatske, odigrao se na tradicionalnom božićnom prijemu Srpskog narodnog veća u Zagrebu. Ipak, niko sa sigurnošću ne bi mogao da kaže i da je godinu dana kasnije zaista i došlo do očekivanog "otopljavanja".

Ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić tada je prilikom posete izjavio da njegov dolazak u Zagreb predstavlja snažnu poruku o potrebi razgovora i redefinisanja trenutnih odnosa Beograda i Zagreba, dok je i hrvatski premijer Andrej Plenković primetio da je dolazak Dačića očito politička poruka i signal da se uspostave kontakti u nekoj većoj frenkvenciji nego što je bilo u proteklo vreme. 

Šest meseci kasnije, hrvatski premijer je posetio Srbiju, ali ne Beograd, nego Suboticu, a godina se završila tako što je Srbija proterala jednog hrvatskog diplomatu zbog, kako je navedeno, kršenja Bečke konvencije, na šta je Zagreb uzvratio istom merom. Odnosi Beograda i Zagreba su dodatno nazadovali, dok do susreta predsednika dve države nikada nije došlo.

Pupovac: Odnosi se nisu kvarili, ali nisu ni značajno napredovali

Govoreći za Euronews Srbija predsednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac kaže da što se tiče prošle godine, odnosi između Srbije i Hrvatske se nisu kvarili, ali nisu ni nešto značajno napredovali. Održavao se, kako kaže, postignuti nivo komunikacije.

"Nekih značajnijih poboljšanja u političkim odnosima nije bilo, bilo je poboljšanja u vidu društvenog, javnog, kulturnog, ekonomskog delovanja, ali u političkoj sferi nije. Mi možemo da budemo zadovoljni činjenicom da nije bilo pogoršanja, a istovremeno primećujemo da poboljšanja nema niti u pitanjima rešavanja otvorenih pitanja koja postoje između Srbije i Hrvatske", rekao je Pupovac.

Reč je o nizu pitanja - izbeglicama, suđenjima za ratne zločine, nestalim licima, kako i na koji način obnoviti političko poverenje između Beograda i Zagreba.

"To je nasleđeni set pitanja, a postoji niz pitanja koje Srbija i Hrvatska nisu ozbiljnije dotakle, a to su saradnja u različitim sferama ekonomije, izgradnja infrastrukture, očuvanja okoline i naročito saradnja u sferi obrazovanja, nauke što bi bilo nesumnjivo od koristi za zemlje poput Srbije i Hrvatske, a bilo bi od koristi i u smislu jačanja evropskih kapaciteta u ovom delu Evrope", rekao je Pupovac.

Iako postoji saradnja među manjinama, nesumnjivo je da ovu saradnju može ugroziti politička sfera.

"Između takozvanog sveta života i sveta vlasti politike ne bi trebalo da postoji tako velika udaljenost, tako velika otuđenost, pogotovo ne bi trebalo da postoji ozbiljna zahlađenja koja mogu zatrovati hrvatsko srpske odnose", rekao je on.

Vasiljević: Optimizam s početka 2023. bio bez realnog osnova

Glavna urednica "Hrvatske riječi" iz Subotice Zlata Vasiljević kaže za Euronews Srbija da je prošlo godinu dana od velikih priča o otopljavanju odnosa između Srbije i Hrvatske i podseća da je tome prethodilo razdoblje od 2018. do 2023. kada su odnosi između Beograda i Zagreba bili na najnižem nivou.

"Početak 2023. dao je nadu da će se konačno neka otvorena pitanja između Zagreba i Beograda početi rešavati. Ja ću samo podsetiti da je Vlada Srbije formirana u oktobru 2022. godine i da su prvi put Hrvati iz Srbije dobili svog političkog predstavnika u Vladi Srbije što je svakako bila neka prva naznaka da Beograd želi da gradi neke bolje odnose sa Hrvatskom. Zatim se desio susret premijera Plenkovića i Aleksandra Vučića na marginama susreta u Davosu, već pomenuti susret u Zagrebu, tako da početak godine jeste obećavao, ali evo od juna kada su se Plenković i Brnabić susreli u Subotici čini se da nekih pomaka u samim odnosima Beograda i Zagreba nema i da je onaj neki optimizam s početka prošle godine, ipak bio bez nekog realnog osnova", rekla je ona.

Kako kaže, hrvatska i srpska manjina su na neki način preuzele ulogu na sebe da budu most saradnje između svojih matičnih država.

"Ukoliko su odnosi Zagreba i Beogada loši, prvi koji trpe te posledice su Srbi u Hrvatskoj i Hrvati u Srbiji, stoga želja i inicijativa da oni budu ti koji će podstaknuti vlade svojih država da počnu da grade bolje odnose, rešavaju otvorena pitanja, tako da mislim da ta saradnja nacionalnih manjina funkcioniše mnogo bolje nego što funkcioniše saradnja zvaničnih država", dodala je Vasiljević.

Govoreći o retorici koja se mogla čuti iz Beograda i Zagreba, Vasiljević ističe da se mora razumeti kontekst i da je reč bila o izbornoj godini.

"U Srbiji je 2023. godina bila izborna godina, a ova 2024. će biti izborna u Hrvatskoj. Kada su izborne kampanje onda se mnogo toga radi drugačije, retorika je malo drugačija, odnosi Srbije i Hrvatske su ti koji su u tim kombinatorikama za domaće izborno telo i tako ja tumačim to proterivanje hrvatskog diplomate s kraja 2023. u kontektu izborne kampanje koja se tada dešavala u Srbiji", rekla je ona.

I ona napominje da postoji niz nerešenih pitanja.

"Pitanje nestalih lica i dalje jeste veliki problem, otovreno i nerešeno pitanje između granica Srbije i Hrvatske, zatim pitanje međudržavnog sporazuma, ove godine će biti 20 godina kako su Srbija i Hrvatska potpisale međudržavni sporazum koji je važan sa srpsku manjinu u Hrvatskoj i hrvatsku manjinu u Srbiji, jer po tom sporazumu srpska manjina u Hrvatskoj ima garantovane zastupnike u Saboru, u pitanju su tri zastupnika, reciprocitet treba da važi i za hrvatsku manjinu u Srbiji ali evo ni posle 20 godina se taj sporazum ne poštuje. To su sve otvorena pitanja koja će morati da se stave na sto ukoliko Beograd i Zagreb žele da poprave odnose. Postoje tačke koje mogu biti tačke povezivanja, ali nažalost postoje i otvorena pitanja, ona se ne mogu stavljati pod tepih", istakla je.