Igre 
Međunarodni dan maternjeg jezika: U kakvom su položaju srpski jezik u regionu i jezici manjina u Srbiji
Komentari21/02/2022
-11:44
Međunarodni dan maternjeg jezika obeležava se 21. februara, ustanovljen u znak sećanja na studente u Istočnom Pakistanu, koji su 21. februara 1952. godine ubijeni jer su protestovali zbog toga što njihov maternji jezik nije proglašen za zvanični.
Upozoravajući na to da je jezička raznolikost i danas ugrožena, UNESCO je izneo podatak da više od 40 odsto svetskog stanovništva nema pristup obrazovanju na jeziku koji govori i razume.
Ovaj dan obeležava se od 1999. godine. Cilj obeležvanja ovog dana jeste da se ukaže na jezičku raznolikost, ali i na probleme u obrazovanju i mogućnosti pristupu učenja jezika.
Istoričar Čedomir Antić je naveo da je veoma važno čuvati jezik i da je važno čuvati kulturu i identitet upravo kroz jezik. Ipak, on ističe da, kada je reč o srpskom jeziku i ćiriličnom pismu, postoje problemi za srpsku manjinu u regionu.
"Jezik i pismo su pod velikim pritiskom. Narod često ne sme da ga koristi u Hrvatskoj, BiH, pa i Crnoj Gori. Situacija u Podgorici je pomalo i bizarna, jer recimo ima više natpisa na kineskom nego na ćirilici", kazao je Antić za Euronews Srbija.
On je, sa druge strane, naveo da Srbija pokušava da dostigne jedan viši stepen poštovnja ljudskih prava kada su u pitanju nacionalne manjine, pa samim tim i jezici.
Srbija se ističe po tome što pored srpskog jezika i ćiriličnog pisma, u službenoj upotrebi u severnoj pokrajini Vojvodini je još pet jezika i pisama nacionalnih manjina - mađarski, slovački, hrvatski, rumunski i rusinski. U pojedinim opštinama službeno se koriste i češki, makedonski, bugarski, crnogorski i bunjevački jezik.
Povezane vesti
Emil Lulić, načelnik stručne službe Nacionalnog saveta mađarske nacionalne manjine rekao je za Euronews Srbija da je važno da se očuva maternji jezik kako bi se očuvala i kultura jednog naroda.
"Maternji jezik je glavni aspekt naše nacionalne kulture, samo kroz učenje maternjeg jezika možemo negovati kulturu", kazao je Lulić.
On je naveo i da saradnja Srbije i Mađarske svakako ide u korist nacioanlnoj zajednici Mađara u Srbiji.
"Imamo zakone koji su usaglašeni sa potrebama govornika nacionalnih manjina. Jezici su dovedeni u ravnopravni položaj sa srpskim i sa ćirilicom. Jedino postoje neki problemi kada je reč o primeni zakona", kazao je Lulić ističući da su važni svi aspekti korišćenja jezika, a ne samo mogućnost informisanja.
Takođe, Darko Baštovanović, međunarodni sekretar Nacionalnog saveta hrvatske nacionalne manjine je naveo za Euronews Srbija i da pripadnici hrvatske nacionalne manjine u Srbiji imaju određenih poteškoća iako je zakonom i Ustavom sve uređeno.
"Postoje brojni problemi, od toga da se ne postavljaju table na hrvatskom jeziku, recimo na određenim institucijama, do nemogućnosti dobijanja dokumenata na hrvatskom jeziku u jedinicama lokalne samourave. Takođe, lokalne samouprave su malo i potkapacitirane sa prevodiocima", naveo je Baštovanović.
On je ukazao i na slučaj o, kako je rekao, negiranju hrvatskog jezika u udžbeniku za srpski jezik.
Povezane vesti
"Nismo mi samo rekli, tako što nam se prohtelo, da dolazi do negiranja hrvatskog jezika. To je jedna činjenica koju smo utvrdili kada smo gledali sporni udžbenik, gde se navode pojedini južnoslovenski jezici, a za hrvatski, bosanski i crnogorski se govori da su to varijeteti srpskog jezika koji mi imamo pravo nazivati hrvatskim, bosanskim, crnogorskim", rekao je.
On kaže da se to ne može drugačije nazvati nego negiranje postojanja jednog jezika. "Između ostalog, hrvatski je jedan od 24 jezika u službenoj upotrebi u EU", kaže.
Drugi problem je, kako tvrdi, što su naišli na spinove i manupulacije u medijskom prostoru. "Preduzeli smo aktivnosti. Uputuli smo primedbe relevantnim i merodavnim institucijama. Mislim da je to bilo pre oko mesec dana, dobili smo odgovor zaštitnika građna koji je MInistarstvu obrazovanja uputio analizu i stajalište da je došlo do kršenja jednog manjinskog prava", rekao je
Dodaje da je Ministarstvo ostalo pri stanovištu da se ombudsman ne treba mešati u jezičku politiku.
Komentari (0)