RZS prvi put uradio istraživanje o imigrantima u Srbiju, raste broj stranaca

Republički zavod za statistiku prvi put je predstavio istraživanje "Imigracija stranaca u Republici Srbiji" koje pokazuje da je broj stranaca koji su imigrirali u Srbiju 2023. godine bio 41.273, što je za oko 9,5 puta više nego 2012. godine.

V. d. direktora RZS-a Branko Josipović izjavio je na predstavljanju rezultata istraživanja da su ti podaci o imigraciji stranaca u Srbiji prvi korak da bi donosioci odluka, ali i sve relevantne institucije u Srbiji, imali svest o tome kako imigracija utiče na državu.

"Ovaj važan fenomen smo želeli da ispratimo jer je u poslednjoj deceniji imigracija stranih državljana u Srbiju izuzetno intenzivirana. Istraživanje je kreiriano u skladu sa evropskim i međunarodnim standardima što pojednostavljuje upoređivanje podataka. Plan je da se uradi detaljnije istraživanje o tome ko se doseljava u Srbiju, ali i da uspostavimo istraživanje o emigraciji čime bismo upotpunili sliku o migracionom toku", rekao je Josipović.

On je rekao da uspostavljanje istraživanja o emigraciji predstavlja zahtevniji korak od istraživanja o imigraciji jer se često dešava da ne postoje formalne evidencije koje bi omogućile da se te aktivnosti isprate.

Šef Odseka za demografiju i statistiku zdravstva Gordana Bjelobrk rekla je da RZS po prvi put objavljuje ovakvu statistiku, kao i da je istraživanje rezultat saradnje te institucije sa Ministarstvom unutrašnjih poslova.

"U saradnji sa Ministarstvom unutrašnjih poslova RZS radi na uspostavljanju istraživanja o spoljnim migracijama zasnovanog na integraciji podataka iz svih dostupnih administrativnih izvora podataka. Takav pristup obuhvata i analizu indirektnih pokazatelja koji ukazuju na stvarno prisustvo ili odsustvo lica u zemlji", istakla je Bjelobrk.

Tanjug/Vladimir Sporčić

Prema njenim rečima, najveća stopa rasta broja stranaca od skoro 13,5 puta u 2023. u odnosu na 2012. je zabeležena u Vojvodini, na drugom mestu je Beogradski region sa porastom od deset puta, dok ostali regioni beleže rast od oko šest puta.

Ona je naglasila da skoro dve trećine stranaca koji su u periodu od 2012. do 2023. imigrirali u Srbiju čine muškarci, dok žene čine samo trećinu.

"Skoro 66 odsto stranaca koji su imigrirali u Srbiju 2023. godine su muškarci, dok 34 odsto čine žene. Najviše muškaraca stranih državljana je te godine imigriralo u Beogradski region, njih 44 odsto, dok ih je u Region Šumadije i Zapadne Srbije imigriralo najmanje, odnosno 12 odsto. Žene strane državljanke su, takođe, najčešće imigrirale u Beogradski region i čine 55 odsto, a najmanje, samo šest odsto, ih je u Regionu Južne i Istočne Srbije", navela je Bjelobrk.

Ona je rekla da je prosečna starost stranca imigranta u Srbiju oko 33 godine, dok u Beogradskom regionu ona iznosi oko 30 godina, a najvišu prosečnu starost od 38 godina beleže stranci koji su imigrirali u Region Južne i Istočne Srbije.

"Svaki deseti stranac koji je imigrirao u 2023. godini je mlađi od 15 godina i najviše ih je imigriralo u Beogradski region. Lica u radnom kontigentu čine 88 odsto stranaca koji su imigrirali u Srbiju, a skoro polovina njih je imigriralo u Beogradski region. Lica starija od 65 godina koja nisu sklona migratornim kretanjima čine 1,4 odsto i načešće su došli u Vojvodinu", istakla je Bjelobrk.

Kako je dodala, skoro 73 odsto stranaca koji su imigrirali u 2023. godini boravi u 13 opština od kojih devet opština pripada Gradu Beogradu, a na prvom mestu je Novi Sad sa oko 6.900 imigranata u 2023. godini.

"To su gradovi koji, kada su u pitanju unutrašnje mogracije, takođe privlače najviše stanovnika i te opštine će u narednom periodu moći da nadomeste negativan prirodni priraštaj pozitivnim migracionim tokovima", poručila je ona.

Bjelobrk je naglasila da su ruski državljani na prvom mestu po broju imigranata u Srbiji, kao i da je najveći deo njih došao 2022. i 2023. godine.

Tanjug/Vladimir Sporčić

"Posmatrano po polu, do 2019. godine je bio veći udeo žena, a u 2019. je dolazi do promene u polnoj strukturi jer dolazi više muškaraca državljana Rusije. Nakon toga, u vreme pandemije korona virusa 2020. i 2021. imamo veći udeo žena, ali u 2022. i 2023. godini je opet veći udeo muške populacije", objasnila je ona.

Prema njenim rečima, prosečna starost ruskog državljanina koji je 2023. došao u Srbiju je oko 30 godina što upućuje na zaključak da je reč o porodicama.

"Takav imigracioni tok će se možda zadržati u Srbiji duže što svakako odgovara našoj sumornoj demografskoj slici. Svako stanovništvo koje dolazi u nekom reproduktivnom periodu, a pogotovo sa porodicama, je dobrodošlo", naglasila je Bjelobrk.

Kako je rekla, na drugom i trećem mestu su imigranti iz Kine i Turske, ali za razliku od državljana Rusije, iz tih država uglavnom dolaze muškarci.

"Prosečna starost kineskog državljanina je 39 godina, dok je prosečna starost turskog državljanina 36 godina i to su uglavnom muškarci što nas upućuje da oni u Srbiji borave uglavnom zbog rada i ne možemo da predvidimo da li će oni ostati u Srbiji duže", rekla je ona.

Bjelobrk je istakla da imigracija stranaca u Srbiju beleži veći udeo radno sposobnog stanovništva, a manji udeo lica mlađih od 15 i starijih od 65 godina u odnosu na imigraciju u zemlje EU.

Dodala je da imigracija stranih državljana koji dolaze zbog rada može da bude pozitivan predznak i da pokaže da naše tržište rada zahteva uvoz radne snage.

"U budućnosti očekujemo pad broja imigranata u odnosu na 2023. godinu jer je tada bio pik, ali je očekivanje da će ih svakako biti više u odnosu na neki raniji period", istakla je Bjelobrk.

Prema njenim rečima preliminarni rezultati istraživanja za 2024. godinu pokazuju da 101.413 stranih državljana imaju odobren boravak ili stalno nastanjenje u Srbiji.

"Za 2024. ćemo moći da objavimo konačnu imigraciju kada prođe cela 2025. godina jer ne možemo da znamo ko je ovde duže ili kraće od godinu dana", istakla je Bjelobrk.