"Skrol", "lajk", "frontpejdž", "selfi": Rečnik interneta postaje sastavni deo govora, da li to ugrožava srpski jezik?

Uprkos tome što u bukvarima i standardnim rečnicima srpskog jezika nema reči kao što su "skrol", "lajk", "frontpejdž" i "selfi", malo ko će se zbuniti kada se sa njima susretne, čak i u slučaju da ne govori engleski jezik. U eri interneta, pozajmljenice iz tog jezika postale sastavni deo svakodnevne konverzacije gotovo svuda u svetu. Međutim, mnogi smatraju da njihova upotreba izvan engleskog govornog područja "kvari" i osiromašuje jezike i zalažu se za osmišljavanje novih reči, koje bi mogle da ih zamene na drugim jezicima. 

Primera radi, u Hrvatskoj koja veliku pažnju posvećuje očuvanju standardnog hrvatskog jezika, časopis "Jezik" i Fondacija "Dr Ivan Šreter" svake godine biraju najbolju novu hrvatsku reč. (Ove godine pobedu odnela "prestrujnik", koja se odnosi na strujni adapter.) 

Nedavno je slično takmičenje organizovano i u Srbiji i to na sajtu malabiblioteka.net, a organizatori u obaveštenju za medije ističu da se "neumereno, nepažljivo i bespotrebno korišćenje tuđica, izrazito primetno u srpskom jeziku, nakupilo do mere koja ruši osnovnu vrednost jezika: sporazum". 

"Takmičenje 'Najbolja nova srpska reč' je tu da nas podseti na vrednost reči i da nas podstakne da smislimo, pridodamo, osvežimo, ulepšamo sopstveni jezik i tako ga bolje čuvamo", stoji u obaveštenju.

profimedia

Mogu li takve nove reči zaštititi srpski jezik od upliva tuđica i mogu li se one namesto engleskih izraza "primiti" u svakodnevnoj upotrebi? 

"Jezik je otvoren sistem"

Profesorka sociolingvistike Filološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu dr Jelena Filipović, smatra da se u takvim pokušajima očuvanja čistog standardnog jezika polazi od ideje da ga kontakt sa drugim jezikom ugrožava.

"Iz socio-lingvističke perspektive, prema mom ličnom mišljenju i iskustvu, to nije tačno, jer su jezici uvek u kontaktu", kaže Filipović za Euronews Srbija.

"Dok god su živi, jezici su otvoreni sistemi. A kada je sistem otvoren, on mora da bude u komunikaciji sa drugim sistemima, odnosno drugim jezicima. Onog trenutka kada jezik umre, odnosno kada nestane ljudi koji ga govore, on može da bude zatvoren i da se čuva, kao što se čuvaju latinski i starogrčki", objašnjava naša sagovornica.

Ona podseća da je kroz istoriju oduvek bilo različitih uticaja na srpski jezik, zbog čega i danas u standardnim rečnicima imamo veliki broj pozajmljenica iz turskog, francuskog, nemačkog i mnogih drugih jezika.

"Uvek postoje različite vrste međusobnih uticaja, koje jezici vrše jedni na druge. Kako su društvene, etničke i religijske zajednice manje ili više uticajne, tako su i jezici koje te zajednice koriste manje ili više uticajni. Sa dominacijom interneta, koji je pokrenut kao prevashodno anglosaksonski sistem u kom engleski jezik ima najznačajniju ulogu i najveću zastupljenost, sasvim je normalno da uticaj engleskog dominantan na globalnom planu, pa tako i u srpskom jeziku", kaže Filipović.

Svakodnevni govor naspram formalnog konteksta

Prof. dr Jelena Filipović na Filološkom fakultetu predaje i španski jezik i ističe da i na španskom govornom području postoje pokušaji da se očuva čistota jezika.

Unsplash

"Španija ima vrlo strog pristup i rigidan stav prema značaju i ulozi standardnog španskog jezika, kao i u Srbiji. Međutim, to što se radi na nivou preskriptivne gramatike i leksikona, sigurna sam da nema mnogo uticaja na to kako se jezik koristi u svakodnevnoj komunikaciji. Nove reči namesto tuđica mogu se pojaviti u nekim kontekstima koji su strogo formalni i koji zahtevaju upotrebu isključivo formalnog registra, ali se u svakodnevnom životu to prepliće sa pozajmljenicama, kao i kod nas", objašnjava Filipović.

Profesorka smatra da standardni jezici kakvi su srpski i španski ni na koji način nisu ugroženi prisustvom pozajmljenica iz engleskog govora.

"Standardni evropski jezici imaju svoje gramatike, rečnike, čitanke i književnost duboko utemeljenu u tom standardu", smatra naša sagovornica, dodajući da su gotovo sva pitanja u vezi sa jezikom društveno-politička, a ne lingvistička. 

Kakav će jezik biti, zavisi od govornika

Kada bismo smislili adekvatne reči za izraze na engleskom jeziku koji su u duhu srpskog jezika, kakve bi bile šanse da one zažive? I šta je uopšte potrebno da bi neke nove reči zaživele u svakodnevnoj upotrebi?

Dr Violeta Kecman, profesorka srpskog jezika u Petoj beogradskoj gimnaziji, smatra da sudbina reči, zavisi od jezičkih navika govornika.

"One su uspostavljene ličnim odnosom prema maternjem jeziku, ali i nacionalnim strategijama. Ukoliko ne postoji odgovarajući sinonim u maternjem jeziku za reč koja potiče iz stranog jezika, njena upotreba je opravdana", kaže Kecman za Euronews Srbija. 

Ona smatra da je najvažnije da govornik ima izgrađenu svest o važnosti čuvanja maternjeg jezika i ljubav prema njemu. 

"Dužnost majke je da nauči svoje dete da voli svoj jezik, obaveza društva je da mu, obrazovanjem i medijskim sadržajima, omogući da ga očuva", kaže naša sagovornica.

Profesorka srpskog jezika ističe da je reč o živoj tvrorevini koja trpi promene. 

"Da li će jezik usled promena biti siromašniji ili bogatiji, zavisi od govornika. Ni jedan jezik ne može biti mrtav, niti asimilovan sa drugim jezikom, dokle god ga njegovi govornici aktivno koriste, uspevajući da pomoću njega predstave svoje i tuđe mišljenje, osećanja, ideje, drugu epohu i prostor", objašnjava Kecman.

Unsplash

Autorka više udžbenika i priručnika za srednju školu u oblasti srpskog jezika, smatra da je u "naletu leksičke oluje iz engleskog jezika važno zadržati utemeljenje u srpskom standardnom jeziku".

"Važno je da se jezik odbrani od uticaja drugih jezika, ukoliko je taj uticaj poguban za postojanje tog jezika. U našem današnjem društvu insistiranje na izolaciji našeg jezika od spoljašnjeg uticaja jednako je naivno kao i uverenje da će se jezik stihijski očuvati, bez brige i napora njegovih govornika", smatra profesorka srpskog jezika.

Ipak, objašnjava da se značajan deo leksike koja se danas svakodnevno koristi ne može prevesti na srpski jezik, a da značenje bude istovetno. 

"Reči poput 'skrol', 'frontpejdž' i 'fid' u srpski jezik stigle su sa predmetima koje označavaju. Sličan put prešli su svi neologizmi u našem jeziku, novonastale reči, pre nego što su postale opšteprihvaćene. Lekseme poput 'pegla', 'supermarket' i 'minisuknja' svojevremeno su bile nove reči u srpskom i sigurno su nailazile na otpor kod jezičkih puritanaca", objašnjava Kecman.

Neke reči će pregaziti vreme

Profesorka Filipović podseća i na to da mnoge od reči na engleskom jeziku koje su sada u svakodnevnoj upotrebi, neće ni stići da nađu adekvatnu zamenu na srpskom jeziku, jer će ih pregaziti vreme.

"CD i CD plejer, više ne postoje kao konstrukti, jer ih više niko ne koristi - da ne govorimo o flopi disku. Tehnologije utiču na dinamiku uvođenja novih reči, ali i na zaboravljanje onih koje nisu u funkciji. Mi se time bavimo više nego neke prethodne generacije jer se tehnološki razvoj jako ubrzao, pa se ono za šta je nekad bilo potrebno sto godina, sada dešava u roku od šest meseci. Tehnološki razvoj se ubrzao toliko, da bi nam, ukoliko bismo na tome insistirali nove reči sada stalno bile potrebne", zaključuje naša sagovornica.