Kokan Mladenović: Predstavom "Bilo jednom na Brijunima" ne glorifikujemo Jugoslaviju, mada to zaslužuje

Reditelj Kokan Mladenović izjavio je danas da predstavom "Bilo jednom na Brijunima" nije hteo da glorifikuje Jugoslaviju i njenog predsednika Josipa Broza Tita.

"Madam mislim da su zaslužili da to budu golrifikovani, Jugoslavija pre svega", rekao je Mladenović na konferenciji za novinare povodom sutrašnje (20:00) premijere "Bilo jednom na Brijunima" u Bitef teatru, koja je rasprodata, kao i repriza 8. aprila.

Predstava koju Mladenović potpisuje i kao autor teksta, polazi od stvarnog susreta Tita i njegove supruge Jovanke Broz sa holivudskim glumačkim parom Ričardom Bartonom i Elizabet Tejlor na jadranskim ostrvima Brioni. 

Milan Marić igra Bartona, koji je 1971. godine došao u Jugoslaviju da u ratnom filmu "Sutjeska" igra partizanskog vođu Tita, koga u predstavi tumači Branislav Trifunović. Jovanku igra Sanja Marković, a Tihana Lazović Tejlor.

Tanjug/Zoran Žestić

Mladenović je istakao da je rad na "Bilo jednom na Brijunima" bio uzbudljiv jer su radili temu koja do sada nije bila obrađivana u pozorištu, a sve je inicirala crno bela fotografija četvoro ljudi sa Briona.

Prema njegovim rečima, "bilo je jako inspirativno gotovo ni iz čega kreirati jedan novi svet", a predstava se bavi pitanjem kreiranja uloga i ispitivanjem identiteta, odnosno ko smo kao osobe.

 "U predstavi postoji nekoliko mesta gde niste sigurni da govore izvođači u svoje ime ili njihovi likovi. To je poigravanje sa identitetima, upotreba istorijskih ličnosti, da bi govorili o položaju umetnosti u odnosu na ovo i ono vreme, o sukobu politike i umetnosti", naveo je Mladenović.

Ocenivši da je pozorište prirodna opozicija svakoj vlasti, Mladenović je dodao da se u jednoj sceni Tita i Bartona dešava prispitivanje odnosa vlasti i umetnosti, dok se kroz ratnu heroinu Jovanku i najplaćeniju holivudsku glumicu Tejlor predstava bavi ženskim pitanjem.

"Držim do toga da položaj žena u umetnosti mora biti drukčije vrednovan. O tome moramo da govorimo i dan danas", istakao je Mladenović.

Tanjug/Zoran Žestić

Prema njegovim rečima, predstava podseća na "neverovatno vreme koje se neće ponoviti", "kada su se susrele političke gromade" - Tito kao lider Trećeg sveta i njegova žena, odlikovana i dva puta ranjavana u ratu, sa dvoje "najpoznatijih svetskih zvezda tog trenutka".

"Sudar najboljeg iz komunističkog i najreprezentativnijeg iz kapitalistićkog - to je potenta dramska situacija. Kad kompariramo sa današnjim elitama sve je u korist ondašnje priče i odnašnjih Brijuna", naveo je rediitelj.

Ocenivši da deca danas odrastaju bez idola i ideala, osim "nakaradnih ličnosti iz rijalitija", Mladenović je rekao da su generacije Titovih pionira i omladinaca učeni da stasavaju za svoju zemlju, da razmšiljaju o kolektivnom dobru.

"Obreli smo se u sebičnom čovečanstvu gde svako vodi računa o sebi. Ne postoji svest o drugome. Za mlade će biti korisno da vide ove ljude, ne kao neke istorijske karikature, nego da vide vreme koje postavlja velika pitanja na važne životne i umetničke teme", naveo je Mladenović.

Marković je rekla da se predstava nije dokumentarna i niko od glumaca ne imitira Brozove, Bartona i Tejlor,  dok je Lazović rekla da Mladenović nije došao na probu sa gotovim tekstom, već su timski dolazili do rešenja. 

Tanjug/Zoran Žestić

Trifunović je rekao da je predstava bila povod progovore o mnogim stvarima koje ih zanimaju kao glumce, dok je za Marića "najjači utisak proces koji je bio blag, lep i uzbudljiv, oslobođen svake zle namere". 

U predstavi Kreativne produkcije Joca art i Bitefa, dramaturg je Dimitrije Kokanov, scenograf Marija Kalabić, kostimograf Aleksandra Pecić Mladenović, koreograf Andreja Kulešević, amuziku je radio član sastava Zemlja gruva Milovan Bošković.

Podsetivši na revolucionarne pesme poput "Internacionale", "O bela ćao" i "Uz Maršala Tita", Bošković je rekao da je bilo zabavno "postaviti ih u drugi smisao", a pojaviće se i izdanje sa saundtrekom iz predstave.