Igre 
Zaoštrava se rasprava oko skulptura iz Partenona: Grčka optužila nekadašnjeg britanskog diplomatu za pljačku
Komentari23/05/2022
-10:23
Vlasti Velike Britanije i Grčke pokazale su nedavno spremnost da reše spor oko skulptura koje su iz atinskog Partenona pre više od 200 godina odnete u London, ali nedavne izjave zamenika Britanskog muzeja zakomplikovale su dijalog.
Dr Džonatan Vilijams je na godišnjem sastanku međuvladinog komiteta za promovisanje i povratak kulturnih dobara izjavio da sporni artefakti nisu skinuti sa samog hrama, kako to tvrde predstavnici Grčke, nego da su uzeti iz "ruševina" oko spomenika.
"Najveći deo friza zapravo je izvađen iz ruševina oko Partenona. Ovi predmeti nisu su skinuti sa zgrade, kako je sugerisano", izjavio je on.
"Pomalo varvarsko" uklanjanje skulptura
S druge strane, grčko Ministarstvo kulture koje dugo vodi kampanju za povraćaj statua, tvrdi da su skulpture silom skinute sa hrama i da je lord Elgin koji je tada bio britanski ambasador u Otomanskom carstvu to namerno uradio.
Postoje pisani dokazi da je taj diplomata zadužio Đovanija Batistu Lusijerija, italijanskog slikara, da uz pomoć specijalnih testera za mermer odvoji skulpture sa Partenona.
U jednom pismu Lusijeri traži od Elgina da pošalje "dvanaest testera različitih veličina u Atinu što je pre moguće".
U drugom piše da je morao da se ponaša "pomalo varvarski" tokom operacije uklanjanja reljefnog panela, odnosno metopa, koji prikazuje ženu i kentaura.
Povezane vesti
U zvančnom saopštenju za britanski Guardian grčka ministarka kulture Lina Mendoni optužila je Elgina za seriju pljački.
profimedia/FILE PHOTO
"Godinama grčke vlasti i međunarodna naučna zajednica predstavljaju neoborive argumente o stvarnim događajima koji okružuju uklanjanje skulptura iz Partenona. Lord Elgin je koristio nedozvoljena i neadekvatna sredstva da pribavi i izveze skulpture iz Partenona, bez pravne dozvole za to, što je blatantan čin serijske pljačke", izjavila je ona.
Može li se šteta popraviti?
Na strani Grčke je ugledni klasični arheolog Entoni Snodgras koji je odgovarajući na Vilijamsove tvrdnje rekao da nema dileme da je Lusijerijeva prva meta - metopi na južnoj strani Partenona - "nasilno skinuta" i prisetio se iskustava putnika koji su svedočili onome što je opisao kao "nepopravljivu štetu" nanetu građevini.
Snodgras, koji je predsednik Britanskog komiteteta za vraćanje mermernih skulptura iz Partenona kaže da je nemoguće prebrojati i dokazima potkrepiti koji deo skulptura je ležao u ruševinama tokom četiri godine, koliko je Elginov tim radio na tom mestu.
Međutim, on kaže da je neosporno da su u njegovom pokušaju da uzme što je moguće više statua i skulptura, delovi bili skidani sa Partenona.
Tanjug/AP/Aggelos Barai
"Da bi smanjio težinu za transport, Lusijeri je većinu poleđina blokova odvajao, tako da netaknutim ostavi samo lice skulpture. To ne znači obavezno da je svaki blok prvo bio spušten sa svog mesta na gornjem delu zgrade; ali očuvanost većine ploča koje se čuvaju u Britanskom muzeju je dovoljna da dokaže da one nisu pale sa visine od 12 metara, već da su pažljivo odvojene i spuštene, da bi bile isečene na tlu. Sve u svemu, nije istina da je Elgin većinu skulptura uzimao sa zemlje", rekao je Snodgras.
Međutim, zamenik direktora Britanskog muzeja tvrdi da je nemoguće ostvariti želju Grčke da objedini spomenik, zato što je već bio u velikoj meri uništen kad je Elgin došao u Atinu.
Povezane vesti
"Nikad neće doći do magičnog trenutka ponovnog objedinjavanja, jer je polovina skulptura sa Partenona zauvek izgubljena i uništena do kraja 17. veka, mnogo pre nego što će Elgin doći u Atinu", rekao je Vilijams.
Sporne skulpture su nastale između 447. i 432. godine pre nove ere i uključuju delove friza koji prikazuje Panatinski festival u čast rođenja grčke boginje Atine, kao i figure iz hrama.
Ukupno 15 metopa, 17 pedimentalnih figura i komad friza dug ukupno 75 metara čuvaju se u Britanskom muzeju nakon što ih je za vreme otomanske vladavine u Grčkoj lord Elgin legalno nabavio.
Grčka pokušava da vrati objekte još od 1983. godine, a od nedavno ima podršku Unesko da se dijalog nastavi.
Komentari (0)