Kakve tajne krije misteriozni sarkofag pronađen u temeljima Notr Dama?
Komentari19/04/2022
-07:00

Olovni sarkofag otkriven ispod temelja Notr Dama uskoro će biti otvoren, što bi trebalo da barem delimično razotkrije tajne pronađenog drevnog groblja ispod te katedrale u Parizu.
Sarkofag "izvanrednog naučnog značaja" pronađen je ispod poda te bogomolje zajedno sa grobnicama za koje se smatra da potiču iz 14. veka.
Do sada su istraživači sarkofag ispitivali endoskopskom kamerom i videli lobanju, jastuk od lišća, fragmente tekstila kao i nekoliko predmeta.

Profimedia
Kristof Besnijer, stručnjak francuskog Nacionalnog arheološkog instituta rekao je za Rojters da je postavljanje biljaka ispod tela preminulih pre nekoliko vekova bilo uobičajeno prilikom sahranjivanja verskih poglavara, a pošto su biljke još tu, postoji nada da je i telo, kao i ostali sadržaj sarkofaga, dobro očuvan.
Francuski nacionalni arheološki institut objavio je tokom konferencije za štampu da je sarkofag blago savijen i iskrivljen od dugog stajanja pod debelim temeljima katedrale, a uskoro će biti poslat u Institut za forenzičku medicinu u Tuluzu, gde će biti detaljno analiziran.
Sarkofag je pronađen nakon procesa restauracije Notr Dama, nakon razornog požara koji je pogodio taj hram pre tri godine.
Završetak radova i otvaranje katedrale planirano je za 2024. godinu, piše Art News.
Istorija Notr Dama
Notr Dam je katedrala posvećena Bogorodici, koja se nalazi u "srcu" Pariza, a čija je gradnja započeta 1163. za vreme biskupa Morisa, a dovršena 1345. kao prvo remek-delo gotičke umetnosti.
Bila je mesto brojnih značanijh događaja francuske istorije. Tokom srednjeg veka bila je župna crkva, te je 1239. godine u nju pristigla relikvija koja se prema verovanju rimokatoličkih hrišćana smatra Hristovom trnovom krunom koju je nosio na raspeću. Vekovima je katedrala bila jedna od najvećih građevina zapadne civilizacije.

Tanjug AP/Thibault Camus
Pretpostavlja se da je na njenom mestu na početku hrišćanstva, kao priznate vere s početka 4. veka postojao rimsko-galski hram posvećen bogu Jupiteru, o čemu svedoči takozvani "Stub lađara" iskopan 1711. godine.
Bila je inspiracija brojnim umetničkim delima među kojima je i knjiga Viktora Igoa "Zvonar Bogorodičine crkve".
Od početka 21. veka katedralu godišnje posećuje oko 14 miliona turista i hodočasnika, što je čini jednom od najposećenijih građevina u celoj Evropi.
Požar u katedrali izbio je 15. aprila 2019. godine oko 18.50 ispod krova, a ugašen je petnaest sati kasnije.
U požaru su izgoreli krov i kula na krovu, a unutrašnjost katedrale, gornji zidovi i prozori su teško oštećeni. Veću štetu sprečio je kameni plafon.
Komentari (0)