"Očekujući varvare": Kristina Pirković izlaže u kragujevačkoj Galeriji RIMA
Komentari07/10/2021
-12:49

Izložba slika umetnice Kristine Pirković otvorena je u Galeriji RIMA. Slike iz najnovijeg ciklusa radova koje premijerno predstavlja u Kragujevcu inspirisane su apokaliptičnim duhom pesme "Očekujući varvare" Konstantina Kavafija.
U grotesknim figurama vođe i vladara okruženim Kristininim prepoznatljivim ikonografskim bestijarijem fantastičnih i košmarnih stvorenja i zloslutnih životinja, umetnica nudi iskaz o stanju savremenog čoveka i posledično savremenog društva.
Kako sama navodi "u pitanju je nesnađeni čovek koji svojim postupcima neopozivo krči put globalnoj društvenoj i moralnoj dekadenciji. Kao posledicu dobijamo okruženje lišeno empatije u kojem je bizarnost legalizovana, pa čak i tražena".
Trenutno, svako je svakome varvarin
"Trenutna situacija izgleda kao da je svako svakome varvarin, kao da je svako ugrožen i uplašen i stoga preterano okrenut svom egoističnom biću. Mislim da bi svako trebalo da vaskrsne heroja u sebi, premda je to preterano utopijska ideja", reči su umetnice.
Pasivne i bezvoljne, figure Kavafijevih senatora savremenog doba, uronjene su u beživotne pejzaže i scenografije napuštenih i urušenih građevina - u potpuno statičnu atmosferu tavorenja i prepuštanje talasu beznađa.
"Za moj rad je aktuelan trenutak jako važan, događanja na Balkanu, ali i na globalnom nivou, takođe. U pitanju je jedna vrsta likovnog dnevnika koji revnosno popunjavam i vodim. Seobe, usled različitih motiva, oduvek su bile prisutne, pa tako možemo da gledamo na njih kao na pojavu karakterističnu za čoveka. Međutim, prisilno napuštanje sopstvene zemlje u potrazi, ne za boljim životom, već za životom uopšte, samo je odraz dehumanizacije pod koju je svet potpao. Ono što mi otvara često isto pitanje jeste, da li je ovo stanje zaista karakteristično

Galerija RIMA
Motiv šatora koji se pojavljuje na njenim radovima, kako kaže, upravo je simbol nestalnosti i česte prinudne promene koja je namenjena večito razapetom čoveku.
Stanje u kome se čovečanstvo nalazi istaknuto je atmosferom tame i noći, jer, kako Kristina zaključuje, "taj mrak pripada svima, svakom pojedincu koji je pogođen dekadencijom ovog doba". U njenom slučaju košmarna atmosfera noći bila je povod da sa poslednjom serijom radova iskorači smelije u područje boje, i to sugestivnih i simboličnih nijansi plavog.
U Kristininim najnovijim prizorima, Srđan Vučinić, autor tekst u katalogu izložbe, prepoznaje put u transhumanizam kojim je već kročilo čovečanstvo 21. veka.
Iščekivanje Drugog i neznanog
"Kako prevladati čoveka? - nije više samo filozofsko pitanje. Pre je to danas pitanje tehnologije, programiranja i robotike, možda i ljudskoj vrsti urođenog narcizma kao i težnje za besmrtnošću. Klonovi i himere, hibridni stvorovi te njihovi implanti i projekcije - već nastanjuju platna Kristine Pirković. Istina, oni su slikarski stilizovani, prilagođeni njenom svetu i simbolici. Izazov transhumanog ovde bi trebalo sagledati u kontekstu iščekivanja Drugog i neznanog, u vidokrugu značenja Kavafijeve pesme. I mada ga decenijama grozničavo čekamo, Drugo nam se verovatno već odavno prikralo, ušunjalo se u ljudski um nagoneći ga na neslućene eksperimente kojim će zameniti umorenog Tvorca iz Ničeove parabole", piše Vučinić.
Izložba Kristine Pirković otvorena je do 1. novembra.
Kristina Pirković je osnovne i master studije završila na Filološko-umetničkom fakultetu u Kragujevcu, na odseku za primenjenu umetnost, smer zidno slikarstvo, 2014. i 2015. godine. Član ULUS-a od 2018. godine.
Priredila je petnaest samostalnih izložbi, a dobitnica je i nekoliko nagrada, među kojima su i Druga nagrada za crtež iz Fondacije Vladimir Veličković i Nagrada za najboljeg studenta Filološko-umetničkog fakulteta, Univerziteta u Kragujevcu, odsek za primenjenu i likovnu umetnost, smer zidno slikarstvo.
Komentari (0)