Aktuelno iz kulture

Odlazak velikana latinoameričke književnosti: Pet ključnih dela Marija Vargasa Ljose

Komentari

Autor: Euronews Srbija / Guardian

14/04/2025

-

10:35

Odlazak velikana latinoameričke književnosti: Pet ključnih dela Marija Vargasa Ljose
Odlazak velikana latinoameričke književnosti: Pet ključnih dela Marija Vargasa Ljose - Copyright EPA-EFE/TERESA SUAREZ

veličina teksta

Aa Aa

Peruanski romanopisac Mario Vargas Ljosa, jedan od autora koji su pobudili interesovanje celog sveta za dela latinoameričke književnosti, preminuo je u nedelju 13. aprila u 89. godini života.

Vest o njegovoj smrti saopštila su njegova deca — Álvaro, Gonzalo i Morgana Vargas Ljosa.

"Naš otac preminuo je mirno u Limi, okružen porodicom. Njegov odlazak će rastužiti porodicu, prijatelje i čitaoce širom sveta, ali nadamo se da će, kao i mi, naći utehu u činjenici da je imao dug, bogat i plodan život, ostavivši za sobom delo koje će ga nadživeti", poručili su njegovi potomci.

Tokom karijere duže od 50 godina, Vargas Ljosa je u svojim romanima istraživao teme koje su mučile društva Južne Amerike, ali je i aktivno i direktno učestvovao u političkom životu.

"U Latinskoj Americi više volimo obećanja od stvarnosti"

Rođen je 1936. godine u Arekipi, a već sa 15 godina počeo je da radi kao novinar crne hronike. Četiri godine kasnije venčao se sa 32-godišnjom Julijom Urkidi, koja je i sama bila književnica i s njom proveo devet godina.

Putovanje u Pariz 1958. bilo je početak šesnaestogodišnjeg života u inostranstvu — u Madridu, Barseloni, Londonu i Parizu. Dok je radio kao novinar, predavač i voditelj, u svojim romanima se uvek vraćao rodnom Peruu.

Prvi roman, "Grad i psi", objavio je 1963. u Španiji. Knjiga o ubistvu u vojnoj akademiji "Leoncio Prado" — koju je Vargas Ljosa i sam pohađao dve godine — izazvala je veliki skandal u Peruu, gde je, navodno, čak 1.000 primeraka javno spaljeno u dvorištu škole.

AP Photo/Francisco Seco

 

Usledili su romani "Razgovor u Katedrali", "Tetka Julija i piskaralo" i "Rat na kraju sveta". Kako mu je rasla popularnost, sve se više uključivao u politiku. Odmakavši se od marksizma svoje mladosti, vodio je televizijsku emisiju u Peruu i 1984. odbio ponudu konzervativnog predsednika Fernanda Belaunde Terijada postane premijer.

Godine 1987. okupio je 120.000 ljudi na protestu protiv nacionalizacije finansijskog sistema i pokrenuo predsedničku kampanju. Posle brojnih pretnji i uvreda, izgubio je izbore 1990. u drugom krugu od Alberta Fuhimorija i ubrzo napustio zemlju.

"Nisam lagao", rekao je za britanski Guardian 2002. "Rekao sam da su nam potrebne radikalne reforme i društvene žrtve — i u početku je funkcionisalo. Ali onda su došli prljavi trikovi, prikazivali su moje reforme kao nešto što će uništiti radna mesta. Bilo je to vrlo efikasno, posebno kod najsiromašnijih. U Latinskoj Americi više volimo obećanja od stvarnosti", ispričao je pisac.

"Riba u vodi"

Od 1993. imao je i špansko državljanstvo, a književno stvaralaštvo nije prekidao. Roman "Jarčeva fešta", objavljen 2000, zastrašujuće je zavirio u um dominikanskog diktatora Rafaela Truhilja. Njegov roman iz 2006. "Avanture nevaljale devojčice" prati vezu punu prekida i pomirenja koja traje više od 40 godina.

Kada mu je 2010. Švedska akademija dodelila Nobelovu nagradu, u prvi mah je pomislio da je u pitanju šala. "Nobel je bajka koja traje nedelju dana, a noćna mora cele godine. Ne možete da zamislite kakav je to pritisak — intervjui, sajmovi, nastupi...", rekao je za Guardian 2012.

Vargas Ljosa je iskoristio svoj novi globalni uticaj da govori protiv manipulacija u peruanskim medijima, propagande iz Rusije i Donalda Trampa. Ipak, u maju 2022. podržao je desničarskog lidera Žaira Bolsonara na predsedničkim izborima u Brazilu, rekavši da mu je, uprkos "glupiranju", draži od Lule da Silve: "Između Bolsonara i Lule, naravno da biram Bolsonara. Čak i s njegovim ludostima, on nije Lula".

U februaru 2023. primljen je u Francusku akademiju — kao prvi član koji nikada nije napisao knjigu na francuskom jeziku.

Promo/Laguna

 

Od 1976. do 1979. bio je predsednik PEN International-a, organizacije za zaštitu prava pisaca. Zbog protivljenja nezavisnosti Katalonije, povukao se 2019. sa mesta počasnog predsednika nakon što je organizacija podržala oslobađanje zatvorenih katalonskih lidera i optužila Španiju za represiju.

Svoj buran život opisao je u memoarima "Riba u vodi", čije je izdanje na srpskom jeziku objavila izdavačka kuća "Laguna".

Predstavljamo vam pet njegovih ključnih dela koja možete pronaći u domaćim knjižarama:

"Posvećujem vam svoju tišinu"

Promo/Laguna

 

Ljosa je 2023. objavio roman "Posvećujem vam svoju tišinu", koji je ispostaviće se, njegov poslednji.

"Iako sam optimista, ne verujem da ću živeti dovoljno da napišem još jedan. Potrebne su mi tri-četiri godine za knjigu. Ali neću prestati da radim — nadam se da ću imati snage do samog kraja", rekao je tada pisac.

Posvetio ga je, kako je naveo, "peruanskoj duši".

Priča prati Tonja Aspilkuetu koji je najveći poznavalac i kolekcionar kreolske muzike u celom Peruu. Umesto da mu intelektualni krugovi iz Lime odaju priznanje, njegova erudicija služi samo da popuni stranice petparačkih časopisa.

Jedne večeri Tonjo odlazi da sluša Lala Molfina, novog gitaristu na sceni. Čim odjeknu prvi akordi, Tonjo će shvatiti da je pred njim izvanredan muzički talenat. Aspilkueta mu u svom tekstu predviđa blistavu karijeru, ali posle izvesnog vremena saznaće da je muzičar umro u potpunoj anonimnosti u bolnici Obrero.

Kako je najveći gitarista Perua mogao ostati anoniman? Zašto je živeo u bedi? Ko je bio Lalo Molfino? Kako je moguće da se niko ne seća njegovog imena i muzike?

Kreolska muzika koja se pojavila u zabačenim ulicama najsiromašnijih delova Lime ujedinila je, možda i prvi put, sve Peruance. Rešen da napiše Lalovu biografiju od koje očekuje da bude i sjajna knjiga o kulturi njegove zemlje i kreolskoj muzici, Tonjo kreće na putovanje u srce Perua.

"Diskretni heroj"

Promo/Laguna

 

"Diskretni heroj" prati dvojicu buntovnika, koji pokušavaju da preuzmu kontrolu nad svojim životom. Don Felisita Janakea, vlasnika Prevoznog preduzeća "Narivala" iz Pijure, neko ucenjuje, dok don Ismael Karera, vlasnik osiguravajuće kompanije iz Lime, smišlja užasnu osvetu sinovima besposličarima koji su pokušali da ga ubiju. Dok Ismael prkosi svim konvencijama svog staleža, Felisito bira da se osloni na nekoliko osnovnih pravila protiv ucene. Nijedan nije borac za opštu pravdu, ali obojica se uzdižu iznad sveopšte osrednjosti da bi živeli u skladu sa svojim snovima i idealima.

S mnogo humora i pomalo melodrame Vargas Ljosa nam vraća i neke stare znance, među kojima su i don Rigoberto i donja Lukresija, smeštajući ih sve u današnji Peru, gde gradovi Pijura i Lima nisu više fizička mesta, već kraljevstva imaginacije naseljena junacima Vargas Ljosinog sveta.

"Rat za smak sveta"

Promo/Laguna

 

Ovim romanom Vargas Ljosa izražava svoje nezadovoljstvo, pobunu i neslaganje sa svetom koji tumači glasom punim gneva, groteskne ironije, ali i nostalgije.

Uzimajući za glavni motiv događaje koji su se desili krajem 19. veka u Brazilu, kada je mlada Republika povela rat protiv grupe verskih fanatika u zabačenim severoistočnim visoravnima zemlje, Vargas Ljosa pripoveda oporu i zajedljivu priču o onima koji su na dnu društvene lestvice i koji, umesto da u novoj vladi prepoznaju mogućnost svog spasenja, nalaze strah od promena. Zaostala sirotinja pobuniće se protiv građanskog braka, popisa stanovništva, decimalnog sistema… Kruta vojnička logika nove države neće imati nimalo razumevanja za pomahnitalu sirotinju. 

Tako će nastati rat za smak sveta sa konačnim bilansom od četrdeset hiljada poginulih.

"Avanture nevaljale devojčice"

Promo/Laguna

 

Jedan od najčitanijih Ljosinih romana govori o Rikardu kom se ostvaruje san koji je imao otkad zna za sebe: da živi u Parizu. Ali ponovni susret s ljubavlju iz mladosti sve će promeniti. Mlada devojka, nekonformista, avanturistkinja, pragmatična i nemirna, izvući će ga iz malog sveta njegovih ambicija.

Svedoci perioda previranja i procvata u gradovima kao što su London, Pariz, Tokio ili Madrid, koji su ovde mnogo više nego poprišta dešavanja, oboje će videti kako im se životi prepliću, ali se u potpunosti ne podudaraju. Pa ipak, od tog plesa susreta i mimoilaženja, priča će, iz stranice u stranicu, biti sve intenzivnija dok ne omogući potpuno utapanje čitaoca u emocionalni univerzum junaka.

Stvarajući zadivljujuću napetost između komičnog i tragičnog, Mario Vargas Ljosa se igra sa stvarnošću i fikcijom kako bi izneo priču u kojoj nam se ljubav predstavlja kao nešto što se ne može definisati, kao vlasnica hiljadu lica, poput nevaljale devojčice. Strast i udaljenost, slučaj i sudbina, bol i užitak...

"Jarčeva fešta"

Promo/Laguna

 

Preplićući događaje iz 1961. i 1996, porodične i lične drame junaka, u ovom romanu Vargas Ljosa na briljantan način oslikava poslednje dane Truhiljove vojne diktature.

Uranija Kabral sedi kraj postelje oduzetog oca, nekadašnjeg moćnika, i priseća se događaja od pre trideset i pet godina koji su je naterali da zauvek napusti rodno ostrvo i preseče sve porodične veze.  

Grupa zaverenika u zasedi čeka da naiđu kola s tiraninom koji je za trideset godina vladavine ubio na desetine hiljada ljudi. Rešeni su da ga ubiju iako su sasvim svesni kakva ih mučenja potom čekaju. 

AI Preporuka

Komentari (0)

Kultura