Književnica Džen Karson na Beogradskom irskom festivalu: "Roditelji nisu znali koliko će biblioteke biti opasne za mene"
Komentari11/03/2025
-16:52

Džen Karson, književnica iz Belfasta, iz Severne Irske, koja je gošća 13. Beogradskog irskog festivala, u subotu se predstavila beogradskoj čitalačkoj publici u Kulturnom centru "Grad".
Ona nije nepoznata čitaocima u Srbiji jer je pre pet godina ovde preveden njen roman "Palikuće", za koji je, inače, dobila Evropsku nagradu za književnost.
Na susretu sa čitaocima ona je govorila o životu u Belfastu danas, skoro 30 godina nakon uspostavljanja mira između unionista i nacionalista na teritoriji Severne Irske, o svom odrastanju u duboko religioznoj protestantskoj porodici, kao i o tome kako je takvo odrastanje uticalo na nju kao spisateljicu.
Period sukoba između unionista, koji su se zalagali za ostanak u Ujedinjenom Kraljevstvu, i nacionalista koji su želeli ujedinjenje sa Irskom, u Irskoj nazivaju "Nevolje". Iako je mir i dogovor o autonomiji Severne Irske u okviru UK uspostavljen još 1998. godine, posledice konflikta, koji je bio vrlo žestok i trajao decenijama, i danas se osećaju.
"Mi u Belfastu ne možemo da se složimo oko toga šta je istina. Postoje neki datumi koje jedni hoće da slave, drugi da zaborave. Mislim da vi ovde to vrlo dobro razumete. Svi su taj sukob doživeli na različite načine. To je za nas umetnike inspirativno, jer imamo više 'istina' ali za običan, svakodnevni život nije jednostavno", rekla je Karson.
Beogradski Irski festival/Bojan Kovačević
I roman za koji je nagrađena Evropskom nagradom za književnost i koji je preveden u Srbiji, "Palikuće", kroz priču o dvojici muškaraca koji žive u istočnom Belfastu ali pripadaju različitim klasama, govori o životu u podeljenom gradu, ne fizički, ali nekim nevidljivim "zidovima".
Između protestantske škole i crkve
Karson je odrasla u duboko religioznoj porodici, šest puta nedeljno je išla u crkvu, nikada nije učila irski jezik, nikada ništa o irskoj istoriji. Kaže da ju je Biblija naučila da priča priče, da je tako otkrila svoj magični realizam.
"Roditelji su mi sve branili, ali nisu shvatili koliko će biblioteke biti 'opasne' po mene. Ostavljali su me u biblioteci, kad god su morali negde nešto da obave, i tu se otvarao jedan svet za mene, sasvim drugačiji, od onog koji sam živela u realnosti, između protestantske škole i crkve", priseća se književnica.
U Belfastu je, kaže Karson, u obrazovnom sistemu i dalje vidljiva segregacija. Oko 90 odsto dece ide u protestantske škole, koje su deo državnog sistema, u kojima se i dalje niša ne uči o Irskoj niti o istoriji te zemlje, a tek sedam posto dece ide u mešovite škole, gde se uči o istoriji obe zemlje.
"Treba znati da nas košta 600 hiljada funti godišnje da svoju decu držimo u sistemu segregacije", ističe Karson.
"Beograd je grad sa pravim srcem"
Džen Karson je napisala "Malcolm Orange Disappears" o dečaku koji postepeno "gubi" delove sebe, kao i dve zbirke priča. Krajem ove nedelje iščekuje je premijera pozorišne predstave urađene upravo prema romanu "Palikuće" u lokalnom pozorištu u Belfastu.
"Provela sam nekoliko predivnih dana u Beogradu, preplavljena gostoprimstvom i toplinom ljudi. Neverovatno živ i šarmantan grad, sa pravim srcem. Posebna je privilegija to što sam ovde baš u ovom trenutku koji je za vas, kao društvo, očigledno vrlo važan", rekla je Karson o svojim utiscima o Beogradu.
Učešće Džen Karson na Beogradskom irskom festivalu podržao je British Council u Srbiji.
Komentari (0)