Igre 
Umesto manjina u vladi krajnja desnica: Stižu upozorenja o ugroženosti medija u Hrvatskoj, a kakav će biti položaj Srba?
Komentari23/05/2024
-09:30
U petak je izglasana nova vlada Hrvatske, za koju su glasali poslanici Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), Domovinskog pokreta (DP) i dela manjinskih naroda u hrvatskom Saboru.
Mesto premijera je pripalo dosadašnjem predsedniku vlade Andreju Plenkoviću, dok je 15 ministarstava pripalo njegovom HDZ-u, a tri Domovinskom pokretu. Ono što je bilo presudno za ovakav postizborni dogovor HDZ-a i DP-a je izričita želja ekstremno desničarskog DP-a da srpska manjina ni u kojem obliku ne uzme učešće u novoj vladi.
Inače, predstavnici srpske nacionalne manjine iz redova Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) nisu ni glasali za novu vladu, te su tako u potpunosti ostali isključeni iz izvršne vlasti, praktično prelazeći u opoziciju.
Pregovori o postizbornoj koaliciji su na osnovu rezultata izbora, prema kojima je HDZ osvojio 61 mandat, a DP 14, što nije bilo dovoljno za apsolutnu većinu, trajali su tri nedelje.
Stranka, čiji je osnivač prvi predsednik nezavisne hrvatske države Franjo Tuđman, i ekstremno desničarski Domovinski pokret su na kraju uspeli da dođu do dogovora, prema kojem su manjem partneru pripali resor privrede, resor demografije i migracija i na kraju resor poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.
U opoziciji je sem SDSS-a ostala i druga po snazi partija u Hrvatskoj, SDP, koji je na izborima osvojio 42 mandata, "Most" sa 11 i "Možemo" sa 10 poslanika u hrvatskom Saboru.
Domovinski pokret: Srbi su nepoželjni u novoj vladi
Tronedeljni pregovori o novoj vladi Hrvatske su prošli u atmosferi prepucavanja, međusobnih optužbi i kuloarskih ogovaranja o tome ko bi na kraju mogao da podrži treću vladu Andreja Plenkovića.
Povezane vesti
Dok su razočarani gubitnici izbora pokušavali da podgreju eventualni sukob između novih partnera u vlasti, visoki funkcioneri HDZ-a su se nadali da će se baš oni naći na spisku premijera Plenkovića za sastav novog kabineta. Ipak, jedna stvar je ostala konstantna, Domovinski pokret je insistirao na tome da u vladi ne želi predstavnike srpske manjine, što je bilo njihovo obećanje biračima u predizbornoj kampanji.
TANJUG/HINA/NIKOLA BLAŽEKOVIĆ
Da se od tog zahteva neće odustati postalo je jasno onog trenutka kada se na Domovinski pokret sručila salva kritika biračkog tela zbog pregovora sa HDZ-om, za koji u kampanji nisu imali reči hvale, a najistaknutiji funkcioneri ove partije su obećavali da se sa HDZ-om neće praviti nova vlast, što su posebno isticali iz opozicionog SDP-a, pisao je Jutarnji list.
Da je ipak državni interes važniji od ličnih interesa ne ulaska u koaliciju sa HDZ-om, postalo je jasno nakon prvomajskih praznika, kada je nakon sednice predsedništva HDZ-a objavljeno da buduća vlada ima većinu oličenu u koaliciji HDZ-DP i pet manjinskih poslanika, bez troje predstavnika srpske manjine.
Reakcije predstavnika srpske zajednice na ovakav koalicioni sporazum HDZ-a i DP-a nisu izostale, a posebno se obratila pažnja na izjave predsednika SDSS-a Milorada Pupovca.
Pupovac: Želja Domovinskog pokreta je da u Hrvatskoj nema Srba
Predsednik SDSS-a je u analizi onoga što proizilazi iz koalicionog sporazuma HDZ-a i DP-a istakao da nema većine bez manjine iako je na jednu manjinu u Hrvatskoj grubo nasrnuto i protiv koje je povedena kampanja političke segregacije i diskriminacije.
"Ući u politički savez sa strankom koja poziva na kršenje temeljnih ustavnih vrednosti Republike Hrvatske kao što je nacionalna ravnopravnost i kao što je demokratski politički pluralizam, sasvim sigurno nije bila jednostavna odluka ni za premijera, kao ni za naše kolege koji su dali potpis Plenkoviću da može s ostalim potpisima otići kod predsednika Republike", istakao je Pupovac u emisiji "Intervju tjedna" za Hrvatski radio.
Prema Pupovcu, Domovinski pokret je ekstremna organizacija po više osnova, bez obzira što neki pokušavaju da ga predstave kao prihvatljivu političku opciju.
Povezane vesti
"Zar nisu oni vodili nasilnu kampanju protiv ćiriličnog pisma, jednog pisma civilizacijske, slovenske, svetske pismenosti? Nisu li oni bili ti koji su podsticali i podržavali maloletničko nasilje u Vukovaru usmereno prema pripadnicima srpske zajednice, a onda se proširilo i na sve druge mlade ljude u Vukovaru", upitao je Pupovac.
Tanjug/HINA/Denis Cerić
Pojašnjavajući svoj stav o DP-u, predsednik SDSS-a je istakao da DP želi da u Hrvatskoj nema Srba, bez obzira na to koliko ih je malo ostalo.
"DP-ovci su nalik rasistima koji kažu da nemaju ništa protiv ljudi crne boje kože, jer imaju takvog slugu u kući. Tako kod nas kažu da nemaju ništa protiv Srba, jer imaju nekog svog privatnog Srbina, a zapravo im je silna želja da u Hrvatskoj nema Srba, pa ni ovoliko koliko ih je ostalo ovde. I to je sva beda te politike. Koliko god se busali u prsa, oni su opaki neprijatelji ove zemlje i ovog naroda", objasnio je Pupovac.
Povezane vesti
Na kraju, predsednik SDSS-a je govorio o nedeljniku "Novosti", koje su se takođe našle na udaru ekstremno desničarskih političara i medija, za koje je istakao da nisu najveći problem medijske scene Hrvatske.
Prema Pupovcu, preko napada na "Novosti" se skreće pažnja s ozbiljnih generatora političke i etničke mržnje koju promovišu "neki elektronski mediji, koje sponzorišu i vlasnici su oni koji su se sada uspeli uvući u vladajuću koaliciju i prevariti birače, da su oni zapravo demokrate samo zato jer promovišu mržnju prema Srbima", rekao je Pupovac za Hrvatski radio.
Reakcije na napade Domovinskog pokreta na srpsku zajednicu, ali i na "Novosti" bile glasne iz Hrvatskog novinarskog društva, čiji je predsednik Hrvoje Zovko gostujući na "Euronews Srbija" govorio o ovim temama, ali i o opasnostima koje pojava esktremno desnog Domovinskog pokreta donosi.
Zovko: Učešće DP u vladi, a neučešće SDSS, je poraz Andreja Plenkovića
Plenković je u prvom intervjuu za hrvatske medije u novom mandatu rekao da saradnja sa predstavnicima srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj, SDSS i njenim predsednikom, Miloradom Pupovcem, nije okončana, pošto se ta partija nije našla u vladajućoj većini.
Nakon zahteva Domovinskog pokreta da u novoj vladi ne bude predstavnika srpske manjine, koju je HDZ uvažila, Plenković je rekao da iz Evrope niko neće reagovati zbog toga, jer su izbori u Hrvatskoj demokratski i da je on garancija da će se poštovati prava nacionalnih manjina.
"Činjenica je da donedavni koalicioni partner HDZ-a, govorimo o SDSS-u, nije u vladi pod pritiskom Domovinskog pokreta. Novi koalicioni partner HDZ-a je poraz pre svega Andreja Plenkovića. To je pomalo šizofrena situacija. Andrej Plenković svaki dan hvalospeve govori o Miloradu Pupovcu, Milorad Pupovac i njegova stranka hvalospeve govore o HDZ-u i Andreju Plenkoviću, a zapravo službeno nisu u istoj vladi. Jednostavno, HDZ je prigrlio radikalnu desnicu", ističe Zovko.
Ističući činjenicu da je Domovinski pokret stranka stara tek nekoliko godina, predsednik Hrvatskog novinarskog društva kaže da u njemu ipak borave dobro poznata lica hrvatske ekstremno desne političke scene.
"Domovinski pokret je stranka stara svega nekoliko godina. Činjenica je da su tamo primarno neki ljudi koji su bili u HDZ-u, poput vukovarskog gradonačelnika Ivana Penave, i činjenica da je Andrej Plenković s njima sklopio novu vladu je pre svega njegov poraz. Jer je on tvrdio sve ove godine i ponosio se time što ima saradnju sa svim predstavnicima nacionalnih manjina, uključujući srpskom nacionalnom manjinom, i tvrdio je da nema šanse, da će se nešto dogoditi, a da u njegovoj vladi neće biti SDSS", kazao je Zovko i nastavio:
"To je pre svega njegov poraz, jer je on nekoliko dana nakon okončanja izbora rekao da će on u inat svima napraviti treću vladu i biti prvi hrvatski premijer koji je tri puta zaredom zapravo formirao vladu. Niko do sada u istoriji nije uspeo izboriti treći mandat. I taj izgovor da zapravo birači to žele, to naprosto nije tačno", kazao je on.
HDZ je 27 godina na vlasti, a koalicija sa DP je došla nakon optužbi da su podsticali na teroristički čin u Zagrebu
Podsećajući da je HDZ na vlasti čak 27 od 34 godine koliko u Hrvatskoj traje višestranačje, Zovko je istakao i to da je HDZ najdominantnija politička opcija, kojoj je mogla da se suprotstavi samo koalicija SDP-a i Možemo, do koje nije došlo. Odličan rezultat Domovinskog pokreta Zovko povezuje i sa radikalnom retorikom usmerenom na HDZ, ne samo na SDSS i srpsku zajednicu, što pokazuje kako je moguće da se iz interesa napravi postizborna koalicija, a posebno je istakao Plenkovićeve optužbe da su neki članovi Domovinskog pokreta praktično podsticali na teroristički čin u Zagrebu pre nekoliko godina, kako je rekao.
"Andrej Plenković je prešao preko toga, i prešao je preko jedne stvari koje tu želim istaknuti. On je ljude koji su sada o Domovinskom pokretu praktički optuživao da su podsticali teroristički čin pre nekoliko godina na Markovom trgu, kada se dogodila pucnjava u kojoj je ranjen jedan hrvatski policajac. Praktično je sad prešao preko toga i jednostavno formiraju vladu", istakao je Zovko.
Zovko: Ako se bilo šta desi kolegama i koleginicama iz "Novosti", direktno će Domovinski pokret biti odgovoran
Po pitanju napada na "Novosti", predsednik Hrvatskog novinarskog društva" smatra da je to napad i na srpsku zajednicu, ali i na sve novinare.
"Što se tiče 'Novosti', stav Hrvatskog novinarskog društva je da je zapravo napad na 'Novosti' - napad na sve nas. Praktično njima "Novosti" smetaju jer su i na neki način personifikacija i srpske zajednice. Nemojmo se lagati, kada oni kažu da njima smetaju samo 'Novosti', njima smeta zapravo cela srpska zajednica. 'Novosti' su jedan od najboljih hrvatskih medija u kojima rade neki od najboljih hrvatskih novinara. Nedavno je, početkom meseca, Hrvatsko novinarsko društvo dalo nagrade Viktoru Ivančiću za životno delo i kolegi Hrvoju Šumičeviću upravo iz 'Novosti' koji je razotkrio pedofiliju u redovima Katoličke crkve", rekao je Zovko i nastavio:
Tanjug/ AP Photo/Boris Grdanoski
"Dakle, udar na 'Novosti' bi bio jedan ogroman korak nazad generalno za Hrvatsko društvo. To bi bio početak provedbe plana Domovinskog pokreta u kojem je praktično medijsku zajednicu proglasio neprijateljima države, a Hrvatsko novinarsko društvo kao parapolitičku i protivhrvatsku organizaciju. Ja moram vašim gledaocima reći da smo mi i policiji prijavili čitav niz ozbiljnih opasnih pretnji i uvreda prema koleginicama i kolegama iz 'Novosti'. Moram reći da je policija brzo reagovala, da je istraga u toku", preneo je Zovko informacije u vezi sa napadima na novinare "Novosti".
Na kraju, Zovko je podvukao da će bilo koji napad na "Novosti" biti odgovornost isključivo Domovinskog pokreta kao generatora potencijalnog nasilja prema novinarima i novinarkama "Novosti".
"Nedvosmisleno je ono što želim jasno poručiti. Ukoliko se bilo šta dogodi našim koleginicama i kolegama, smatraćemo odgovornim vodeće ljude iz Domovinskog pokreta, jer te pretnje i ta histerija je još više krenula nakon njihovih izjava i nakon izborne noći, ali to je sad i problem Andreja Plenkovića, koji se predstavlja velikim Evropejcem i koji je zapravo sve ove godine svojim postupcima rušio medijske slobode, napadajući i etiketirajući, crtajući metu hrvatskim novinarima i novinarkama, prema tome to je sad i njegov problem", rekao je na kraju Hrvoje Zovko, predsednik Hrvatskog novinarskog društva, izražavajući bojazan za dobrobit novinara "Novosti".
Politico: Slobodni mediji u Hrvatskoj se suočavaju sa pretnjama i napadima od strane ekstremnih desničara
Statusom nedeljnika "Novosti" u novim okolnostima u kojem se našlo hrvatsko društvo bavio se i ugledni briselski "Politico" u čijoj je analizi primećeno da se novinari u Hrvatskoj suočavaju sa talasom napada i pretnji od strane podržavalaca kranje desničarskog Domovinskog pokreta, koji će da čini novu vlast u Hrvatskoj.
Prema portalu "Poltico", Domovinski pokret preti da će ugasiti "Novosti", a da će kažnjavati "nepatriotsko" ponašanje novinara iz drugih medija.
Tanjug/HINA/ Mladen Volarić
"Novosti" su se posebno našle na udaru Domovinskog pokreta s obzirom na činjenicu da su kao novine srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj finansirane iz državnog budžeta, a da se između ostalog bave istraživačkim novinarstvom i pretnjama krajnjih desničara među kojima je i Domovinski pokret, preneo je "Politico".
Koliko su pretnje Domovinskog pokreta stvarne pokazuje istorijat ove krajnje desničarske partije, koja između ostalog baštini nasleđe paravojne formacije Hrvatske odbrambene snage (HOS) iz vremena građanskog rata u Hrvatskoj, poznate po ustaškoj simbolici koju je usvojila.
Domovinski pokret je osnovao pevač Miroslav Škoro, kum Marka Perkovića Tompsona
Domovinski pokret je kao politička stranka osnovan početkom 2020. godine, nakon što je na neposredno završenim predsedničkim izborima pevač Miroslav Škoro u prvom krugu osvojio 24,75 odsto glasova, čime mu je za 40.000 glasova izmakao drugi krug, u koji je ipak otišla Kolinda Grabar-Kitarović, koja je u drugom krugu poražena od Zorana Milanovića.
Škoro je na tim predsedničkim izborima nastupio kao nezavisni kandidat, a imao je podršku mahom desnog biračkog tela, koje je vuklo ka krajnjoj i ekstremnoj desnici.
Jedan od razloga podrške desnog političkog spektra je aktivnost Miroslava Škore tokom građanskog rata u Hrvatskoj, ali i nakon rata, kada je pesmama pružao podršku hrvatskim generalima, između ostalih Gotovini, optuženom za zločine u "Oluji" i Glavašu, osuđenom za zločine nad Srbima u Osijeku 1991. godine.
profimedia
Posebno emotivno Škoro je doživeo oslobađajuću presudu Gotovini, pa je nakon tog događaja rekao:
"Posle toga su me za komentar zvali iz istih onih medija koji su me osporavali. Iako je očigledno da su pesme 'Sude mi i 'Svetinja' o generalu Gotovini, ja sam te pesme posvetio svim hrvatskim generalima; i generalu Blaškiću, Markaču, Čermaku, svim generalima iz BiH koji su i dan danas u Hagu, uključujući šestorku (prim. aut. visoki čelnici HVO-a, osuđeni za zločinački poduhvat u kojem je učestvovao i Franjo Tuđman), pa i svakom hrvatskom čoveku koji je bio u situaciji da brani svoje svedočenje ljubavi prema svojoj zemlji", govorio je Škoro o svom angažmanu, a preneo portal "Direktno".
Ipak, Miroslav Škoro je javnosti van Hrvatske verovatno najpoznatiji po tome što je kum Marka Perkovića Tompsona, takođe pevača čiji koncerti privlače ekstremne desničare sa ustaškom ikonografijom, zbog čega su često predmet zabrane ili istrage.
Ma koliko privatni život Miroslava Škore bio intrigantan, njegova kontroverzna politička karijera na mestu predsednika Domovinskog pokreta je završila godinu dana nakon osnivanja partije, njegovim izlaskom iz iste.
Nakon nekoliko meseci lutanja, Domovinski pokret je u oktobru 2021. godine za predsednika izabrao kontroverznog vukovarskog gradonačelnika Ivana Penavu.
Vukovarski gradonačelnik - zagovornik HOS-a i ustaškog pozdrava, protivnik srpskog jezika i ćirilice
Penava, bivši član HDZ-a, postao je gradonačelnik Vukovara 2014. godine, a najglasniji je bio u protivljenju postavljanja dvojezničnih tabli na državne institucije u Vukovaru, u kojem je po popisu iz 2011. godine srpska manjina činila trećinu stanovništva, što je po Ustavu Hrvatske uslov za uvođenje jezika te manjine kao službenog u gradu ili opštini u kojem čini tako značajnu manjinu stanovništva.
Drama oko upotrebe srpskog jezika i ćiriličnog pisma u Vukovaru je završena na način da je većina u skupštini grada izmenila Statut grada i na taj način ukinula srpski jezik i ćirilicu, pisao je hrvatski "24 sata".
Profimedia
S obzirom na to da je poslednji popis stanovništva pokazao pad broja Srba u Vukovaru, koji više ne čine trećinu stanovništva, prestala je potreba za protivustavnim potezima lokalne vlasti.
S druge strane, Penava je kao lider hrvatske ekstremne desnice prilikom obeležavanja dana pada Vukovara poručio "svima onima koji imaju nešto protiv HOS-a", te njihovog pozdrava "Za dom spremni", koji su preuzeti iz istorije ustaške NDH, da ne treba da dođu u Vukovar", pisala je "Slobodna Dalmacija".
Penava nije uzeo direktno učešće u novoj hrvatskoj vladi, ali ostaje čvrst ideolog i vođa pokreta.
Komentari (0)