Dirk Notajs za Čadež talk: "To će dovesti do dramatičnih promena, gubitaka radnih mesta u dosad nezamislivim razmerama"
Komentari01/03/2025
-21:21
Zgrada Berze u Frankfurtu nije nimalo slučajno izabrana za drugi deo razgovora sa uspešnim nemačkim bankarom i suosnivačem jednog od većih investicionih fondova Dirkom Notajsom u emisiji Čadež talk. Ova zgrada u koju se berza preselila daleke 1874. godine, jedan je od simbola ekonomske snage Nemačke.
Reč je o najvećoj berzi u Nemačkoj i u ovom delu Evrope. U njoj se odvija više od 90 odsto svih trgovina vrednosnim papirima u ovoj zemlji.
Ispred zgrade nalaze se velike statue bika i medveda, simbola berzanske trgovine koje prikazuju rast, odnosno pad akcija. Kada je Marko Čadež ponudio gostu da izabere simbol, on je naravno izabrao bika, tačnije rast.
Teoretičari govore o eksponencijalnom jazu, tačnije razlici između brzine kojom se tehnologija razvija, koja je sada dosegla nepojmljiv nivo, i nesposobnosti struktura da se prilagode. Nositi se sa tim jazom predstavlja ključni izazov, a trenutno se mogu uočiti dve velike neizvesnosti na dva nivoa. Jedna je fluidna geopolitička situacija, sa kojom su se suočavale i prethodne generacije, a druga je tehnološki razvoj kakav nismo videli u prošlosti, koji vodi do previše masivnih i intenzivnih promena.
Jedan od nedavnih primera je claud infrastruktura i različiti pristupi Evrope i SAD. Dok su na našem kontinentu formirane radne grupe za diskusiju o data centrima, preko okeana su već počeli da ih grade, pa danas oko 90 odsto svih podata leži u američkoj infrastrukturi.
Sada živimo u vremenu veštačke inteligencije (AI) i transformacije tehnologije koju ona predvodi. Međutim, opet je primetno da ne samo političari, već i generalni direktori u Evropi kako to nije tako velika promena i da treba sačekati i videti.
Na pitanje da li smo nešto naučili iz prethodnih lekcija Notajs odgovara da očigledno nismo.
"Primeri su validni i oni su u određenim okolnostima toliko egzistencijalni da, ako pogledamo unapred, problem ili bolje rečeno izazov, leži u tome da danas ne pobeđuju nužno veliki mali, već brzi spori. Moramo postati mnogo brži u reakcijama, ali i u implementaciji. Reakcije u smislu da rano prepoznamo izazove ili prilike, kao što je, na primer, AI. Ali takođe moramo biti brži u implementaciji, odnosno stvaranju struktura koje mogu da iskoriste te nove prilike. Na primer, ako nastavimo sa našim zakonima o zaštiti podataka, ovde poznatim kao DSGVO u Nemačkoj, onda ćemo u oblasti AI zaista postati nevažna količina na globalnom nivou", upozorava Notajs.
On dodaje da će Nemačka u tom slučaju izostati iz procesa koji definišu automatizaciju, oblasti u kojoj su Nemci bili vodeći, a posebno u inženjeringu i automatizaciji za manuelne radnik.
"Sada će AI postati ključna za poslove belih okovratnika (kancelarijskih radnika). To će dovesti do dramatičnih promena, gubitaka radnih mesta u dosad nezamislivim razmerama u velikom broju industrijskih i uslužnih sektora za bele okovratnike. A mi smo veoma jaki u sektorima belih okovratnika. U plavo-okovratničkim (manuelnim) poslovima kao industrijska lokacija, u mnogim slučajevima više nismo toliko konkurentni zbog visokih troškova, počevši od plata, poreza, pa do cena energije. Međutim u sektoru belih okovratnika, zahvaljujući našem i dalje visokom prosečnom nivou obrazovanja i akademskoj konkurentnosti još uvek smo relativno konkurentni. I to će nestati ako pitanje veštačke inteligencije ne shvatimo vrlo ozbiljno i ne počnemo rešavati vrlo brzo", predviđa Notajs.
On napominje da američki predsednik Donald Tramp već radi na tome sa 500 milijardi dolara koje je prektično postavio u strukturu sličnu javno-privatnom partnerstvu.
Ceo razgovor sa Dirkom Notajsom pogledajte u videu na početku teksta.
Komentari (0)