Zemljotres u Mjanmaru ubio 2.000 ljudi, u Bangkoku samo jedan neboder srušen: Koji su razlozi za to?
Komentari01/04/2025
-15:34

Razoran zemljotres koji je u petak pogodio Mjanmar doveo je do smrti više od 2.000 ljudi, a razrušene su brojne građevine. Iako je jugoistočna Azija područje visokog rizika za zemljotrese, susedne zemlje Tajland i Kina – koje su takođe pogođene zemljotresom – nisu pretrpele tolika oštećenja. Glavni grad Tajlanda Bangkok nalazi se više od 1.000 kilometara od epicentra zemljotresa u petak, ali ipak je nezavršeni oblakoder gradu srušen tokom potresa.
BBC objašnjava šta je prouzrokovalo ovaj zemljotres i kako je imao tako snažan uticaj na tako velikoj udaljenosti.
Šta je prouzrokovalo zemljotres?
Gornji sloj Zemlje je podeljen na različite delove, nazvane tektonskim pločama, koje se stalno pomeraju. Neke se pomeraju pored drugih, dok su druge iznad ili ispod neke druge. Ovo kretanje uzrokuje zemljotrese i vulkane.
Mjanmar se smatra jednim od geološki "aktivnijih" područja na svetu, jer se nalazi na mestu gde se susreću četiri tektonske ploče – evroazijska ploča, indijska ploča, Sunda ploča i Burma mikropoča.

Tanjug/AP
Himalaji su nastali sudarom indijske ploče i evroazijske ploče, a cunami 2004. godine je bio rezultat kretanja indijske ploče ispod Burmanske mikropoče.
Dr Rebeka Bel, docentkinja za tektoniku na Imperial College London, kaže da, da bi se omogućilo ovo kretanje, formiraju se pukotine u steni – koje omogućavaju tektonskim pločama da "klize" horizontalno.
Postoji velika pukotina nazvana Sagaing pukotina, koja prolazi kroz Mjanmar od severa prema jugu i dugačka je više od 1.200 km.
Prvi podaci sugerišu da je kretanje koje je izazvalo zemljotres jačine 7,7 stepeni bilo "pomeranje klizanja" – gde se dva bloka pomeraju horizontalno jedan prema drugom. Ovo je u skladu sa kretanjem koje je tipično za Sagaing pukotinu.
Kako se ploče pomeraju, mogu se zaglaviti, stvarajući trenje sve dok se ono iznenada ne oslobodi i Zemlja se pomeri, uzrokujući zemljotres.
Zašto se zemljotres osetio na tako velikoj udaljenosti?
Zemljotresi mogu nastati i do 700 kilometara ispod površine, ali ovaj zemljotres se dogodio na samo 10 km od površine, što ga čini plitkim. To povećava količinu podrhtavanja na površini.
Zemljotres je bio i veoma jak – imao je jačinu od 7,7 stepeni po momentnoj skali. Prema podacima Američkog geološkog instituta, proizveo je više energije nego atomska bomba bačena na Hirošimu, prenosi BBC.
Veličina zemljotresa je posledica vrste pukotine, kaže dr Bel.
"Pravolinijski oblik pukotine znači da zemljotresi mogu da zahvate velike površine – što je veća površina pukotine koja se pomeri, to je zemljotres veći. U ovom regionu je u poslednjem veku bilo šest zemljotresa jačine 7 stepeni ili veće" objasnila je ona.
Ova pravolinijska pukotina takođe znači da se mnogo energije može prenositi duž njene dužine, koja se prostire 1.200 km prema jugu ka Tajlandu.
Kako se pukotina "razvukla" prema jugu, usmerila je ovu nagomilanu energiju prema glavnom gradu Tajlanda, Bangkoku, zbog čega je zemljotres imao tako snažan uticaj na tako velikoj udaljenosti.
Način na koji se zemljotresi osećaju na površini takođe zavisi od vrste tla. U mekom tlu – na kojem je Bangkok izgrađen – seizmički talasi (vibracije zemlje) usporavaju i nagomilavaju se, postajući sve veći. Dakle, geologija Bangkoka bi učinila da se tlo još intenzivnije potrese.
Zašto se u Bangkoku srušio samo jedan neboder?
Iako su se pojavili dramatični snimci visokih zgrada u Bangkoku koje se ljuljaju tokom zemljotresa, čini se da je nedovršeno sedište kancelarije glavnog revizora u Bangkoku jedini neboder koji se srušio.
Tanjug/AP
Pre 2009, Bangkok nije imao sveobuhvatan bezbednosni standard za izgradnju zgrada koje bi izdržale zemljotrese, prema dr Kristijanu Malagi-Čukitajpe, višem predavaču na Imperijal koledžu u Londonu. To znači da bi starije zgrade bile posebno ranjive.
Ovo nije neobično, jer zgrade otporne na zemljotrese mogu biti skuplje za izgradnju, a Tajland, za razliku od Mjanmara, ne doživljava često zemljotrese.
Dr Emili So, profesor arhitektonskog inženjerstva na Univerzitetu u Kembridžu, primetila je da starije zgrade mogu i da su ojačane, na primer u Kaliforniji, zapadnoj Kanadi i Novom Zelandu.
Profesor Amorn Pimarnmas, predsednik Udruženja građevinskih inženjera Tajlanda, rekao je da, iako postoje propisi u 43 provincije o zgradama koje su otporne na zemljotres, procenjuje se da je manje od 10 odsto zgrada otporno na potres.
Ipak, zgrada koja se srušila bila je nova – u stvari, još uvek je bila u izgradnji kada je zemljotres pogodio – i primenjivali bi se ažurirani građevinski standardi.
Dr Pimarnmas je rekao da je meko tlo Bangkoka takođe moglo da igra ulogu u njegovom urušavanju, jer može da pojača kretanje tla tri ili četiri puta.
"Međutim, postoje i druge pretpostavke kao što su kvalitet materijala (betona i armature) i neke nepravilnosti u [konstruktivnom] sistemu. Ovo ostaje da se detaljno ispita", rekao je.
Nakon što je proučio video, dr Malaga-Čukitajpe je rekao da se čini da je u pitanju proces izgradnje "ravne ploče" - što se više ne preporučuje u područjima podložnim zemljotresima.
"Sistem 'ravne ploče' je način izgradnje zgrada u kojima se podovi postavljaju direktno na stubove, bez upotrebe greda. Zamislite sto koji se oslanja samo na noge, bez dodatnih horizontalnih nosača ispod. Iako ovaj dizajn ima prednosti u pogledu cene i arhitekture, loše radi tokom zemljotresa", objasnio je on.
Šta je sa građevinama u Mjanmaru?
Mandalaj u Mjanmaru bio je mnogo bliži mestu gde je došlo do pomeranja tla i verovatno je iskusio znatno jače podrhtavanje nego Bangkok.
Iako Mjanmar redovno doživljava zemljotrese, dr Ijan Votkinson, predavač za zemljine nauke na Univerzitetu Royal Holloway, smatra da je malo verovatno da su mnoge zgrade konstruisane da budu otporne na zemljotrese.
"Opšte siromaštvo, veliki politički prevrati, zajedno sa drugim katastrofama - npr. cunami na Indijskom okeanu 2004. godine - skrenuli su pažnju zemlje sa koncentracije na nepredvidive rizike od zemljotresa. To znači da, u mnogim slučajevima, kodeksi za dizajn zgrada nisu primenjeni, a gradnja se dešava u područjima koja mogu biti podložna većem seizmičkom riziku, kao što su poplavne ravnice i strme padine", rekao je on.
Delovi Mandalaja i njegovih zgrada takođe se nalaze uz poplavnu ravnicu reke Ajervadi. To ih čini vrlo osetljivim na proces nazvan likvefakcija tla.
Ovo se događa kada tlo ima visok sadržaj vode, a podrhtavanje uzrokuje da sediment izgubi svoju čvrstoću i ponaša se poput tečnosti. To povećava rizik od klizišta i urušavanja zgrada, jer tlo više ne može da ih podrži.
Komentari (0)