Zanimljivi detalji iz Trampovog govora: Od pisma Zelenskog, preko Srbije, do zastave na Marsu i "Zlatne kupole"
Komentari05/03/2025
-12:17

Američki predsednik Donald Tramp je juče u prvom obraćanju Kongresu od prethodnog mandata održao maratonski govor od skoro 100 minuta u kojem je pokrio sve svoje najvažnije tema poput imigracije, carina, rata u Ukrajini, Panamskog kanala, Grenlanda, inflacije, "woke" politike, strane pomoći, ekspedicije na Mars, raketnog štita, a stigao je da pomene i Srbiju.
Tokom govora istakao je da je za 43 dana postigao više nego druge administracije za četiri ili osam godina, da je raspoloženje u zemlji krenulo u pravcu "ponosa i samopouzdanja", i uporedio sebe sa prvim američkim predsednikom Džordžom Vašingtonom.
Pismo Zelenskog i napredak u pregovorima sa Rusijom
Na temu Ukrajine rekao je da mu je predsednik Volodimir Zelenski poslao "važno pismo" i da ceni taj gest. Sam Zelenski je sinoć na mreži X, u pokušaju da se iskupi za katastrofalan nastup u Beloj kući prošlog petka, rekao da je spreman da potpiše sporazum o retkim mineralima i pregovara o miru, mada nije ponudio nikakve konkretne korake u odnosu na Rusiju.
Ove izjave ukrajinskog lidera u suprotnosti su sa rečima od pre par dana, kada je rekao novinarima da je kraj rata još uvek "veoma, veoma daleko“, nakon čega je Tramp zamrzao vojnu pomoć Ukrajini.
Tramp je ponovo skrenuo pažnju na milijarde dolara koje su SAD, pod njegovim prethodnikom Džozefom Bajdenom, potrošile na rat.
Tanjug/AP/Julia Demaree Nikhinson
"Evropa je nažalost potrošila više novca kupujući rusku naftu i gas nego što je daleko potrošila na odbranu Ukrajine. Razmislite o tome. Više su potrošili kupujući rusku naftu i gas nego što su ih branili. Mi smo potrošili možda 350 milijardi dolara, a oni 100 milijardi dolara. A mi imamo okean koji nas razdvaja, a oni ne. A Bajden je odobrio više novca u ovoj borbi nego što je Evropa potrošila", rekao je Tramp dodajući da je Zelenskom bilo lako da od Bajdena dobije novac, "kao otimanje slatkiša bebi".

Tanjug/AP/Alex Brandon
Tramp verovatno misli na izveštaj iz februara Centra za istraživanje energije i čistog vazduha (CREA), po kojem je EU potrošila oko 23 milijarde dolara na ruska fosilna goriva u odnosu na 19,6 milijardi dolara na vojnu i finansijsku pomoć Ukrajini.
Šef Bele kuće je rekao da je njegova administracija nastavila da razgovara sa Rusijom o okončanju rata.
"Imali smo ozbiljne razgovore sa Rusijom i dobili smo snažne signale da su spremni za mir. Zar to ne bi bilo lepo?", kazao je on, dodavši:
"Ako želite da okončate ratove, morate da razgovarate sa obe strane. Vreme je da se zaustavi ovo ludilo“.
Tanjug/AP/Julia Demaree Nikhinson
Takođe se obratio direktno kongresmenima i senatorima koji podržavaju rat, upitavši ih da li žele da se on nastavi još pet godina.
"Pokahontas kaže 'da'", rekao je Tramp, misleći na demokratsku kongresmenku Elizabet Voren, kojoj je nadimak nadenuo jer se hvalila indijanskim poreklom, koje se ispostavilo minimalnim među njenim precima.
Demokrate ometale govor
Demokrate nisu bile oduševljene Trampovim govorom, a kongresmen Al Grin iz Teksasa, koji je odavno pozivao na opoziv Trampa, je izbačen iz sale nakon što je ometao predsednika i mahao štapom ka njemu u uvodnim minutima obraćanja.
Nekoliko demokrata koji su nosili majice sa natpisom "Pruži otpor“ (Resist) na leđima izašli su iz sale, dok su drugi držali natpise "Netačno" i sedeli dok su republikanci ustajali da aplaudiraju.
Rat protiv "woke tiranije"
Značajan deo Trampovog obraćanja bio je posvećen ratu kultura u SAD, između konzervativaca odanih njegovom MAGA pokretu (Učinimo Ameriku ponovo velikom) i progresivnih pristalica "woke" kulture.
Govorio je o naporima svoje administracije da eliminiše programe različitosti, jednakosti i inkluzije (DEI) u vladimin agencijama i tvrdio da je isterao "woke" kulturu iz škola i vojske.
Tramp je takođe ukazao na svoje brojne direktive, poput one da američka priznaje samo dva pola i da se zabranjuje transrodnim sportistima da se takmiče u ženskim sportovima. Dodao je da je okončao "woke tiraniju".
"Bacanje para" na razne zemlje
Drastični rezovi u stranoj pomoći, kroz blokadu USAID-a, i eliminacija nepotrebnih državnih troškova su još jedna tema kojom je Tramp hvalio svoju administraciju, a pre svega bliskog saradnika i milijardera Ilona Maska, na čelu Odeljenja za vladinu efikasnost (DOGE). Prema sajtu DOGE-a, oni su američkoj vladi do sada uštedeli oko 105 milijardi dolara.
Tanjug/AP/Ben Curtis
Predsednik SAD je zatim naveo različite programe, a posebno slanje novca u inostranstva, koje je njegova administracija prekinula. Tu je pomenuo i Srbiju, među zemljama na koje su SAD "bacile" novac, zajedno sa državama Centralne Amerike, Kariba, Bliskog istoka i Afrike.
"14 miliona dolara na poboljšanje javnih nabavki u Srbiji", rekao je Tramp i dodao da je 47 miliona dolara potrošeno u Aziji, kao i 101 milion dolara na razne DEI projekte u Ministarstvu obrazovanja SAD.
Treba napomenuti da je Tramp juče izjavio da će prekinuti federalno finansiranje bilo koje obrazovne ustanove koja dozvoljava "nezakonite proteste" i obećao je da će deportovati ili zatvoriti "agitatore". Tu se pre svega misli na pro-palestinske demonstracije, koje su nedavno u Njujorku dovele do sukoba sa policijom i zauzimanja zgrade jednog univerziteta.
"Umanjujući svu tu prevaru, rasipanje i krađu koje možemo da pronađemo, pobedićemo inflaciju, sniziti kamate na hipoteke, umanjiti troškove za automobile i cene namirnica, zaštititi naše starije sugrađane i staviti više novca u džepove američkih porodica“, rekao je Tramp, govoreći o pozitivnim posledicama štednje u državnom budžetu.
Tramp nije zaboravio na Grenland i Panamski kanal
Tramp je takođe ponovio želju da preuzme kontrolu nad Grenlandom i zaoštrio retoriku prema autonomnoj danskoj teritoriji.
"Na ovaj ili onaj način, mi ćemo to dobiti“, reko je Tramp.
Govoreći o ambiciji da vrati Panamski kanal pod američku kontrolu Tramp je kazao da je njegova administracija već preduzela korake u tom smeru.
"Baš danas, velika američka kompanija je objavila da kupuje obe luke oko Panamskog kanala i mnoge druge stvari koje imaju veze sa Panamom", rekao je Tramp.
Oštre kritike na račun Bajdena zbog imigracije i inflacije
Najveći deo govora, skoro 10 minuta, Tramp je posvetio imigraciji. Na poprilično mračan način je opisao stanje na američkoj južnoj granici, okrivljujući Bajdenovu administraciju za ono što je opisao kao "manje bezbednu” imigracionu politiku.
Takođe je pozvao Kongres da poveća finansiranje granične bezbednosti, posebno za njegovu agendu masovnih deportacija, obećanja iz kampanje koje je na vrhu njegovih političkih ciljeva.
"Poslao sam Kongresu detaljan zahtev za finansiranje u kojem se tačno izlaže kako ćemo eliminisati ove pretnje, zaštititi našu domovinu i završiti najveću operaciju deportacije u američkoj istoriji, veću čak i od trenutnog rekordera predsednika Dvajta D. Ajzenhauera, umerenog čoveka, ali nekoga ko je veoma verovao u granice“, rekao je Tramp.
U dvorani Kongresa su gosti prve dame Melanije Tramp bile porodice dve mlade žene koje su ubili venecuelanski imigranti, a koje je policija prethodno uhapsila i pustila.
Bajdena je Tramp napao i po pitanju inflacije, rekavši da je među najvećim priritetima nove administracije da "spase ekonomiju" i obezbedi pomoć za zaposlene porodice.
Tanjug/AP/Ben Curtis
"Kao što znate, mi smo od prošle administracije nasledili ekonomsku katastrofu i inflacionu noćnu moru. Njihova politika je podigla cene energije, povećala troškove namirnica i potrepštine za život stavila van domašaja miliona i miliona Amerikanaca. Nikada nismo imali ništa slično. Pretrpeli smo najgoru inflaciju u poslednjih 48 godina", kazao je Tramp.
Recipročne američke carine stupaju na snagu 2. aprila
Oko osam i po minuta govora Tramp je posvatio carinama, upozoravajući da su "druge zemlje koristile carine protiv nas decenijama, a sada je naš red da počnemo da ih koristimo protiv tih drugih zemalja“, posebno pominjući EU.
"U proseku, Evropska unija, Kina, Brazil, Indija, Meksiko i Kanada i bezbroj drugih zemalja naplaćuju nam mnogo veće carine nego mi njima. To je veoma nepravedno. Indija nam naplaćuje auto tarife veće od 100 odsto. Kineska prosečna carina na naše proizvode je dvostruko veća od one koju im naplaćujemo. A prosečna tarifa Južne Koreje je četiri puta veća", kazao je Tramp.
On je branio odluku o sveobuhvatnim carinama od 25 odsto koje je uveo na proizvode iz Kanade i Meksika, rekavši da je "sada red na nas", nakon što su ih druge zemlje uvele protiv Sjedinjenih Država.
Recipročne carine trebalo bi da stupe na snagu 2. aprila, a američki predsednik tvrdi da će dovesti do malog poremećaja na tržištu, ali da je "u redu sa tim".
Osvajanje Marsa i svemirski presretači "Zlatne kupole"
Tramp je ponovio svoju podršku misiji na Mars sa ljudskom posadom. Kao i u njegovom inauguracionom obraćanju nije bilo nikakvih detalja o načinu i rokovima. Takođe je ponovo pozvao na stvaranje odbrambenog raketnog štita "Zlatna kupola“, novog naziva za ono što je ranije nazvao "Gvozdena kupola za Ameriku“, po ugledu na izraelski sistem.
Pre svega je pomenuo američke astronaute koji su "dotakli Mesec“ kao jedan od mnogih primera ljudi koji su "prkosili izgledima, prevazišli sve opasnosti, podneli najneverovatnije žrtve“ za zemlju. Zatim je rekao da je sada "na nama red da uzmemo sudbinu Amerike u svoje ruke i započnemo najuzbudljivije dane u istoriji naše zemlje“ i dao prognozu za budućnost.
"Osvojićemo ogromna prostranstva nauke i povesti čovečanstvo u svemir i postaviti američku zastavu na planetu Mars, pa čak i dalje", kazao je Tramp.
Što se tiče raketnog sistema "Zlatna kupola", Tramp je obećao da će izgraditi "najmoćniju vojsku budućnosti“.
"Kao prvi korak, tražim od Kongresa da finansira najsavremeniji štit Zlatnu kupolu za zaštitu naše domovine. Sve proizvedeno u SAD. Ronald Regan je to davno hteo da uradi, ali tehnologija nije bila tu, ni blizu. Ali sada imamo tehnologiju. Neverovatna je, zapravo. I druge zemlje je imaju. Izrael je ima, imaju je i druga mesta, a trebalo bi da je imaju i Sjedinjene Države", rekao je on.
Inače, američki lider je 27. januara izdao direktivu dajući Ministru odbrane rok od 60 dana da smisli "referentnu arhitekturu, spisak zahteva zasnovanih na sposobnostima i plan implementacije za sledeću generaciju protivraketnog odbrambenog štita“. Prema direktivi štit treba da uključuje presretače u svemiru i druge svemirske komponente.
Šta se na društvenim mrežama piše o Trampovom govoru pred Kongresom, pogledajte u KOCKI:
Komentari (0)