Fokus

Evropa pokušava da zadrži relevantnost po pitanju rata u Ukrajini: Ko čini "koaliciju voljnih" i mogu li bez pomoći SAD?

Komentari

Autor: Euronews Srbija

03/03/2025

-

15:58

Euronews

veličina teksta

Aa Aa

Američki predsednik Donald Tramp poručio je ukrajinskom kolegi predsedniku Volodimiru Zelenskom da se u Belu kuću vrati kad bude spreman za mir. Predsednik Ukrajine mu je odgovorio da sa Putinom nema kompromisa, a svađa u Beloj kući izazvala je pažnju svetske javnosti, kao do sada neviđeni pristup diplomatskom sastanku dvojice lidera.

Odmah po završetku sastanka u Vašingtonu, kada je postalo jasno da neće doći do zajedničke izjave, ili zaključka ovog razgovora, videlo se da su odnosi SAD i Ukrajine izuzetno narušeni.

Gotovo odmah po završetku brojni evropski lideri su putem društvenih mreža pružili podršku Zelenskom, a u priču o postizanju mira u Ukrajini, uslovima i eventualnom pristanku, uključila se i Evropska unija i njene najznačajnije zemlje.

Takođe, Volodimir Zelenski je otputovao za London, gde je dobio podršku za svoje stavove, dok je Trampova administracija odsečno odbacila mogućnost daljih sastanaka ukoliko ukrajinski predsednik i njegova administracija ne pristanu na uslove mira kakve diktiraju SAD kroz direktne pregovore sa Rusijom.

O ovom susretu Trampa i Zelenskog, o budućnosti odnosa SAD i Ukrajine, ali i o ulozi Evrope u rešenju ukrajinskog konflikta, za Euronews Srbija je govorio novinar Nenad Zafirović.

"Tramp nije mogao da ponudi Zelenskom bezbednosne garancije u ovom trenutku"

Tumačenja događaja iz Bele kuće su razna, u odnosu na ugao gledanja i poziciju sa koje se komentariše, a Zafirović smatra da je suština razgovora bilo nastojanje ukrajinskog predsednika da obezbedi bezbednosne garancije za svoju zemlju, što nije postignuto.

"Moram priznati, ono je izgledalo mučno. Ja sam 25 godina živeo u SAD. Pratio sam Belu kuću, nisam bio akreditovani novinar, ali sam povremeno odlazio u Belu kuću. Tako nešto nikada u životu nisam video. To bih nazvao jednom vrstom mobinga od strane predsednika Trampa i potpredsednika Džej Di Vensa. A ono što je suština - razgovor je počeo vrlo lepo, sa vrlo uljudnim rečenicama, ali onda je došlo do one ključne stvari: 'U redu, nema problema, daćemo vam i minerale, daćemo vam sve, ali mi tražimo bezbednosne garancije'", kaže Zafirović i dodaje:

Tanjug/AP/Ben Curtis

 

"E, to je ono što Donald Tramp u ovom trenutku nije mogao da ponudi Volodimiru Zelenskom. I mislim da je to u stvari bio ključni trenutak kada je Zelenski jednostavno prestao da razgovara i počeo da se svađa. Sad vidite po tabloidnim medijima da je on bio drogiran, da je ovo, da je ono. Zaista smatram da su to budalaštine. Znate šta, ne dolazi se kod američkog predsednika tako. Videli ste čak i pitanje novinara: 'Zašto ste došli ovako obučeni u Belu kuću?'. Znate jako dobro da se sastav novinara koji sada prate Ovalni kabinet drastično promenio. Tu više nema 'Reutersa', tu nema 'AP-a'. Bila je Ketlin Kolins, prepoznao sam joj glas, jer se poznajemo iz 'CNN-a', ali je Tramp i nju presekao. Cela suština razgovora i problema između Trampa i Zelenskog bila je u tome što je Zelenski rekao: 'U redu, uradiću sve, ali meni trebaju bezbednosne garancije'", ističe Zafirović.

"Pređene su sve granice diplomatske pristojnosti"

On je istakao da nikad do sad nije video ovako nešto u Beloj kući, a u drugim situacijama i kada dođe do nekih nesuglasica na zajedničkim obraćanjima pred kamerama, to obično bude uvijeno.

Ovaj sukob je bio otvoren, na momente vrlo neprijatan, pa se deo publike naslađivao time što je gledao, a deo publike je bio prilično uznemiren.

"U principu razgovori dvojice predsednika pred kamerama traju negde između četiri i šest minuta. Ovo je trajalo predugo. Očigledno je to bila intencija Bele kuće i vrlo retko se dešava da potpredsednik države govori zajedno sa svojim šefom. To su stvari koje se jednostavno ne rade, jer ako vi imate gosta, vi ste domaćin tom gostu i razgovarate sa njim. Ali vi ste videli da se Džej Di Vens vrlo – moram reći, čak vatreno – ubacio u celu priču. I meni je najsmešnija stvar, a što je posle bilo na Maskovom "X-u", u jednom trenutku kad je Zelenski pitao: 'Izvinite, jeste li bili u Ukrajini?', a Vens je odgovorio: 'Ne, ali sam čitao'. Onda je neko napisao: 'Gledao sam na Gugl mapi gde je Ukrajina'", kaže Zafirović i dodaje:

"Džej Di Vens nikada nije bio u Ukrajini. I mislim da su pređene sve granice neke diplomatske pristojnosti. Ja ne kažem da se Volodimir Zelenski ponašao u skladu sa diplomatijom. Ja sam uvek bio protivnik toga. Treba poštovati instituciju, a institucija predsednika SAD je velika, ma ko god da je on. Tako da mislim da je to bio jedan miks i ono što Tramp nije želeo da pruži Zelenskom, a na čemu je Zelenski insistirao, to su bezbednosne garancije", ističe Zafirović.

EPA-EFE/JIM LO SCALZO

 

On smatra i da je ukrajinska administracija već prežalila 20 odsto teritorije okupirane od strane Rusije, kao i da Krim više uopšte nije u fokusu razgovora.

"Šta to znači? Da li to znači da će se pojaviti neka vojska? Američka sigurno ne, vi znate da je to Tramp prvo jasno rekao. Ali da li će to biti neka evropska vojska? Neće biti ni Ujedinjene nacije. Ali Zelenskom treba neka garancija. On je na neki način već prežalio tih 20 odsto teritorije koje je Rusija okupirala. A Krim se više ne pominje, to znate, ni u međunarodnim medijima, ni bilo gde, Krim je već fait accompli. Videli ste, prošle noći bilo je nekoliko napada na Odesu. Odesa je trenutno jedna od ključnih tačaka. A ako Vladimir Putin osvoji Odesu, onda je to kraj Ukrajine", kaže on,

Dok je za jedne predsednik Ukrajine Zelenski heroj nakon te svađe u Beloj kući sa Trampom, za druge je ponižen, a Zafirović smatra da u toj situaciji nema pobednika.

"Mislim da je to lose-lose (gubitnička za obe strane) situacija. Znači, niti je Zelenski pobednik, apsolutno nije, niti je poražen, niti je Tramp pobednik, niti je poražen, ali, s obzirom da je već bio pripremljen i sto, i što je Tramp rekao, bio je pripremljen i ručak i sve, neke stvari su morale drugačije da se rešavaju. Ta njegova rečenica: 'E, sada si završio, nemaš više šta da pričaš', to jeste praktično isterivanje. Niko Volodimira Zelenskog nije isterao iz Bele kuće, ali rečenicom predsednika Trampa bilo je jasno: 'Završili smo priču'", kaže Zafirović.

Priča je ipak nastavljena u Evropi, i to u Londonu, gde su se na samitu sastali evropski lideri, ali i predstavnici Kanade i Turske, koji su obećali da će nastaviti sa podrškom Ukrajini.

Euronews

Na samitu u Londonu reč preuzeli Makron i Starmer, ali da li je kasno za to?

Gost Londona bio je i ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski. Britanski premijer Kir Starmer i francuski predsednik Emanuel Makron dogovorili su da će raditi na mirovnom planu za Ukrajinu i posredovati između Volodimira Zelenskog i Donalda Trampa.

Sudeći po samom samitu, čini se da se Evropa vraća u igru, ali opet na neki način po pravilima Donalda Trampa, zato što kada se kaže "Evropa", u ovom slučaju se misli na pojedinačne lidere, a ne na Brisel.

Tako su glavnu ulogu u Londonu preuzeli francuski predsednik Emanuel Makron i britanski premijer Kir Starmer kako bi se ublažile posledice, u najmanju ruku, neuspešnog sastanka koji je ukrajinski predsednik imao u Beloj kući.

Ukrajinski predsednik se juče u Londonu sastao i sa kraljem Čarlsom, a zatim je kralj Čarls razgovarao i sa Donaldom Trampom putem telefona.

Velika su očekivanja i od italijanske premijerke Đorđe Meloni, jer se smatra da ona među zapadnim liderima ima najbolje odnose sa američkim predsednikom.

Starmer je rekao da su juče dogovorene četiri tačke, četiri važna koraka.

Najpre, nastavak vojne pomoći Ukrajini dok traje rat na njenoj teritoriji, kao i pojačanje ekonomskog pritiska na Rusiju. Zatim, da se trajnim mirom mora osigurati suverenitet i bezbednost Ukrajine, ali i da Kijev mora biti za stolom onog trenutka kada počnu pregovori o primirju.

Tanjug AP/Justin Tallis

 

I takođe, u slučaju mirovnog sporazuma, evropski lideri će nastojati da odvrate svaku buduću potencijalnu invaziju Rusije na Ukrajinu u okviru, kako je to rekao Starmer, "koalicije voljnih" koja bi branila Ukrajinu i garantovala mir.

Garancije je tražila i predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, koja je rekla da Evropa mora ojačati Ukrajinu, a takođe je rekla i da Evropa sama mora da se ojača, odnosno naoruža.

O tome će ona predstaviti i plan Evropske unije na sastanku lidera koji će biti posvećen odbrani u četvrtak u Briselu.

"U suštini, cilj je da Ukrajina postane neosvojiva tvrđava, toliko opasna i nepristupačna za potencijalne osvajače. Zato se fokus ne stavlja samo na vojne isporuke, već i, na primer, na obezbeđivanje energetskog sistema i da vremenom to postane jaka i otvorena zemlja", rekla je fon der Lajen.

"Niko nije želeo da vidi ono što se desilo u petak, ali ne prihvatam da je Amerika nepouzdan saveznik. Bila je pouzdan saveznik mnogo decenija i nastaviće da bude. Ne postoje dve zemlje koje su bliže povezane nego naše, i naša odbrana, bezbednost i obaveštajni rad su potpuno isprepleteni. Naši razgovori danas, posebno oni u koaliciji voljnih, zasnivaju se na planu na kome ćemo raditi sa Amerikom, i taj će plan imati američku podršku. To je svrha plana i zato sam sinoć razgovarao i sa američkim predsednikom", rekao je Starmer.

Osim toga, ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski je rekao da je spreman da potpiše sporazum o mineralnim sirovinama sa Sjedinjenim Američkim Državama, mada se sada čini da Donald Tramp sada nije spreman na taj korak, budući da je posle onog sastanka sa Zelenskim u petak rekao da trenutno nije raspoložen za to.

AI Preporuka

Komentari (0)

Svet