Koliko će Trampove carine pogoditi "brzu modu" i da li je to "mala pobeda" na polju zaštite životne sredine?
Komentari16/02/2025
-15:34
![Koliko će Trampove carine pogoditi "brzu modu" i da li je to "mala pobeda" na polju zaštite životne sredine?](/data/images/2025-02-11/309156_profimedia-0857069605_s.jpg)
Nove, opsežne američke carine na proizvode napravljene u Kini donose neizvesnu budućnost za brzu modu. Industrija brzo proizvodi odeću i modne dodatke koji prate modne trendove i donose ih na tržište po niskim cenama. Ovaj proces, međutim, nanosi veliku štetu po životnu sredinu, pa se postavlja pitanje da li je odluka američkog predsednika Donalda Trampa o carinama dobra vest?
Prema podacima Programa za životnu sredinu UN-a, sektor brze mode je drugi po veličini potrošač vode u industriji. Takođe, odgovoran je za oko 10 procenata globalnih emisija ugljen-dioksida, više nego svi međunarodni letovi i pomorski saobraćaj zajedno.
Očekuje se da će tarifa predsednika Donalda Trampa povećati cene koje američki potrošači plaćaju za širok spektar proizvoda, uključujući veoma jeftinu odeću prodavanu na online platformama, igračke i elektronske uređaje kao što su računari i mobilni telefoni, prenosi Euronews.
Očekuje se da će tarifa predsednika Donalda Trampa povećati cene koje američki potrošači plaćaju za širok spektar proizvoda, uključujući veoma jeftinu odeću koja se prodaje na online platformama, igračke i elektronske uređaje kao što su računari i mobilni telefoni.
Brza moda bi mogla da poskupi u SAD
Dodatna tarifa od deset odsto na svu robu iz Kine koja ulazi u SAD stupila je na snagu u utorak. Kina je uzvratila kontra merama, odnosno carinama na neke američke proizvode, koje će početi da se primenjuju sledeće nedelje.
Ogromna količina i raznovrsnost kineske robe koja se prodaje u SAD znači da će stanovnici verovatno primetiti povećanje cena mnogih obično jeftinih proizvoda ako takve uzajamne tarife budu trajale.
Ovo će posebno pogoditi brzu modu jer je Trampova izvršna naredba takođe obustavila malo poznatu trgovinsku izuzeće koje je omogućavalo da roba vredna manje od 800 dolara (772 evra) ulazi u SAD bez carine.
Trgovinsko pravilo, poznato kao "de minimis", omogućilo je proizvođačima jeftine odeće da izbegnu poreze koje prikupljaju carinske vlasti.
Šejn i Temu stekli su globalnu popularnost nudeći brzo ažuriranu ponudu ultra-jeftine odeće, modnih dodataka, poklona i gedžeta koji se uglavnom šalju iz Kine.
Prema izmenama koje su stupile na snagu u utorak, pošiljke ovih kompanija iz Kine sada će biti podložne postojećim carinama, kao i novoj tarifi od deset posto koju je uveo Tramp, rekli su analitičari.
"Većina ovih porudžbina ima vrednost manju od 800 dolara (772 evra), što znači da će sve ili gotovo sve biti pogođene tim pravilom", rekao je Jusef Skuali, analitičar u Truist Financial.
Brza moda kao zagađivač
Industrija brze mode izaziva značajnu štetu životnoj sredini, emitujući ogromne količine gasova sa efektom staklene bašte i koristeći velike količine vode i energije.
![](/data/images/2025-02-11/309157_profimedia-0947952705_iff.jpg?t=1739283614)
Profimedia
Prema podacima Business Insider-a, za proizvodnju jedne pamučne košulje potrebno je oko 700 galona (2.650 litara) vode, a za par farmerki 2.000 galona (7.570 litara).
Proizvodnja tekstila je drugi najzagađujući sektor na svetu, odgovoran za otprilike 1,2 milijarde tona emisija gasova sa efektom staklene bašte – što je cifra veća nego ukupne emisije Evropske unije, tvrde naučnici.
Bojenje tekstila je drugi najveći zagađivač vode na svetu, jer se otpadne vode iz ovog procesa često ispuštaju u potoke i reke.
Odeća niske cene takođe doprinosi kulturi "modnog otpada". Prema dokumentarcu iz 2015. godine "The True Cost", svet godišnje koristi oko 80 milijardi novih komada odeće, što je 400 odsto više nego pre 20 godina.
Prema Fondaciji Elen Mekartur, samo 12 odsto tekstilnog otpada se reciklira širom sveta. Još manje – samo jedan odsto – staru odeću reciklira u nove komade odeće.
Hoće li Trampova tarifa smanjiti proizvodnju brze mode?
Juzas Kazijukenas, osnivač firme Marketplace Pulse, smatra da će povećanje cena na platformama poput Šejna i Temua biti "prilično malo" i da proizvodi koje prodaju i dalje neće biti skupi.
Međutim, Kazijukenas kaže da će promena pravila verovatno rezultirati kašnjenjima u isporukama, jer paketi sada moraju proći kroz carinu.
Meg Pire iz organizacije Fashion Roundtable takođe sumnja da će tarifa imati uticaj.
"Dok Trampova tarifa od 10 posto na robu proizvedenu u Kini i prodatu u SAD-u zatvara (de minimis) pravnu rupu, brendovi brze mode lako mogu apsorbovati ove troškove. Manji brendovi će biti pogođeni teže i možda će morati da promene strukturu proizvoda i proces proizvodnje, na primer, nabavkom različitih komponenata iz različitih zemalja pre nego što ih sastave", kaže ona.
Zapravo, ona upozorava da bi moglo doći do negativnog efekta po planetu: "Sumnjivo je da će ove tarife pomoći životnoj sredini jer će mnogi pokušati da promene lance snabdevanja, što znači da će se povećati otisak ugljenika".
Lusi Tamam, kreativna direktorka održivog brenda odeće Tamam, ima više razloga za optimizam.
"(Tarifa) nije baš 'porez na smeće' koji nam je potreban, ali obavlja istu funkciju - kada ove ultra brza, ultra jeftina odeća koja ne traje, a često se ni ne nosi, počnu da koštaju slično kao odeća proizvedena lokalno, boljeg kvalitete, potrošači će mnogo verovatnije izabrati bolju opciju, ili barem odlučiti da ništa ne kupe", kaže ona.
"Navike kupovine moraju da se drastično promene, s obzirom na to koliko je odeća jeftina. Na primer, ako kaput košta samo nekoliko dolara ili funti, nemoguće je da su ljudi u tom lancu snabdevanja pošteno plaćeni za njegovu izradu. To je postala trka do samog dna za industriju. Bilo šta što znači da cena mora da raste je veoma dobra stvar", dodaje ona.
Piri kaže da bi volela da vidi dugoročne politike koje podržavaju Proširenu odgovornost proizvođača - politiku koja proizvođačima dodeljuje odgovornost za puni životni ciklus proizvoda - kao i poreske olakšice za održive brendove.
"Ovo bi promovisalo održivost životne sredine i podržalo preduzetništvo, a samim tim i radna mesta", dodaje ona.
Komentari (0)